Informatizacija visokog obrazovanja - neodgovoreni e-mailovi i nepostojeći blogovi

Informatizacija visokog obrazovanja – neodgovoreni e-mailovi i nepostojeći blogovi

Prije desetak godina nije se očekivalo od obrazovne institucije u Hrvatskoj da posjeduje web stranicu ili e-mail ili da nastavnik možda piše svoj osobni blog. Informacije su se dijelile na oglasnim pločama ili na satovima razredne nastave. Informativka je bila glavni medij na koji su se zapisivale informacije. Jedno je sigurno, informacije se nisu slale u obliku paketića mrežom. Što se promijenilo informatizacijom?

Prije desetak godina nije se očekivalo od obrazovne institucije u Hrvatskoj da posjeduje web stranicu ili e-mail ili da nastavnik možda piše svoj osobni blog. Informacije su se dijelile na oglasnim pločama ili na satovima razredne nastave. Informativka je bila glavni medij na koji su se zapisivale informacije. Jedno je sigurno, informacije se nisu slale u obliku paketića mrežom. Gdje smo danas?

U Hrvatskoj prema popisu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa imamo 942 osnovne škole, 424 srednje škole i 67 fakulteta. Sve 1433 obrazovne ustanove posjeduju službene e-mail adrese. Službeno posjedovati ipak ne znači da ih svi korisnici koriste. Pošaljete li upit na bilo koju od tih e-mail adresa hoću li dobiti kakav odgovor?  Dobra praksa kaže da bih trebala, a koliko ih se toga pridržava, ne znam.

Na raspolaganju i… ništa više

Fakulteti kao najviša karika u lancu našega obrazovanja mogu se pohvaliti –sve do jednoga – službenim web stranicama.  Međutim, koliko god se sadržaji stranica često ažurirali i bili informativni, info-centri fakulteta i dalje su preplavljeni upitima krajnjih korisnika.  Zašto je to tako? Krajnji korisnici ponekad jednostavno odbijaju odvojiti ponešto vremena i pročitati informaciju koja im je dostupna na web stranici, a nudi im rješenje njihova problema.

Umjesto toga, lakše je uzeti informativku i olovku i odšetati se do najbližega info-centra i zapisati ono što je dostupno na stranicama. Pitam se čemu onda toliki trud oko informatizacije?

Ima li informatizacija smisla?

E-mail, blogovi, forumi,... koriste li se u klupi?

Prošle godine provela sam anketu koja pokušava dati odgovor na pitanje mogu li se društveni mediji koristiti kao pomoćni alati u nastavi.  U anketi je postavljeno pitanje nastavnicima posjeduju li svoj blog.  31,31 posto nastavnika je odgovorilo potvrdno. 68,69 posto ispitanika kaže da ne posjeduje svoj blog.

Vidljivo je da većina nastavnika ne smatra blog relevantnim kanalom za komunikaciju i dijeljenje informacija. Ili im jednostavno nedostaje vremena za takve poduhvate. Ili motivacije. I da postoji više edukativnih blogova, pitanje je koliki bi bio interes krajnjega korisnika – studenta –  da provjeri ili komentira ono o čemu se na blogu piše. Opet se postavlja pitanje – ima li smisla?

Osim web stranica, e-mail adresa i blogova, visokoobrazovne institucije ponudile su svojim studentima i sustave za učenje na daljinu, službene forume i raspravišne grupe. Pojavili su se i službeni i neslužbeni računi institucija na Twitteru i Facebooku. To je uistinu zavidan broj komunikacijskih kanala i kanala za dijeljenje informacija. Međutim, zašto se i dalje čini da su dobra stara informativka i olovka još uvijek vrlo, vrlo moderne?

Komentari

  1. picek

    picek

    22. 03. 2010. u 9:41 pm Odgovori

    Hmm, ne znam. Ja sve informacije dobivam preko Studomata, weba ili foruma i mislim da su oglasne ploče stvar prošlosti. Uglavnom ih gledam kad čekam da predmet počne ili čekam nekoga. Mislim da su i ostali/e studenti/ice na mom faksu (FPZG) slični po tom pitanju. Jedino nemamo e – learning, onaj Merlin sustav koji drugi koriste. Uvelike ovisi o fakultetu koliko će provesti informatizaciju. Mi smo vrlo brzo dobili forum i stvorili neku ekipu (neki ga faksovi uopće nisu imali do Daj5). Osim toga, profesori sve informacije o ispitima i obavijestima, prijavama na rokove stavljaju obavezno na web ili Studomat tako da nam je to prva referenca. Što se tiče mailova, tu se profesori razlikuju, ali ipak nam daju da gnjavimo asistente ako ništa drugo. :p

  2. Neven Lovreković

    Neven Lovreković

    22. 03. 2010. u 10:09 pm Odgovori

    Neznam kako je na ostalim faksevima, ali što se tiče FSB-a mogao bih reći da je dosta dobro informatiziran. Prije svega, sve što je povezano sa ispitima ide preko Studomata (od same prijave ispita pa sve do rezultata) Čak i upise u više semestre vršimo preko Studomata a nakon toga referada nam služi samo za predaju indexa za upis predmeta u njega 🙂 Koliko sam ja do sada imao iskustva gotovo svaki asistent i profesor odgovorio mi je na poslani e-mail, tako da i to funkcionira bez problema. Vezano za forum, eh to bih rekao da nam je možda i najslabija točka informatizacije jel jedini forum koji ima naš faks je onaj preko http://www.forum.hr , ali dobro zato mi studenti imamo http://www.fsb-centar.com gdje stavljamo razne skripte ili bilo što drugo pa djelimo sa kolegama 🙂 Rekao bih još da svaka katedra na faksu ima svoju e-oglasnu ploču i http://e-ucenje.fsb.hr/ gdje profesori i asistenti stavljaju raspored i materijale za vježbe i predavanja, razne novosti i tome sl. Eto to bi bilo više manje sve o mojim iskustvima sa informatizacijom na fakultetima, kako je na drugim fakultetima?
    P.S. Svaka čast, odličan članak!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Što ste propustili

Novost

Hakirani profili Applea, Ubera, Jeffa Bezosa… U sklopu Bitcoin prijevare

Među pogođenim profilima, putem kojih prevaranti pokušavaju izmamiti od pratitelja da im se pošalju kriptovalute, uz obećanje da će svaku zaprimljenu pošiljku vratiti natrag poduplanu, našla su se mnoga poznata i verificirana lica, ali i “obični” profili. Odlučio sam vratiti zajednici. Svi bitcoini poslani na moju adresu bit će vraćeni u duplom iznosu. Radit ću […]

Startupi i poslovanje

Unatoč krizi, Q agency zapošljava i širi poslovanje – što im je pomoglo u prodaji i organizaciji posla?

Hrvatska softverska agencija Q danas umjesto da otpušta - zapošljava, što im je pomoglo u prvom valu širenja COVID-19 bolesti da nastave dalje širiti poslovanje i uspješno odrađivati dogovoreno?

Startupi i poslovanje

Bez vas ne može: Sistemski inženjeri, tražite li novu priliku u vrijeme krize?

Ako ste u dubini istinski "problem solver", vi ste pravi kandidat za domaće timove koji i najzahtjevnijim korisnicima mogu olakšati poslovanje.

Kultura 2.0

Mladi u Hrvatskoj imaju najbolje digitalne vještine u čitavoj EU

U istraživanju u kojem se ocjenjivala sposobnost pregledavanja interneta, korištenja digitalnih alata i aplikacija Hrvatska je odnijela prvo mjesto u čitavoj EU.

Kultura 2.0

Spotify je od danas službeno dostupan u Hrvatskoj!

Neka me netko uštipne. Stigao je i ovaj dan, Spotify je u Hrvatskoj.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...