Hrvatski Telekom vlastima: Skinite neopravdani teret s ICT-a

HT na predstavljanju Ekonomskog atlasa poručio vlasti: Skinite neopravdani teret s ICT-a

Hrvatski Telekom najveći je privatni investitor u Hrvatskoj te kompanija s najvećom novostvorenom vrijednosti za gospodarstvo, rečeno je to na predstavljanju rezultata analize zagrebačkog Ekonomskog instituta. No, radi neometanog daljnjeg razvoja digitalizacije društva, traže podršku – države.

Analiza koju je proveo zagrebački Ekonomski institut pokazala je da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj.
Analiza koju je proveo zagrebački Ekonomski institut pokazala je da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj, rečeno je jučer u Selcu.

Jučer, 9. rujna, u Konferencijskoj dvorani hotela Amabilis u Selcu predstavljeni su rezultati analize utjecaja Hrvatskog Telekoma na širu poslovnu i društvenu okolinu. Studiju pod imenom Ekonomski atlas HT Grupe proveo je zagrebački Ekonomski institut, a rezultati koji se odnose na razdoblje od 2011. do 2015. godine, pokazuju da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj s 5,7 milijardi kuna investicija i kompanija s najvećom novostvorenom vrijednosti za gospodarstvo – 12,9 milijardi kuna.

5G dolazi u idućih 5 godina

Hrvatski Telekom posebno ulaže u razvoj širokopojasnog interneta koji je jedan od ključnih preduvjeta digitalnog društva. Cilj im je do kraja 2016. godine osigurati NGA širokopojasni pristup za 55% kućanstava. Od ovoga mjeseca već 180 tisuća njihovih korisnika surfa od 2 do 5 puta brže bez dodatne naknade, a korisnici Najboljih tarifa također bez dodatne naknade surfaju po najvećim 4G brzinama, kazao je predsjednik Uprave Davor Tomašković.

Dolazak 5G mreže možemo očekivati u idućih 5 godina. Ipak, peta generacija mobilnih mreža neće se pojaviti preko noći, već će se razvijati zajedno s 4G mrežom. 5G mreža će omogućiti postizanje velikih brzina interneta i do 1 GB/s, što je gotovo 6 puta brže od 4G – HT trenutno u svojoj mreži nudi brzine prijenosa do 262 Mbps. Danas, međutim, nije ni moguće postizanje velikih brzina iz razloga što ne postoje uređaji koji bi podržali tako brzu razmjenu podataka.

Je li razvoj digitalne ekonomije prioritet ili nije?

Boris Drilo
Bez razvoja širokopojasnog interneta i infrastrukture nema digitalne ekonomije, naglašava Boris Drilo iz HT-a.

Kompanija najavljuje da će nastaviti s investicijama u digitalizaciju. To se prije svega odnosi na infrastrukturu bez koje nema digitalne ekonomije, naglašava Boris Drilo, zadužen za CTIO poslove HT-a. Međutim, u tome očekuju podršku države jer zbog komplicirane administracije i velikih naknada ne mogu ostvariti onoliko investicija koliko bi željeli niti privući projekte u Hrvatsku. Tomašković objašnjava:

Financijski ne možemo opravdati zašto nešto ne bi trebalo ići u Bratislavu ili Bukurešt, nego treba doći u Zagreb.

Predsjednik Uprave također ističe da se svi problemi po pitanju razvoja infrastrukture, primjerice donošenje odredbi o linijskoj infrastrukturi, mogu riješiti unutar 6 mjeseci, ali je upitno kome je to prioritet. Uz to, u HT-u smatraju apsurdnom ideju izgradnje paralelne agregacijske mreže koja je bila dio državne strategije za razvoj širokopojasnog interneta, a koja je i odbijena od strane Europske unije zbog čega se nije uspjelo povući 100 milijuna eura iz fondova – jer takva mreža već postoji. Umjesto toga, HT predlaže da se država preusmjeri na povezivanje kućanstava i tzv. bijela područja poput Like i otoka gdje ne postoji komercijalni interes, ali gdje je razvoj infrastrukture svejedno važan kako bi svakome građaninu bio dostupan pristup širokopojasnom internetu, a za što je EU spremna uložiti novac.

Kako HT ostvaruje 3,1% ukupnog BDP-a Hrvatske?

No, da se vratimo na Ekonomski atlas – osim kroz poslovanje, HT utječe na boljitak gospodarstva kroz zaposlenike i dobavljače, tvrdi se. Podržavaju, naime, više od 27 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, od čega 5013 izravnim zapošljavanjem, a zanimljiv je i podatak da HT-ovi zaposlenici imaju 54% veću plaću od državnog prosjeka te 16% od prosjeka ICT sektora, zbog čeka je i osobna potrošnja zaposlenika veća, objašnjava Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta.

Zbog toga što su input-output analizom mjerena tri različita učinka ili doprinosa (izravni, neizravni i inducirani), izračunato je da je HT Grupa u 2015. godini generirala 3,1% ukupnog BDP-a Hrvatske ili 10,5 milijardi kuna, u što su uključeni i učinci na dobavljače intermedijarnih i investicijskih proizvoda.

Hrvatski Telekom predstavljanjem ovih rezultata dao je jasnu poruku kako daje velik doprinos rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva te nastavlja dalje s investicijama. Međutim, koliko će biti investiranja, ovisi i o vlasti od koje traže da “skine neopravdani teret za cijeli sektor”, što je u skladu i sa zaključcima dva dana ranije održane panel rasprave u prostoru HUB 385, kako bi se digitalne usluge u Hrvatskoj mogle neometano razvijati.

Komentari

  1. Bruno

    Bruno

    11. 09. 2016. u 5:19 pm Odgovori

    Kada govorimo o HT-u, VIP-u i sličnima, nikada ne treba zaboraviti da su oni samo obični prodavači zraka po kojem putuje internet od točke A od točke B i tu genijalnu uslugu naplaćuju kroz kanale tisuće naziva različitih tarifa.
    Pravi investitori.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako otvoriti webshop? Važan korak je odabir platforme – što nudi WooCommerce?

Došla je pandemija i odjednom vam je pokretanje web trgovine postalo glavni prioritet? Važna odluka koja vas čeka je odabir platforme na temelju koje ćete napraviti svoje eCommerce carstvo. U moru alata čudnih imena, jedan iskače više od drugih - WooCommerce.

Intervju

Dostava piva nije vožnja po gradu uz GoogleMaps, znaju to Medvedgrad i OptimoRoute

Nakon osigurane investicije od gotovo sedam milijuna dolara, OptimoRoute planira širenje ureda u Zagrebu kako bi malim tvrtkama približili logističko planiranje slično onome koje imaju velike tvrtke.

Intervju

Tko posreduje između vašeg mobitela i banke kada plaćate Apple Payem?

Dok prislanjate mobitel na POS terminal vjerojatno ne razmišljate o tome koliko se procesa odvija u pozadini kako bi vaš novac kroz mobitel otišao s računa, zar ne?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Ivan Burazin: Shift uživo u rujnu, a do tada organiziramo online predavanja!

Shift se drži i dalje, a ovogodišnje izdanje neće biti prebačeno online, već će se u rujnu održati uživo!

Intervju

Miljenko Graovac novi je direktor digitalnih proizvoda u HT-u: Introspektiva je ključ inovacija!

Privukla me vizija kompanije: digitalizacija i povezivanje privatnih osoba, tvrtki i društva s prilikama koje ona pruža, kaže novi šef digitalnih proizvoda u Hrvatskom Telekomu s kojim smo imali priliku razgovarati o karijeri te implementaciji digitalnih proizvoda i rješenja u velikim tvrtkama.

Najava

Što vas čeka kao programere nakon faksa – u doba krize? Saznaj na Digitalna karijera meetupu!

Pred nadolazeću krizu preostalih par ispita do kraja ili diploma u ruci nude malo nade za mlade, ali i to prijelazno razdoblje nosi neke prednosti i prilike, čak i u neizvjesnim vremenima. Kako razviti željenu karijeru na pomolu ekonomske krize, otkrivamo uz digitalne stručnjake na novom meetupu Digitalne karijere.

Startupi i poslovanje

Više Instagram nego intranet: Jenz je aplikacija koju vaš tim nije znao da treba!

Umjesto emailova, Facebook eventova, Google kalendara, anketa, Instagram profila, Slack #general i #win kanala, razmjene kontakata - možda je vrijeme da se sve složi u jedno? Hrvatski Q napravio je upravo to s aplikacijom Jenz.

Startupi i poslovanje

Saša Fišter platformom Sliceer planira dobiti gem, set i meč digitalizacije teniskih klubova

Aplikacija za digitaliziranje teniskih klubova i gemifikaciju igranja tenisa Sliceer danas ima više od 1400 aktivnih korisnika koji putem nje organiziranju mečeve i turnire.

Startupi i poslovanje

Trebate li pokrenuti svoj startup u krizna vremena? Ako da… možete li osigurati investiciju?

Krize sa sobom donose velike izazove, ali kako znamo - i značajne prilike. Mnogi se slažu da će nadolazeća kriza otvoriti još veće poslovne prilike nego prethodne. U ovotjednoj epizodi raspravljamo stoga kako i u kriznim vremenima razmišljati o stvaranju novih vrijednosti u tehnološkoj industriji.