ICO-ovi: Divlji zapad ulaganja ili budućnost financiranja startupa?

Jel’ raste ili je pao? Prije nego krenu zločeste asocijacije kojima se ipak (uglavnom) ne bavimo na Netokraciji, riječ je o bitcoinu, ali i drugim kriptovalutama, te blockchainu, iltiga hrvatski rečeno, ulančanim blokovima kao tehnologiji u pozadini cijele priče, a za koju upućeni kažu da bi u budućnosti mogla imati značajni utjecaj nego AI. I dok smo još donedavno govorili o tome kao trendu koji kuca na vrata i razbijali mitove što je to uopće bitcoin, posljednjih nekoliko mjeseci stvari su se značajno promijenile.

Sličnost s crowdfundingom i IPO-ovima (ni)je slučajna

Financijsko okruženje izgleda bitno drugačije i zahvaljujući Initial Coin Offeringu ili ICO-u. Riječ je o prikupljanju sredstava za startupe i projekte kroz inicijalnu javnu ponudu tokena (stvorenog blockchainom) i to obično u trajanju od tjedan dana (ili malo duže), pri čemu se postotak svakog novog izdanog tokena prodaje ulagačima u zamjenu za neku od kriptovaluta, najčešće je riječ o bitcoinu (BTC) i etheru (ETH). Rani ulagači motivirani su mogućnošću da u slučaju uspješnog poslovnog pothvata, tokenima u njihovom vlasništvu poraste vrijednost.

ICO se može opisati usporedbom s IPO-m, odnosno prvotnom javnom ponudom dionica gdje posjedovanje dionica predstavlja vlasništvo nad dijelom kompanije. Međutim, kod ICO-a, tokeni ne predstavljaju postotak vlasništva nad nekim projektom ili startupom. Vlasnici tokena mogu ih koristiti za korištenje usluga startupa ili prodavati na drugim platformama, no to u konačnici ovisi o tome što kaže tzv. smart contract.

No, između izlistavanja na dionica na burzu i ICO-a postoji jedna velika razlika, a to je nereguliranost potonjeg, zbog čega je cijela stvar kontroverzna, ali i zanimljiva jer nameće pitanje – koliko daleko sve ovo može ići.

Stoga ne čudi i paralela s crowdfundingom, gdje privučeni u uspješnost nekog Kickstarter projekta uplatite kojih desetak dolara, iako nema velike garancije da će se vaš novac uložiti u razvoj projekta (bilo je kreativnih primjera trošenja novca poput onoga kad su tvorci indie igre Ant Simulator prikupljene dolare uložili u striptizete i opijanje😉 niti da će projekt uspjeti. Pri tome se crowdfundingu često zamjerala upravno nereguliranost, a tek lanjskim stupanjem na snagu JOBS Acta – III donesena su pravila oko equity crowdfundinga.

No, koliko cijela stvar postaje popularna, pokazuje i lista zvijezda koje su se bacile na ulaganje u ICO-ove, od Floyda Mayweathera i Luisa Suareza do Paris Hilton i Justina Biebera (!).

ICO: Različite zemlje, različite reakcije

Rast ICO-ova brojem, ali i količinom prikupljenog novca privukao je i pažnju regulatornih tijela i u različitim zemljama izazvao različite reakcije. Recimo, kineska centralna banka nedavno je izazvala omanji potres na tržištu kriptovaluta odlukom o zabrani ICO-ova upozoravajući na financijske prijevare, a u toj odluci slijedila ju je i Južna Koreja. Tajvan je odlučio prigrliti ICO, no, iako je Japan podržao trgovanje kriptovaluta, još uvijek nije poznato kako će se stvari dalje razvijati kad je u pitanju ICO.

Tu je i Rusija, gdje s jedne strane dolaze vijesti o zabranama, a s druge o pokretanju vlastite službene valute temeljene na blockchainu – CryptoRuble, koja nema odlike klasične kriptovalute.

Američka regulatorna agencija (SEC) nedavno je upozorila investitore vezano ulaganja u ICO-ove, no do tada su stotine projekata prikupile više od milijardu dolara. U međuvremenu stigle su i prve zakonske smjernice gdje se navodi da neki ICO-ovi podliježu potpunoj primjeni zakona o trgovanju vrijednosnim papirima (samim time i regulaciji agencije), a vidjeli smo i prvi slučaj da su se dva ICO-a našla pod optužbom radi prijevare investitora. Preostaje vidjeti kako će se Europska unija postaviti prema svemu ovome.

Zašto oprez kod ICO-ova? Prema podacima Cointelegrapha, oko 10 posto ICO-ova na Ethereumu, otpada na prijevare i različite Ponzijeve sheme. Ne treba smetnuti s uma da je riječ o visokorizičnom ulaganju, gdje nema garancije u uspjeh projekta ili sigurnost ulaganja. Barem ne još.

DA Power Play prikupio 2,6 milijuna dolara u 6 dana – prvi uspješan hrvatski ICO

Prvi primjer uspješnog ICO-a vidjeli smo nedavno i u Hrvatskoj. Riječ je o Digital Assests Power Playu (DA Power Play), financijsko-tehnološkom startupu za automatizaciju trgovanja digitalnim valutama. U šest dana, DA Power Play prikupio je 2,6 milijuna dolara, odnosno 8479 Ethera. Kako je najavljeno, sredstva će biti upotrijebljena za nastavak razvoja i daljnje unapređenje platforme koja će s radom krenuti kroz pola godine. DA Power Play su osnovali Matej Ujević (CEO), Nikola Jokić (CTO), Saša Hunjak (CFO) i Milovan Pasini (COO), a uz njih na projektu radi još troje ljudi. Objašnjavajući zašto se u uopće odlučili na ICO, kažu:

ICO i kreiranje vlastitih tokena i oslanjanje na blockchain tehnologiju omogućuju stvaranje potpuno novih poslovnih modela – distribuirane ekonomije. Nama je upravo taj izazov stvaranja novog poslovno-tehnološkog modela bio glavni razlog zašto smo se bili odlučili na ICO.

DPP tokeni (100,000.000 izdanih jedinica) kao novostvorena kriptovaluta će se koristiti za stvaranje distribuirane ekonomije između zainteresiranih strana (hedge fondovi, trgovci, razvojni programeri, investitori) na globalnoj platformi.

Koristeći blockchain tehnologiju, kao i izdajući vlastiti DPP token, svim korisnicima platforme omogućujemo transparentan i jednostavan uvid u fintech svijet i ponuđene usluge na platformi. Vlasnici DPP tokena imat će pristup dodatnim uslugama na platformi, a DPP će postati i sredstvo plaćanja između korisnika platforme, kao i način prijenosa vrijednost između korisnika platforme ili sa samom platformom.

Na što obratiti pažnju kod pripreme ICO-a?

U pripremi ICO-a, najbitniji je bio dizajn samog DPP tokena, kažu u DA Power Playu.

Tako da on predstavlja dodatnu vrijednost za vlasnike tokena, da omogućuje prijenos osnovne vrijednosti te da na niti jedan način token nije definiran kao vrijednosni papir po SEC standardima. U dizajnu samog DPP tokena i poslovnog modela, morali smo se voditi Howey testom, koji definira što je vrijednosni papir i koje odlike on ima, a što nije vrijednosni papir.

Uz to, angažirali su i renomirani odvjetnički ured iz SAD-a radi detaljne analize poslovnih planova, whitepapera i dizajna samog tokena te pravnog mišljenja da nisu vrijednosni papir.

Pitate se sigurno zašto je bitno da token nije vrijednosni papir? Razloga je nekoliko, međutim najbitniji su da u slučaju prodaje vrijednosnih papira to mogu obavljati samo licencirane financijske institucije (čitaj: investicijske banke) i samim time se ICO proces i ne razlikuje od IPO procesa te što u slučaju da token nije vrijednosni papir pravo kupnje i držanja istoga imaju i građani SAD-a te nam isto otvara i put da naš DPP token izlistamo i na burzama baziranima u SAD-u.

Slovenija postaje blockchain i ICO destinacija

Međutim, puno zanimljivih stvari događa se u susjedstvu. U pitanju je naravno Slovenija koja je rekla “da!” ICO-ovima, ali i općenito projektima temeljenima na blockchain tehnologiji. Štoviše, slovenska vlada je najavila da želi pozicionirati zemlju kao vodeću blockchain destinaciju u Europskoj uniji, ali i da razmatraju moguće primjene blockchain u javnoj upravi. U prilog tome ide i pokrenuti Blockchain Think Tank kojemu je cilj povezati blockchain developere, ključne dionike i vladu.

U Sloveniji smo već vidjeli niz konkretnih projekata. Recimo, Cofound.it, platforma za blockchain projekte na kojoj je ICO imao i DA Power Play, a koja je i sama na taj način lani prikupila 12,5 milijuna dolara. Iconomi, platforma za investicijske fondove temeljena na ethereumu, lani je prikupila 10,5 milijuna dolara kroz ICO.

Tu je SunContract, projekt koji želi revolucionizirati i decentralizirati tržište obnovljivih izvora energije temeljen na Ethereum platformi, a koji je prikupio 2 milijuna dolara kroz ICO. Još jedan zanimljiv projekt je Viberate, platforma za povezivanje glazbenika koja je nedavno uspješno završila prodaju svojih Vibe tokena u rekordne 4 minute i 42 sekunde, prikupivši više od 10 milijuna dolara. Za slučaj da želite uložiti u neki projekt, u ICO uskoro kreće slovenski Money Rebel, platforma za financijske i bankarske usluge temeljena na blockchain tehnologiji i PSD2 direktivi Europske unije, a već je u pre-ICO fazi prikupila milijun eura.

A još smo se donedavno ugledali u Slovence samo kad je u pitanju crowdfunding…

Hoće li ICO-ovi zamijeniti tradicionalno financiranje startupa?

Naravno, sve ovo nameće pitanje hoće li ICO-ovi zamijeniti tradicionalno financiranje startupa i u kojoj mjeri? Hoće li se na ovaj način prikupljati kapital u seed fazi ili kasnije? Pri tome treba istaknuti da je kapital prikupljen putem ICO-ova u 2017. već sada premašio onaj VC-jeva. Harvard Business Review pak ističe kako će putem ICO-ova ove godine biti prikupljeno više novca nego kroz bilo koji drugi oblik financiranja. U DA Power Playu kažu kako je još tijekom ljeta Brock Pierce, suosnivač Blockchain Capitala i predsjednik Bitcoin Foundation rekao: “IPOs are dead, ICOs are the future.”

Slažemo se s tom izjavom, međutim također smatramo da je netransparentnost i način pojedinih ICO bio nereguliaran i netransparentan za investitore, pogotovo i zbog manjka shvaćanja distribuirane ekonomije, uloge tokena i manjka standarda.

Dodaju da će platforme poput spomenutog Cofound.it-a, odnosno svojevrsni HUB-ovi koji preuzimaju ulogu VC-jeva i bave se realizacijom kvalitetnih ICO projekata, pridonijeti većoj transparentnosti industrije i povrata na investiciju.

Uzimajući sve navedeno u obzir, smatramo kako ICO projekti, i još specifičnije izdani tokeni, trebaju biti definirani što točno predstavljaju u imovini tvrtke, da isto predstavljanje unutar financijskih izvještaja bude regulirano na jednostavan i efikasan način. Država koja na taj način regulira ICO i tokene, sigurno će privući značajan kapital i tvrtke koje će pristupiti takvoj jurisdikciji.

Treba li ICO-ove regulirati?

Vjerujem da je ovo što sada vidimo početak značajnijih promjena na financijskom tržištu i da će se stvari dodatno razmahati u sljedećim mjesecima. Divlji zapad ili ne, zasigurno svjedočimo zanimljivim vremenima. Iako se mnogi mali ulagači upravo sada upoznaju s trgovanjem tokenima i cijelim konceptom zamjene pravog novca za nešto virtualno, cijeli koncept zapravo nije nov. Preteča toga dobro je poznata svim ljubiteljima World of Warcrafta ili EVE Online.

Inicijalna javna ponuda tokena, kao alternativni način financiranja, mogla bi biti dobrodošla na tržištima gdje nedostaje VC kapitala (uključujući hrvatsko) ili za projekte te tvrtke koji bi inače teško došle do financija. Naravno, mogućnosti za financijske malverzacije i pravne probleme su ogromne, i kako raste broj ICO-ova sve je teže razlučiti dobre projekte od prijevara.

Stoga bi regulacija ICO-ova mogla biti dobra stvar (koliko god se činila kontradiktornom) radi sigurnosti ulaganja, filtriranja ozbiljnih projekata, nižih troškova ulaganja te posljedično svih uključenih u proces.