Hrvatski Telekom vlastima: Skinite neopravdani teret s ICT-a

HT na predstavljanju Ekonomskog atlasa poručio vlasti: Skinite neopravdani teret s ICT-a

Hrvatski Telekom najveći je privatni investitor u Hrvatskoj te kompanija s najvećom novostvorenom vrijednosti za gospodarstvo, rečeno je to na predstavljanju rezultata analize zagrebačkog Ekonomskog instituta. No, radi neometanog daljnjeg razvoja digitalizacije društva, traže podršku – države.

Analiza koju je proveo zagrebački Ekonomski institut pokazala je da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj.
Analiza koju je proveo zagrebački Ekonomski institut pokazala je da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj, rečeno je jučer u Selcu.

Jučer, 9. rujna, u Konferencijskoj dvorani hotela Amabilis u Selcu predstavljeni su rezultati analize utjecaja Hrvatskog Telekoma na širu poslovnu i društvenu okolinu. Studiju pod imenom Ekonomski atlas HT Grupe proveo je zagrebački Ekonomski institut, a rezultati koji se odnose na razdoblje od 2011. do 2015. godine, pokazuju da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj s 5,7 milijardi kuna investicija i kompanija s najvećom novostvorenom vrijednosti za gospodarstvo – 12,9 milijardi kuna.

5G dolazi u idućih 5 godina

Hrvatski Telekom posebno ulaže u razvoj širokopojasnog interneta koji je jedan od ključnih preduvjeta digitalnog društva. Cilj im je do kraja 2016. godine osigurati NGA širokopojasni pristup za 55% kućanstava. Od ovoga mjeseca već 180 tisuća njihovih korisnika surfa od 2 do 5 puta brže bez dodatne naknade, a korisnici Najboljih tarifa također bez dodatne naknade surfaju po najvećim 4G brzinama, kazao je predsjednik Uprave Davor Tomašković.

Dolazak 5G mreže možemo očekivati u idućih 5 godina. Ipak, peta generacija mobilnih mreža neće se pojaviti preko noći, već će se razvijati zajedno s 4G mrežom. 5G mreža će omogućiti postizanje velikih brzina interneta i do 1 GB/s, što je gotovo 6 puta brže od 4G – HT trenutno u svojoj mreži nudi brzine prijenosa do 262 Mbps. Danas, međutim, nije ni moguće postizanje velikih brzina iz razloga što ne postoje uređaji koji bi podržali tako brzu razmjenu podataka.

Je li razvoj digitalne ekonomije prioritet ili nije?

Boris Drilo
Bez razvoja širokopojasnog interneta i infrastrukture nema digitalne ekonomije, naglašava Boris Drilo iz HT-a.

Kompanija najavljuje da će nastaviti s investicijama u digitalizaciju. To se prije svega odnosi na infrastrukturu bez koje nema digitalne ekonomije, naglašava Boris Drilo, zadužen za CTIO poslove HT-a. Međutim, u tome očekuju podršku države jer zbog komplicirane administracije i velikih naknada ne mogu ostvariti onoliko investicija koliko bi željeli niti privući projekte u Hrvatsku. Tomašković objašnjava:

Financijski ne možemo opravdati zašto nešto ne bi trebalo ići u Bratislavu ili Bukurešt, nego treba doći u Zagreb.

Predsjednik Uprave također ističe da se svi problemi po pitanju razvoja infrastrukture, primjerice donošenje odredbi o linijskoj infrastrukturi, mogu riješiti unutar 6 mjeseci, ali je upitno kome je to prioritet. Uz to, u HT-u smatraju apsurdnom ideju izgradnje paralelne agregacijske mreže koja je bila dio državne strategije za razvoj širokopojasnog interneta, a koja je i odbijena od strane Europske unije zbog čega se nije uspjelo povući 100 milijuna eura iz fondova – jer takva mreža već postoji. Umjesto toga, HT predlaže da se država preusmjeri na povezivanje kućanstava i tzv. bijela područja poput Like i otoka gdje ne postoji komercijalni interes, ali gdje je razvoj infrastrukture svejedno važan kako bi svakome građaninu bio dostupan pristup širokopojasnom internetu, a za što je EU spremna uložiti novac.

Kako HT ostvaruje 3,1% ukupnog BDP-a Hrvatske?

No, da se vratimo na Ekonomski atlas – osim kroz poslovanje, HT utječe na boljitak gospodarstva kroz zaposlenike i dobavljače, tvrdi se. Podržavaju, naime, više od 27 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, od čega 5013 izravnim zapošljavanjem, a zanimljiv je i podatak da HT-ovi zaposlenici imaju 54% veću plaću od državnog prosjeka te 16% od prosjeka ICT sektora, zbog čeka je i osobna potrošnja zaposlenika veća, objašnjava Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta.

Zbog toga što su input-output analizom mjerena tri različita učinka ili doprinosa (izravni, neizravni i inducirani), izračunato je da je HT Grupa u 2015. godini generirala 3,1% ukupnog BDP-a Hrvatske ili 10,5 milijardi kuna, u što su uključeni i učinci na dobavljače intermedijarnih i investicijskih proizvoda.

Hrvatski Telekom predstavljanjem ovih rezultata dao je jasnu poruku kako daje velik doprinos rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva te nastavlja dalje s investicijama. Međutim, koliko će biti investiranja, ovisi i o vlasti od koje traže da “skine neopravdani teret za cijeli sektor”, što je u skladu i sa zaključcima dva dana ranije održane panel rasprave u prostoru HUB 385, kako bi se digitalne usluge u Hrvatskoj mogle neometano razvijati.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Bruno

    Bruno

    11. 09. 2016. u 5:19 pm Odgovori

    Kada govorimo o HT-u, VIP-u i sličnima, nikada ne treba zaboraviti da su oni samo obični prodavači zraka po kojem putuje internet od točke A od točke B i tu genijalnu uslugu naplaćuju kroz kanale tisuće naziva različitih tarifa.
    Pravi investitori.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.