Zašto je HT morao uvesti LTE Advanced?

Zašto je HT morao uvesti LTE Advanced? Jer korisnici žele ‘teži’ digitalni sadržaj – odmah

Brzine do 225 Mbit/s u Varaždinu i Zagrebu, LTE Advanced. Time se prije nekoliko dana pohvalio Hrvatski Telekom, kao i činjenicom da će tim brzinama biti u idućem periodu obuhvaćena i druga mjesta u Hrvatskoj. Međutim, što to znači za prosječne korisnike, ali i za napredne, poput onih koji razvijaju tehnološke projekte? Otkriva nam u razgovoru HT-ov Goran Toplek.

4gtht

Više zahtjevnih internetskih igara, brže postavljanje videa ili fotografija veće rezolucije, bolja kvaliteta slike i tona – sve to obećava LTE Advanced, a Goran Toplek, direktor Odjela za razvoj pristupnih i transportnih mreža u Hrvatskom Telekomu, objašnjava razliku između te tehnologije i “običnog” LTE-a.

Kako kaže, LTE je kratica za Long Term Evolution, vrstu mobilne bežične tehnologije koja je zaživjela u cijelom svijetu i postaje globalni standard. Namijenjena je brzom prijenosu podataka u mobilnim mrežama, uz dodatne prednosti – vrlo malog kašnjenja signala, velikih brzina prijenosa i robusnije mreže. LTE je učinkovitiji od UMTS tehnologije, prenosi više podataka u određenom spektralnom pojasu od ranijih tehnologija.

LTE Advanced je unaprijeđeni standard LTE tehnologije koji omogućava još veće brzine prijenosa podataka, time i većeg kapaciteta mreže, zahvaljujući tehnologiji kombiniranja, odnosno spajanja frekvencijskih nositelja. U osnovi to znači da se koriste dva ili tri nositelja, što teoretski omogućuje brzinu do 300 Mbit/s ako se koriste dva nositelja od po 20 MHz, jer svaki od njih pridonosi brzini sa 150 Mbit/s. Za još veće brzine u budućnosti će se koristiti CA u kombinaciji tri LTE nositelja iz tri različita spektra. S LTE Advanced tehnologijom (LTE-A ili 4G+) imat ćemo i do tri puta veće brzine prijenosa nego dosad.

Kao što je spomenuto u uvodu, za korisnike to znači povećanje prosječne brzine prijenosa i veći raspoloživi kapacitet mreže, za primjene poput gledanja TV ili filmova, a nisko kašnjenje u prijenosu podataka kod omogućuje bolje iskustvo igranja online igara. Digitalni sadržaji su sve “teži”, korisnici žele sve više biti u kontaktu s internetskom zajednicom i gotovo istodobno preuzimati i dijeliti razne sadržaje, svjestan je Goran, zbog čega se HT i upustio u ova unaprjeđenja.

Nakon Zagreba i Varaždina te Samobora, Zaprešića i Velike Gorice, u planu je proširenje maksimalne korisničke brzine od 225 Mbit/s i na ostale velike gradove, županijske centre i druga mjesta s postojećim LTE pokrivanjem.

Izmjerena brzina u Varaždinu

Jesu li i tarife u skladu s potrebama korisnika?

Brzine imamo – ili ćemo barem uskoro imati – no što je s tarifnim modelima u sklopu kojih one dolaze? Sve “veći” sadržaj utjecao je na to i da paketi unutar tarifa postaju sve veći, ali za sada nemamo flatrate. Naš sugovornik objašnjava:

Tarife koje HT nudi korisnicima prilagođene su njihovim potrebama te su kreirane temeljem istraživanja tržišta i povratnih informacija korisnika. Tarife pokrivaju sve potrebe korisnika na optimalan način. Za posebne potrebe korisnika, uz tarife, HT nudi i brojne opcije koje korisnik može iskombinirati za svoje potrebe. HT nadalje radi na novim tarifama i ponudama za korisnike, koje će obuhvatiti novije trendove i potrebe korisnika koje se dnevno mijenjaju.

Infrastruktura za napredne korisnike

A tu su i napredniji korisnici, poput onih koji razvijaju internet of things projekte ili se, primjerice, bave streamingom videa, poput Vedrana Vukmana i njegovog startupa Yoolod.

Za startupe i nove tehnološke projekte, osim telekomunikacijskih usluga, HT nudi i brojne ICT usluge, usluge u oblaku, backup, sigurnosne usluge, heat mape, bilo da ih zahtijeva izravno korisnik ili korisnik prepušta HT-ovim stručnjacima kreiranje end-to-end usluge po modularnom principu. Time poslovni korisnici postižu fokusiranost, veću pouzdanost i smanjenje troškova poslovanja.

Tu je i HT-ov partnerski program koji otvara najširu perspektivu suradnje i na novim, neistraženim područjima. Kod modularnih usluga HT nudi spektar od informatičke opreme, opreme i softvera za fiskalizaciju, cloud rješenja, web rješenja, mrežnih rješenja, do e-računa. IoT (Internet of Things) je koncept koji osigurava stalnu povezanost na mrežu i međusobno ogromnog broja uređaja i jedno je od područja istraživanja kojima se HT-ovi stručnjaci intenzivno bave.

Investicijski val HT-a

Većina gore navedenih novina dio je investicijskog vala Hrvatskog Telekoma koji do kraja godine planira uložiti još 1,3 milijarde kuna u mreže i sustave.

Velik dio te investicije odnosi se na pristupne mreže, mobilnu i fiksnu, što će korisnici osjetiti kroz ranije rečene benefite. HT velik dio ulaže i u optičke pristupne mreže u fiksnoj mreži, što donosi gotovo neograničene brzine pristupa korisnicima, ali istovremeno omogućuje i optički pristup za mobilnu pristupnu mrežu i ostale usluge.

U HT-u očekuju daljnje poboljšanje karakteristika mobilne i fiksne pristupne mreže, jezgrene mreže, mnogih servisnih platformi i ostalih platformi za podršku poslovanju korisnicima, sve u cilju boljih i bržih usluga. A samim time i što manje zatrzavanja prilikom igranja igara ili streamanja kakvog sadržaja – i što manje prikazivanja onog omraženog natpisa buffering.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. MarioM

    MarioM

    18. 11. 2015. u 3:09 pm Odgovori

    Ha ha ha, not! 41 mi je godina, žalim što nisam napustio ovu zemlju Radio sam i u HT-u 7 godina, kasnije sam otvorio vlastitu tvrtku, selio sam se na više lokacija po HR. Najbolje što HT i dan danas nudi je polu usluga. Sve u svemu vrlo sam nezadovoljan, kad bih krenuo nabrajati što su sve krivo naplatili, koliko puta su bili nedostupni, koliko puta mi je posao patio zbog njihove “tehnološke (ne)revolucije”… izbora nemam. Da, naučite se dragi ljudi iz Zagreba da postoji i ostatak države u kojem se vi probudite kad odete na ljetovanje ili zimovanje, pa kukate kako vam je mreža spora, nedostupna ili preskupa!

    Sve u svemu postavlja se pitanje zašto u ovom članku nije naglašeno da se radi o sponzoriranom tekstu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.