Informatizacija visokog obrazovanja - neodgovoreni e-mailovi i nepostojeći blogovi

Informatizacija visokog obrazovanja – neodgovoreni e-mailovi i nepostojeći blogovi

Prije desetak godina nije se očekivalo od obrazovne institucije u Hrvatskoj da posjeduje web stranicu ili e-mail ili da nastavnik možda piše svoj osobni blog. Informacije su se dijelile na oglasnim pločama ili na satovima razredne nastave. Informativka je bila glavni medij na koji su se zapisivale informacije. Jedno je sigurno, informacije se nisu slale u obliku paketića mrežom. Što se promijenilo informatizacijom?

Prije desetak godina nije se očekivalo od obrazovne institucije u Hrvatskoj da posjeduje web stranicu ili e-mail ili da nastavnik možda piše svoj osobni blog. Informacije su se dijelile na oglasnim pločama ili na satovima razredne nastave. Informativka je bila glavni medij na koji su se zapisivale informacije. Jedno je sigurno, informacije se nisu slale u obliku paketića mrežom. Gdje smo danas?

U Hrvatskoj prema popisu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa imamo 942 osnovne škole, 424 srednje škole i 67 fakulteta. Sve 1433 obrazovne ustanove posjeduju službene e-mail adrese. Službeno posjedovati ipak ne znači da ih svi korisnici koriste. Pošaljete li upit na bilo koju od tih e-mail adresa hoću li dobiti kakav odgovor?  Dobra praksa kaže da bih trebala, a koliko ih se toga pridržava, ne znam.

Na raspolaganju i… ništa više

Fakulteti kao najviša karika u lancu našega obrazovanja mogu se pohvaliti –sve do jednoga – službenim web stranicama.  Međutim, koliko god se sadržaji stranica često ažurirali i bili informativni, info-centri fakulteta i dalje su preplavljeni upitima krajnjih korisnika.  Zašto je to tako? Krajnji korisnici ponekad jednostavno odbijaju odvojiti ponešto vremena i pročitati informaciju koja im je dostupna na web stranici, a nudi im rješenje njihova problema.

Umjesto toga, lakše je uzeti informativku i olovku i odšetati se do najbližega info-centra i zapisati ono što je dostupno na stranicama. Pitam se čemu onda toliki trud oko informatizacije?

Ima li informatizacija smisla?

E-mail, blogovi, forumi,... koriste li se u klupi?

Prošle godine provela sam anketu koja pokušava dati odgovor na pitanje mogu li se društveni mediji koristiti kao pomoćni alati u nastavi.  U anketi je postavljeno pitanje nastavnicima posjeduju li svoj blog.  31,31 posto nastavnika je odgovorilo potvrdno. 68,69 posto ispitanika kaže da ne posjeduje svoj blog.

Vidljivo je da većina nastavnika ne smatra blog relevantnim kanalom za komunikaciju i dijeljenje informacija. Ili im jednostavno nedostaje vremena za takve poduhvate. Ili motivacije. I da postoji više edukativnih blogova, pitanje je koliki bi bio interes krajnjega korisnika – studenta –  da provjeri ili komentira ono o čemu se na blogu piše. Opet se postavlja pitanje – ima li smisla?

Osim web stranica, e-mail adresa i blogova, visokoobrazovne institucije ponudile su svojim studentima i sustave za učenje na daljinu, službene forume i raspravišne grupe. Pojavili su se i službeni i neslužbeni računi institucija na Twitteru i Facebooku. To je uistinu zavidan broj komunikacijskih kanala i kanala za dijeljenje informacija. Međutim, zašto se i dalje čini da su dobra stara informativka i olovka još uvijek vrlo, vrlo moderne?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. picek

    picek

    22. 03. 2010. u 9:41 pm Odgovori

    Hmm, ne znam. Ja sve informacije dobivam preko Studomata, weba ili foruma i mislim da su oglasne ploče stvar prošlosti. Uglavnom ih gledam kad čekam da predmet počne ili čekam nekoga. Mislim da su i ostali/e studenti/ice na mom faksu (FPZG) slični po tom pitanju. Jedino nemamo e – learning, onaj Merlin sustav koji drugi koriste. Uvelike ovisi o fakultetu koliko će provesti informatizaciju. Mi smo vrlo brzo dobili forum i stvorili neku ekipu (neki ga faksovi uopće nisu imali do Daj5). Osim toga, profesori sve informacije o ispitima i obavijestima, prijavama na rokove stavljaju obavezno na web ili Studomat tako da nam je to prva referenca. Što se tiče mailova, tu se profesori razlikuju, ali ipak nam daju da gnjavimo asistente ako ništa drugo. :p

  2. Neven Lovreković

    Neven Lovreković

    22. 03. 2010. u 10:09 pm Odgovori

    Neznam kako je na ostalim faksevima, ali što se tiče FSB-a mogao bih reći da je dosta dobro informatiziran. Prije svega, sve što je povezano sa ispitima ide preko Studomata (od same prijave ispita pa sve do rezultata) Čak i upise u više semestre vršimo preko Studomata a nakon toga referada nam služi samo za predaju indexa za upis predmeta u njega 🙂 Koliko sam ja do sada imao iskustva gotovo svaki asistent i profesor odgovorio mi je na poslani e-mail, tako da i to funkcionira bez problema. Vezano za forum, eh to bih rekao da nam je možda i najslabija točka informatizacije jel jedini forum koji ima naš faks je onaj preko http://www.forum.hr , ali dobro zato mi studenti imamo http://www.fsb-centar.com gdje stavljamo razne skripte ili bilo što drugo pa djelimo sa kolegama 🙂 Rekao bih još da svaka katedra na faksu ima svoju e-oglasnu ploču i http://e-ucenje.fsb.hr/ gdje profesori i asistenti stavljaju raspored i materijale za vježbe i predavanja, razne novosti i tome sl. Eto to bi bilo više manje sve o mojim iskustvima sa informatizacijom na fakultetima, kako je na drugim fakultetima?
    P.S. Svaka čast, odličan članak!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".