Imamopravoznati.org: Što građane najviše zanima?

Portal Imamo pravo znati: Što građane najviše zanima i koliko brzo vlast odgovara?

Želi li se držati zakona koji uređuje pravo građana na pristup informacijama, državna i lokalna vlast trebale bi biti otvorene i što ažurnije s dostavom podataka koji se od njih traže. U potrazi za informacijom, građani se mogu osloniti na izravni kontakt s institucijom koja bi im mogla dati odgovor, ali imaju i druge opcije. Od sredine prošle godine pomaže portal imamopravoznati.org, koji je približio kako je tekla potraga za informacijama u razdoblju od njegova pokretanja.

imamo pravo znati 2

Ako ste čuli za Zakon o pravu na pristup informacijama, ali niste sigurni kako ga možete iskoristiti za dobivanje podatka koji vas zanima, pomoć u kontaktu s tijelima državne i lokalne vlasti pruža projekt Imamo pravo znati. Javnim predstavljanjem portala za pristup informacijama prošle godine, hrvatski građani dobili su novi kanal za pribavljanje informacija koje im trebaju, a po zakonu, državna ili lokalna vlast treba ih dostaviti u roku koji je za to predviđen.

Tako stoje stvari na papiru, a kako se postupak odvija u praksi? Odgovor će nam dati statistički pregled poslanih zahtjeva građana putem portala od 15. travnja do kraja 2015. godine, koji pruža uvid tko je više, a tko manje odgovoran u pružanju informacija.

Odgovori na zahtjev u više od 60 posto slučajeva

Imamopravoznati.org do sada je privukao 818 zahtjeva za informacijama, a građani su dobili zatraženi odgovor u 514 slučajeva, 63 posto od svih poslanih zahtjeva. Odbijenih zahtjeva bilo je 46, a neraspoloživih za odgovor 57, sa sveukupno 103 zahtjeva u kojima su građani ostali praznih ruku.

Gledajući postotak uspješnosti zahtjeva, na vrhu ljestvice je Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade RH, koji je poslao odgovor na svih pet upita koji su bili upućeni. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatske vode također su imali visoki postotak odgovora, ali s većim brojem zahtjeva. Hrvatske vode su u ovom poretku osobito zanimljive s obzirom na to da je njima bilo poslano najviše zahtjeva za informaciju putem portala, 61, a odgovor je stigao u 47 slučajeva, s uspješnošću od 77 posto.

Tko odgovara rjeđe?

imamo pravo znati

Na vrhu poretka zahtjeva koji su bili odbijeni ili odgovora koji nisu stigli nalaze se dva ministarstva. S četiri neprihvaćena od sedam poslanih zahtjeva, Ministarstvo socijalne politike i mladih zauzelo je prvo mjesto u kategoriji “odbijenica”, dok je institucije koje nisu bile raspoložive za odgovor predvodilo Ministarstvo gospodarstva, s takvom reakcijom u tri od devet zahtjeva za informacijom.

Ako u ovom slučaju brojevi i postoci neće otkriti cjelokupnu sliku s obzirom na to da je potreban veći uzorak, statistika više ili manje ažurnih i raspoloživih za odgovore zanimljiva nam je zbog prikazivanja trenda među pojedinim institucijama kojima se građani obraćaju. Moći ćemo dobiti uvid tko je zaista imao otvorena vrata kakva zakon propisuje, a tko bi u nedavno započetoj godini trebao biti bolji.

Za još detaljniji uvid, pomoći će popis institucija i brzina njihove reakcije u tablici u statističkom pregledu.

Što sve imamo pravo znati?

Projekt za pomoć hrvatskim građanima koji traže informacije predvode volonteri ekspertne skupine Code for Croatia, koji se brinu o održavanju portala, a podršku im pruža stručno savjetovanje GONG-a. Želja je približiti građanima kakve su im informacije dostupne i koga mogu pitati za odgovor, bilo da je riječ o osobnoj potrebi ili o temi od širega javnog interesa.

Imamopravoznati.org može pomoći da dobijemo popis odvjetnika koji pružaju besplatnu pravnu pomoć za socijalno i ekonomski ugroženu kategoriju građana ili lokacije sanduka za sol koji su građanima pri ruci za posipanje zaleđenih kolnika za pješake u zimi.

Pored toga, građani imaju pravo na uvid u funkcioniranje vlasti i trošenje javnoga novca. Primjerice, na raspolaganju bi trebali biti popis studija koje su bile plaćene iz javnog proračuna, izvještaj o primopredaji vlasti koji će približiti kakvo su stanje za sobom ostavili prethodni vladajući ili izvještaj svakog člana Vlade koji će otkriti kako su upravljali svojim sektorom. Ako ima nepodmirenih obveza koje ostaju nasljednicima – portal može pomoći da saznamo i o tome.

Arhiva zahtjeva i popis institucija

imamo pravo znati 3

Građani mogu poslati zahtjev koji će u ovom slučaju biti javan, a Imamopravoznati.org zadržat će sve prihvaćene zahtjeve u trajnoj arhivi kako bi ih posjetitelji portala mogli pronaći u slučaju da traže informaciju koju je već dobio netko drugi. Prije nego pošaljemo zahtjev tražeći informaciju koja nas zanima, na portalu ćemo se moći osloniti i na popis tijela javne vlasti kojima se možemo obratiti.

Transparentnost je popularna i već pomalo izlizana riječ. Spominje se jako često, a ako želimo vidjeti kako se odvija u praksi, tijekom narednog razdoblja bit će zanimljivo pratiti što se zbiva na portalu, s obzirom na to da se upravo događa promjena vlasti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Branko Plazonja

    Branko Plazonja

    25. 01. 2016. u 1:41 am Odgovori

    Gorući problem građana što agencije “državne” ne odgovaraju na upite. Jednom formalno nešto napišu onda 6 godina mjenjaju referente ko na traci. Ovo treba raditi ministarstvo je agencije su stranački obojene i rade po uputama. Ministarstvo nema veze što se tamo događa. Audio, dudi, obnova,,,,

  2. Mirsad

    Mirsad

    02. 02. 2016. u 4:01 pm Odgovori

    Sa prvim komentarom se slažem u cijelosti jer stvarno neke državne javne ili lokalne službe nema teorije da vam daju odgovore i onda se stalno vrše nekakve promjene i rošade a ministarstva nemaju pojma što se tamo događa nažalost to vam je živa istina a dokle će biti neznam

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?