Imamopravoznati.org: Što građane najviše zanima?

Portal Imamo pravo znati: Što građane najviše zanima i koliko brzo vlast odgovara?

Želi li se držati zakona koji uređuje pravo građana na pristup informacijama, državna i lokalna vlast trebale bi biti otvorene i što ažurnije s dostavom podataka koji se od njih traže. U potrazi za informacijom, građani se mogu osloniti na izravni kontakt s institucijom koja bi im mogla dati odgovor, ali imaju i druge opcije. Od sredine prošle godine pomaže portal imamopravoznati.org, koji je približio kako je tekla potraga za informacijama u razdoblju od njegova pokretanja.

imamo pravo znati 2

Ako ste čuli za Zakon o pravu na pristup informacijama, ali niste sigurni kako ga možete iskoristiti za dobivanje podatka koji vas zanima, pomoć u kontaktu s tijelima državne i lokalne vlasti pruža projekt Imamo pravo znati. Javnim predstavljanjem portala za pristup informacijama prošle godine, hrvatski građani dobili su novi kanal za pribavljanje informacija koje im trebaju, a po zakonu, državna ili lokalna vlast treba ih dostaviti u roku koji je za to predviđen.

Tako stoje stvari na papiru, a kako se postupak odvija u praksi? Odgovor će nam dati statistički pregled poslanih zahtjeva građana putem portala od 15. travnja do kraja 2015. godine, koji pruža uvid tko je više, a tko manje odgovoran u pružanju informacija.

Odgovori na zahtjev u više od 60 posto slučajeva

Imamopravoznati.org do sada je privukao 818 zahtjeva za informacijama, a građani su dobili zatraženi odgovor u 514 slučajeva, 63 posto od svih poslanih zahtjeva. Odbijenih zahtjeva bilo je 46, a neraspoloživih za odgovor 57, sa sveukupno 103 zahtjeva u kojima su građani ostali praznih ruku.

Gledajući postotak uspješnosti zahtjeva, na vrhu ljestvice je Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade RH, koji je poslao odgovor na svih pet upita koji su bili upućeni. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatske vode također su imali visoki postotak odgovora, ali s većim brojem zahtjeva. Hrvatske vode su u ovom poretku osobito zanimljive s obzirom na to da je njima bilo poslano najviše zahtjeva za informaciju putem portala, 61, a odgovor je stigao u 47 slučajeva, s uspješnošću od 77 posto.

Tko odgovara rjeđe?

imamo pravo znati

Na vrhu poretka zahtjeva koji su bili odbijeni ili odgovora koji nisu stigli nalaze se dva ministarstva. S četiri neprihvaćena od sedam poslanih zahtjeva, Ministarstvo socijalne politike i mladih zauzelo je prvo mjesto u kategoriji “odbijenica”, dok je institucije koje nisu bile raspoložive za odgovor predvodilo Ministarstvo gospodarstva, s takvom reakcijom u tri od devet zahtjeva za informacijom.

Ako u ovom slučaju brojevi i postoci neće otkriti cjelokupnu sliku s obzirom na to da je potreban veći uzorak, statistika više ili manje ažurnih i raspoloživih za odgovore zanimljiva nam je zbog prikazivanja trenda među pojedinim institucijama kojima se građani obraćaju. Moći ćemo dobiti uvid tko je zaista imao otvorena vrata kakva zakon propisuje, a tko bi u nedavno započetoj godini trebao biti bolji.

Za još detaljniji uvid, pomoći će popis institucija i brzina njihove reakcije u tablici u statističkom pregledu.

Što sve imamo pravo znati?

Projekt za pomoć hrvatskim građanima koji traže informacije predvode volonteri ekspertne skupine Code for Croatia, koji se brinu o održavanju portala, a podršku im pruža stručno savjetovanje GONG-a. Želja je približiti građanima kakve su im informacije dostupne i koga mogu pitati za odgovor, bilo da je riječ o osobnoj potrebi ili o temi od širega javnog interesa.

Imamopravoznati.org može pomoći da dobijemo popis odvjetnika koji pružaju besplatnu pravnu pomoć za socijalno i ekonomski ugroženu kategoriju građana ili lokacije sanduka za sol koji su građanima pri ruci za posipanje zaleđenih kolnika za pješake u zimi.

Pored toga, građani imaju pravo na uvid u funkcioniranje vlasti i trošenje javnoga novca. Primjerice, na raspolaganju bi trebali biti popis studija koje su bile plaćene iz javnog proračuna, izvještaj o primopredaji vlasti koji će približiti kakvo su stanje za sobom ostavili prethodni vladajući ili izvještaj svakog člana Vlade koji će otkriti kako su upravljali svojim sektorom. Ako ima nepodmirenih obveza koje ostaju nasljednicima – portal može pomoći da saznamo i o tome.

Arhiva zahtjeva i popis institucija

imamo pravo znati 3

Građani mogu poslati zahtjev koji će u ovom slučaju biti javan, a Imamopravoznati.org zadržat će sve prihvaćene zahtjeve u trajnoj arhivi kako bi ih posjetitelji portala mogli pronaći u slučaju da traže informaciju koju je već dobio netko drugi. Prije nego pošaljemo zahtjev tražeći informaciju koja nas zanima, na portalu ćemo se moći osloniti i na popis tijela javne vlasti kojima se možemo obratiti.

Transparentnost je popularna i već pomalo izlizana riječ. Spominje se jako često, a ako želimo vidjeti kako se odvija u praksi, tijekom narednog razdoblja bit će zanimljivo pratiti što se zbiva na portalu, s obzirom na to da se upravo događa promjena vlasti.

Komentari

  1. Branko Plazonja

    Branko Plazonja

    25. 01. 2016. u 1:41 am Odgovori

    Gorući problem građana što agencije “državne” ne odgovaraju na upite. Jednom formalno nešto napišu onda 6 godina mjenjaju referente ko na traci. Ovo treba raditi ministarstvo je agencije su stranački obojene i rade po uputama. Ministarstvo nema veze što se tamo događa. Audio, dudi, obnova,,,,

  2. Mirsad

    Mirsad

    02. 02. 2016. u 4:01 pm Odgovori

    Sa prvim komentarom se slažem u cijelosti jer stvarno neke državne javne ili lokalne službe nema teorije da vam daju odgovore i onda se stalno vrše nekakve promjene i rošade a ministarstva nemaju pojma što se tamo događa nažalost to vam je živa istina a dokle će biti neznam

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Hrvati u posljednjih tjedan dana masone na portalima i društvenim mrežama spomenuli više od 6000 puta

Domaća internetska sfera posljednjih dana zaista puno priča o masonima. Komentari, članci i objave na društvenim mrežama vezani uz ovu temu ostvarili su čak 12 milijuna impresija.

Startupi i poslovanje

Potrebni koraci i obrasci: Kako zatvoriti paušalni obrt?

Nakon izmjena Općeg poreznog zakona mnogi su se paušalci našli u nezavidnoj poziciji. Nerijetki su se potom odlučili na zatvaranje obrta, ako i vi razmišljate - ovo su koraci koje trebate poduzeti.

Mobilno

Paniku oko koronavirusa iskoristili i brojni developeri; na Google Playu deseci (loših) aplikacija

Većina "coronavirus" aplikacija nije ni blizu kvaliteti, a služe kako bi kroz paniku "maznuli" po par tisuća skidanja.

Startupi i poslovanje

(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Hrvatske trenutno nema na AI mapi svijeta. No, uz novoosnovanu udrugu CroAI, među čijim su se članovima našle tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Poslovne Inteligencije i mnoge druge, ovdašnja IT zajednica napokon se može okupiti pod zajedničkim krovom kako bi ujedinjeno nastupala i to promijenila.

Intervju

Lude kombinacije hrvatskog CR4ZY-ja: prvo prodali tim, sad osnovali novi uz Ruse i Ukrajince

"CR4ZY je prodao tim", bile su riječi koje su odjekivale krajem prošle godine domaćim esportom, a iako se domaća organizacija sa sjedištem u Berlinu nije ugasila, mnogi su mislili kako se radi o početku kraja.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.