Zašto je HT morao uvesti LTE Advanced?

Zašto je HT morao uvesti LTE Advanced? Jer korisnici žele ‘teži’ digitalni sadržaj – odmah

Brzine do 225 Mbit/s u Varaždinu i Zagrebu, LTE Advanced. Time se prije nekoliko dana pohvalio Hrvatski Telekom, kao i činjenicom da će tim brzinama biti u idućem periodu obuhvaćena i druga mjesta u Hrvatskoj. Međutim, što to znači za prosječne korisnike, ali i za napredne, poput onih koji razvijaju tehnološke projekte? Otkriva nam u razgovoru HT-ov Goran Toplek.

4gtht

Više zahtjevnih internetskih igara, brže postavljanje videa ili fotografija veće rezolucije, bolja kvaliteta slike i tona – sve to obećava LTE Advanced, a Goran Toplek, direktor Odjela za razvoj pristupnih i transportnih mreža u Hrvatskom Telekomu, objašnjava razliku između te tehnologije i “običnog” LTE-a.

Kako kaže, LTE je kratica za Long Term Evolution, vrstu mobilne bežične tehnologije koja je zaživjela u cijelom svijetu i postaje globalni standard. Namijenjena je brzom prijenosu podataka u mobilnim mrežama, uz dodatne prednosti – vrlo malog kašnjenja signala, velikih brzina prijenosa i robusnije mreže. LTE je učinkovitiji od UMTS tehnologije, prenosi više podataka u određenom spektralnom pojasu od ranijih tehnologija.

LTE Advanced je unaprijeđeni standard LTE tehnologije koji omogućava još veće brzine prijenosa podataka, time i većeg kapaciteta mreže, zahvaljujući tehnologiji kombiniranja, odnosno spajanja frekvencijskih nositelja. U osnovi to znači da se koriste dva ili tri nositelja, što teoretski omogućuje brzinu do 300 Mbit/s ako se koriste dva nositelja od po 20 MHz, jer svaki od njih pridonosi brzini sa 150 Mbit/s. Za još veće brzine u budućnosti će se koristiti CA u kombinaciji tri LTE nositelja iz tri različita spektra. S LTE Advanced tehnologijom (LTE-A ili 4G+) imat ćemo i do tri puta veće brzine prijenosa nego dosad.

Kao što je spomenuto u uvodu, za korisnike to znači povećanje prosječne brzine prijenosa i veći raspoloživi kapacitet mreže, za primjene poput gledanja TV ili filmova, a nisko kašnjenje u prijenosu podataka kod omogućuje bolje iskustvo igranja online igara. Digitalni sadržaji su sve “teži”, korisnici žele sve više biti u kontaktu s internetskom zajednicom i gotovo istodobno preuzimati i dijeliti razne sadržaje, svjestan je Goran, zbog čega se HT i upustio u ova unaprjeđenja.

Nakon Zagreba i Varaždina te Samobora, Zaprešića i Velike Gorice, u planu je proširenje maksimalne korisničke brzine od 225 Mbit/s i na ostale velike gradove, županijske centre i druga mjesta s postojećim LTE pokrivanjem.

Izmjerena brzina u Varaždinu

Jesu li i tarife u skladu s potrebama korisnika?

Brzine imamo – ili ćemo barem uskoro imati – no što je s tarifnim modelima u sklopu kojih one dolaze? Sve “veći” sadržaj utjecao je na to i da paketi unutar tarifa postaju sve veći, ali za sada nemamo flatrate. Naš sugovornik objašnjava:

Tarife koje HT nudi korisnicima prilagođene su njihovim potrebama te su kreirane temeljem istraživanja tržišta i povratnih informacija korisnika. Tarife pokrivaju sve potrebe korisnika na optimalan način. Za posebne potrebe korisnika, uz tarife, HT nudi i brojne opcije koje korisnik može iskombinirati za svoje potrebe. HT nadalje radi na novim tarifama i ponudama za korisnike, koje će obuhvatiti novije trendove i potrebe korisnika koje se dnevno mijenjaju.

Infrastruktura za napredne korisnike

A tu su i napredniji korisnici, poput onih koji razvijaju internet of things projekte ili se, primjerice, bave streamingom videa, poput Vedrana Vukmana i njegovog startupa Yoolod.

Za startupe i nove tehnološke projekte, osim telekomunikacijskih usluga, HT nudi i brojne ICT usluge, usluge u oblaku, backup, sigurnosne usluge, heat mape, bilo da ih zahtijeva izravno korisnik ili korisnik prepušta HT-ovim stručnjacima kreiranje end-to-end usluge po modularnom principu. Time poslovni korisnici postižu fokusiranost, veću pouzdanost i smanjenje troškova poslovanja.

Tu je i HT-ov partnerski program koji otvara najširu perspektivu suradnje i na novim, neistraženim područjima. Kod modularnih usluga HT nudi spektar od informatičke opreme, opreme i softvera za fiskalizaciju, cloud rješenja, web rješenja, mrežnih rješenja, do e-računa. IoT (Internet of Things) je koncept koji osigurava stalnu povezanost na mrežu i međusobno ogromnog broja uređaja i jedno je od područja istraživanja kojima se HT-ovi stručnjaci intenzivno bave.

Investicijski val HT-a

Većina gore navedenih novina dio je investicijskog vala Hrvatskog Telekoma koji do kraja godine planira uložiti još 1,3 milijarde kuna u mreže i sustave.

Velik dio te investicije odnosi se na pristupne mreže, mobilnu i fiksnu, što će korisnici osjetiti kroz ranije rečene benefite. HT velik dio ulaže i u optičke pristupne mreže u fiksnoj mreži, što donosi gotovo neograničene brzine pristupa korisnicima, ali istovremeno omogućuje i optički pristup za mobilnu pristupnu mrežu i ostale usluge.

U HT-u očekuju daljnje poboljšanje karakteristika mobilne i fiksne pristupne mreže, jezgrene mreže, mnogih servisnih platformi i ostalih platformi za podršku poslovanju korisnicima, sve u cilju boljih i bržih usluga. A samim time i što manje zatrzavanja prilikom igranja igara ili streamanja kakvog sadržaja – i što manje prikazivanja onog omraženog natpisa buffering.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. MarioM

    MarioM

    18. 11. 2015. u 3:09 pm Odgovori

    Ha ha ha, not! 41 mi je godina, žalim što nisam napustio ovu zemlju Radio sam i u HT-u 7 godina, kasnije sam otvorio vlastitu tvrtku, selio sam se na više lokacija po HR. Najbolje što HT i dan danas nudi je polu usluga. Sve u svemu vrlo sam nezadovoljan, kad bih krenuo nabrajati što su sve krivo naplatili, koliko puta su bili nedostupni, koliko puta mi je posao patio zbog njihove “tehnološke (ne)revolucije”… izbora nemam. Da, naučite se dragi ljudi iz Zagreba da postoji i ostatak države u kojem se vi probudite kad odete na ljetovanje ili zimovanje, pa kukate kako vam je mreža spora, nedostupna ili preskupa!

    Sve u svemu postavlja se pitanje zašto u ovom članku nije naglašeno da se radi o sponzoriranom tekstu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?