Imamo i HDZ-ove odgovore o mjerama za jačanje IT-a

6 dana kasnije konačno imamo i HDZ-ove odgovore o mjerama za jačanje domaćeg IT-a

Prošli tjedan, na panelu u organizaciji CISEx-a, saznali smo kako Narodna koalicija, Most nezavisnih lista i Pametno namjeravaju ojačati domaću IT industriju. Budući da nisu sudjelovali na panelu, nego su u isto vrijeme organizirali vlastiti Tweetup, odlučili smo pitati HDZ koji su njihovi stavovi o ključnim temama koje su se na raspravi iskristalizirale: nedostatku IT-jevaca, poreznoj politici te ulaganju u istraživanje i razvoj.

hdz cisex

Podsjetimo, Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, CISEx, organizirala je prošli tjedan panel raspravu na temu jačanja domaće IT industrije, o čemu je Netokracija već pisala. Panelu su se tada odazvali Ivica Puljak (Pametno), Tomislav Panenić (Most nezavisnih lista) te Ivan Vrdoljak (Narodna koalicija, HNS), od kojih smo čuli o konkretnim mjerama za povećanje broja IT stručnjaka, pogledu na poreznu politiku (rasterećenje dohotka, naknade za terenski dodatak) te istraživanju i razvoju (povratak Države potpore za istraživačko-razvojne projekte, vertikalno pozicioniranje IT sektora u Strategiji pametne specijalizacije).

Kako na panelu nije bilo predstavnika HDZ-a, odlučili smo saznati koja su njihova stajališta o ovim pitanjima. Odgovore dobivene uime zastupnice Ivane Maletić donosimo u cijelosti, uz bitnu napomenu. Iako vjerujemo da su sudionici panela imali dovoljno vremena za pripremu (ipak je događaj najavljen gotovo deset dana prije održavanja), treba reći kako ih to ne stavlja u ravnopravan položaj. Naime, jedno je odgovarati na pitanja u ‘kontroliranim’ uvjetima, a drugo pred publikom i druge paneliste, uz povremeno prekidanje i ograničeno vrijeme. Međutim, Netokracija se odlučila obratiti HDZ-u, kao stranci za koju postoji mogućnost da će sudjelovati u sastavljanju nove vlade, jer smatramo kako sve relevantije stranke duguju IT zajednici prije izbora predstaviti svoje stajalište o gorućim pitanjima koja se nje tiču.

No da ne duljimo, evo HDZ-ovih stajališta, mjera i poteza za jačanje domaćeg IT sektora, ovisno o rezultatima izbora 11. rujna.

O konkretnim mjerama za povećanje broja IT stručnjaka

Jasno je da se broj domaćih IT stručnjaka ne može povećati preko noći. Za to je potrebno obrazovanje i kontinuirano stjecanje znanja i vještina u IT području. Ono što je nužno za povećanje broja IT stručnjaka u Hrvatskoj je reforma sustava obrazovanja i poticanje programa iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Hrvatski obrazovni sustav mora se prilagoditi potrebama gospodarstva. Kroz reformu sustava obrazovanja želimo djeci pružiti znanja budućnosti, a IT svakako spada u taj segment. Stoga ćemo inzistirati da o programiranju i robotici djeca počnu učiti još od osnovne škole, a prva upoznavanja kroz igru počet će i u dječjim vrtićima.

Uvest ćemo i promjene u visokom obrazovanju i posebno poticati razvoj sveučilišnih i stručnih studijskih programa u STEM području, uključujući ICT, koji će doprinositi ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju. U tom kontekstu sagledavamo i pitanje upisnih kvota koje moraju odgovarati potrebama na tržištu rada jer je nužno imati dostatan broj stručnjaka za deficitarna zanimanja. Uz to i sadržaj programa kroz cijelu obrazovnu vertikalu mora pratiti brzorastući razvoj ovog područja i stalno biti u tijeku s najnovijim znanjima.

Poticat ćemo i upisivanje studijskih programa za STEM područja i prije završene srednje škole. Tako bi se natječaj za upis fakulteta iz STEM područja, uz određene kriterije, raspisivao za maturante već na početku školske godine. Inicijalni rezultati bi se objavili prije odabira željenih fakulteta i predmeta za Državnu maturu što bi dodatno potaknulo učenike da odabiru takve studijske programe. IT područje poticat ćemo i stipendiranjem studenata. Provest ćemo petogodišnji projekt u vrijednosti od 375 milijuna kuna za stipendije s posebnim naglaskom na STEM područje, čime će se izdvojeni iznos za stipendiranje studenata gotovo udvostručiti jer ćemo imati dodatnih 75 milijuna kuna godišnje. U prve dvije godine osigurat ćemo stipendije za najmanje 3.000 studenata upisanih u STEM i informacijsko-komunikacijske studije. Nužne promjene moraju se provesti odmah kako bi Hrvatska stvarala i zadržavala svoje IT stručnjake.

O kvotama i liberalizaciji tržišta rada

Kada se govori o povećanju broja IT stručnjaka kratkoročno koji su deficitarni na hrvatskom tržištu rada, svakako je to pitanje privlačenja IT stručnjaka iz inozemstva s posebnim naglaskom na hrvatsko iseljeništvo. Smatramo kako pitanje rada osoba iz inozemstva u Hrvatskoj mora biti strukturirano i u skladu s analizama tržišta rada i potrebama hrvatskog gospodarstva. Svakako to za sobom povlači i mobilnost radne snage, odnosno liberalizaciju tržišta rada u tom kontekstu. Smatramo važnim učiniti Hrvatsku privlačnom za talente kroz unaprjeđenje uvjeta i poticanje mobilnosti kako bi vještine i znanje mogli lakše cirkulirati unutar Europske unije.

Umjesto da nam se događa da nam znanstvenici i stručnjaci odlaze vani, jednostavnijim pravilima i mobilnošću, možemo osigurati da najbolji ostanu ovdje. Za kvalitetan razvoj IT sektora potrebne su dugoročne mjere. Snažan razvoj ove industrije uvjetovan je promjenama u obrazovnom sustavu i prenošenjem najnovijih znanja od rane dobi. Moderan obrazovni sustav prilagođen gospodarstvu koji prati tehnološki napredak preduvjet je jake IT industrije u Hrvatskoj u budućnosti.

O poreznoj politici

Kako bi povećali konkurentnost i spriječili odlazak visokoobrazovanih stručnjaka iz Hrvatske, a tu svakako spadaju i IT stručnjaci, najvišu stopu poreza na dohodak snizit ćemo na 36% i ona će se primjenjivati na dohodak od 20.000 kuna. U pogledu naknade za terenski rad, smatramo da iznos neoporezive naknade mora ovisiti o državi u koju je radnik upućen. Stoga ćemo naknadu za terenski rad uskladiti s dnevnicama za službena putovanja.

Provest ćemo mjere za uklanjanje prepreka poslovanju, investiranju i razvoju u ICT sektoru, osigurati mobilnost radne snage te pojeftiniti poslovanje, a što je sve dio našeg sveobuhvatnog programa koji sadrži niz mjera usmjerenih upravo na povoljno poslovno okružje i uklanjanje prepreka. U pogledu ovih specifičnih pitanja, HDZ će provesti cjelokupnu poreznu reformu koja će biti stimulativna za razvoj poduzetništva, pa i ICT industrije. Ne zalažemo se za parcijalna rješenja jer je takav pristup u proteklom razdoblju doveo do nestabilnosti i nesigurnosti, odnosno neprijateljskog poslovnog okruženja. Posebno ćemo provesti porezno rasterećenje u smislu smanjenja i ukidanja parafiskalnih nameta te smanjenja stope poreza na dobit na 18%, odnosno na 12% za sve one kojima godišnji prihod ne prelazi 3 milijuna kuna. Dodatno ćemo cjelovitim pristupom provesti izmjene u sustav poreza na dohodak koji će adresirati visoko porezno opterećenje i općenito pitanje dohotka i stimulacija.

O vertikalnom pozicioniraju IT sektora u Strategiji pametne specijalizacije

Važno je razumjeti suštinu pametne specijalizacije. Radi se o novom pristupu Europske unije industriji i njenom razvoju. Strategija pametne specijalizacije stoga ne određuje sektore, kao što je IT sektor, niti tehnologije već područja primjene rezultata istraživanja, razvoja i inovacija. Hrvatska Strategija pametne specijalizacije definirala je pet područja primjene, odnosno tematskih prioritetnih područja: zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost i hrana i bioekonomija. Svaki sektor se može naći u jednom od tih područja primjene, pa tako i IT sektor koji je najviše prepoznat i najviše integriran u Strategiju pametne specijalizacije jer je zastupljen u svim područjima. Tako se IT sektor može pronaći u brojnim primjenama, no primjera radi navest ćemo samo po jednu iz svakog od pet područja primjene: e-zdravstvo, pametni GRID-ovi, inteligentna urbana mobilnost, kibernetička sigurnosti, digitalna poljoprivreda, digitalni namještaj itd.

Hrvatska je osim pet područja primjene, definirala i dvije horizontalne teme koje mogu pridonijeti većoj vrijednosti hrvatske proizvodnje, a to su, uz ključne razvojne tehnologije i ICT tehnologije. Dakle, razvidno je kako ICT ima i svoju sektorsku važnost i horizontalnu važnost. Važno je istaknuti kako se ovim pristupom potiče i specijalizacija pojedinih IT poduzeća, pa već sada vidimo kako se pojedine IT firme specijaliziraju za zdravstvo, druge za sigurnost, turizam itd.

Jedino područje IT sektora koje nije pokriveno Strategijom pametne specijalizacije je područje računalnih igrica koji je dio kreativnih industrija, a ono se može financirati u okviru Prioritetne osi 3 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji je namijenjen ulaganjima malih i srednjih poduzetnika, među ostalim u cilju financiranja inovacija za koje nije preduvjet da su u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije.

O ulaganju u istraživanje i razvoj

Obrazovanje i znanost, odnosno njihovo povezivanje s gospodarstvom, ulaganje u istraživanje i razvoj i poticanje inovacija okosnica su našeg programa jer su oni temelj dugoročno održivog gospodarskog rasta koji će počivati na zdravim osnovama. Hrvatskoj je nužan razvojni skok temeljen na strateški planiranom razvoju svih naših područja, na tehnološkim, poslovnim i socijalnim inovacijama. Naime, obrazovanje i znanost u funkciji gospodarstva, uz inovacije i kreativnost, temelji su modernog i održivog razvoja.

Poticanje na izvrsnost i motiviranje nastavnika i učenika, usklađivanje obrazovanja i znanosti s potrebama gospodarstva i tržištem rada te cjeloživotno učenje, naše su strateške smjernice kojima ćemo sustav učiniti kvalitetnijim, konkurentnim i usporedivim s najboljim obrazovnim i znanstvenim sustavima u Europi i svijetu. Kontinuirano ćemo povećati izdvajanja za istraživanja i razvoj s ciljem dostizanja europskog prosjeka od 2% BDP-a, te intenzivirati komercijaliziranje rezultata istraživanja i inoviranja kroz osnivanje novih poduzeća. Već ćemo na fakultetima poticati inovativnost i kreativnost kroz osnivanje inkubatora, jednog za više fakulteta, u kojima će se poticati mlade da se povezuju u timove i interdisciplinarnim znanjima osmišljavaju ideje i osnivaju startupove.

Cilj je da mladi ne odlaze vani da bi netko prepoznao njihove ideje, već da svoje ideje mogu realizirati u Hrvatskoj i to već na fakultetu. Posebno će važnu ulogu imati javni sektor u poticanju inovacija kroz ulaganja u modernizaciju i nove načine rada. Uspostavit ćemo jasan institucionalni okvir za definiranje, provedbu i praćenje nacionalne politike poticanja inovacija. Jačat ćemo istraživačku infrastrukturu, staviti u funkciju urede za transfer tehnologije te ćemo potaknuti razvoj centara kompetencija i inovacijskih klastera koji će pružiti malim i srednjim poduzetnicima potrebne kapacitete za provođenje istraživačko-razvojnih aktivnosti te premošćivanje jaza između znanosti i industrije. Osnovat ćemo novi hrvatski fond za istraživanje, razvoj i inovacije, a poreznim olakšicama fizičkim i pravnim osobama poticati ulaganja u startupove.

O nedolasku na panel raspravu

HDZ je u isto vrijeme imao već organiziran TweetUp na temu gospodarskog rasta i novih radnih mjesta na kojem su predstavljene konkretne mjere iz našeg programa, a koje se među ostalim tiču i IT sektora koji u našem programu ima važno mjesto.

Sad kad konačno imamo odgovore Hrvatske demokratske zajednice, možemo ih usporediti s odgovorima ostalih stranki koje su doista sudjelovale u CISExovom panelu, uzimajući u obzir napomene koje smo naveli.

Komentari

  1. goran

    goran

    06. 09. 2016. u 10:58 pm Odgovori

    kDa, zaboravili ste izreči taj ITC-ovac, mora biti Hrvat, katolik, i svaku nedelju u crkvi.
    Malo abstrakcije, kao što nas uče naši ameri, zar ne!?

    Reči ču vam malo što je ITC.
    Tamo na forumima pošto imam vremena i nemam život, pokušavam ljudima objasniti SPOF, nisam našao nikakve reference na netu, ali im pokušavam objasniti, da smo toliko sjebeni jer dopuštamo SPOF.

    Danas opet pokušavam ljudima objasniti što je to SPOF i potražim to na webu, eto našao referencu na webu, Single Point Of Failure.
    https://en.wikipedia.org/wiki/Single_point_of_failure

    Ustaše i komunisti, živite u progrešnom stolječu:)
    Onako kako znam što je SPOF tako i znam da programi svih političkih stranaka u HR su totalna glupost uključijuči i Pametno, naravno ja sam HR programer, pa znam da vaši programi su sranje:)

  2. Damir

    Damir

    08. 09. 2016. u 11:18 am Odgovori

    Malo kritike na račun Netokracije. Članci su vam postali nevjerojatno dosadni. Kao kakav političko partijski bilten. Ne nalazim već dugo ama baš ništa zanimljivo za pročitati

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      08. 09. 2016. u 12:14 pm Odgovori

      Pozdrav, Damire!
      Razumijem da ovo nije tema koja svakog zanima, ali iznimno je važna dijelu IT zajednice, stoga smo ju popratili na ovakav način. Kao što političari vele, bit će bolje nakon izbora. 🙂
      Što se tiče drugih tema, kakve bi volio vidjeti? Povratna informacija čitatelja uvijek je dobro došla.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako otvoriti webshop? Važan korak je odabir platforme – što nudi WooCommerce?

Došla je pandemija i odjednom vam je pokretanje web trgovine postalo glavni prioritet? Važna odluka koja vas čeka je odabir platforme na temelju koje ćete napraviti svoje eCommerce carstvo. U moru alata čudnih imena, jedan iskače više od drugih - WooCommerce.

Intervju

Dostava piva nije vožnja po gradu uz GoogleMaps, znaju to Medvedgrad i OptimoRoute

Nakon osigurane investicije od gotovo sedam milijuna dolara, OptimoRoute planira širenje ureda u Zagrebu kako bi malim tvrtkama približili logističko planiranje slično onome koje imaju velike tvrtke.

Intervju

Tko posreduje između vašeg mobitela i banke kada plaćate Apple Payem?

Dok prislanjate mobitel na POS terminal vjerojatno ne razmišljate o tome koliko se procesa odvija u pozadini kako bi vaš novac kroz mobitel otišao s računa, zar ne?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Trebate li pokrenuti svoj startup u krizna vremena? Ako da… možete li osigurati investiciju?

Krize sa sobom donose velike izazove, ali kako znamo - i značajne prilike. Mnogi se slažu da će nadolazeća kriza otvoriti još veće poslovne prilike nego prethodne. U ovotjednoj epizodi raspravljamo stoga kako i u kriznim vremenima razmišljati o stvaranju novih vrijednosti u tehnološkoj industriji.

Digitalni mediji

Zašto Spotify još nije u Hrvatskoj? Izmjena Zakona o autorskim pravima nudi odgovor

Već se godinama pitamo zašto Spotify još nije dostupan u Hrvatskoj, a ako bismo htjeli ponuditi kratak odgovor, on bi bio - novac. Duži je ipak nešto kompliciraniji, a rasprava oko izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima nudi uvid u njega.

Digitalni marketing

Što Facebook Shop donosi za brendove i eCommerce, analizirali smo uz stručnjake i poduzetnice

Iako su hrvatski trgovci već otvorili svoje fizičke trgovine, u SAD-u se tek počinju osjećati ozbiljne posljedice zatvaranja, a odgovor Marka Zuckerberga bio je Facebook Shop, moćniji eCommerce sustav koji bi mogao donijeti zanimljive promjene za sve - koliko korisne, otkrivamo.

Intervju

Digitalci koji su se preporodili na selu: Priroda ne znači da se trebate odreći tehnologije!

Pandemija novog koronavirusa naučila nas je kako je nekada potrebno jednostavno ostati doma, ali gotovo je uvijek bolje ostati u prirodi nego zatvoren u stanu.

Startupi i poslovanje

Kako radi Venture Builder, organizacija koja je ujedno i investitor i suosnivač u startupu?

Kako smo već pokazali, venture building model razvoja startupa ima priliku zasjati u kriznim vremenima bez obzira da li su osnivači VB organizacije poduzetnici veterani ili korporacija. U drugom nastavku ulazim u detalje o tome kako VB testira poslovnu priliku, kako formira, savjetuje i vodi tim do toga kako osigurava dodatan kapital.

Startupi i poslovanje

Digitalni doručak #3: Uz Wolt, KEKSPay i Infobip otkrivamo kako i u krizi dobro korisničko iskustvo može privući nove korisnike

Skuhajte kavu i ugodno se smjestite jer stiže nam treće izdanje Digitalnog doručka posvećenog korisničkom iskustvu. Uz domaće i strane stručnjake razgovaramo kako ispolirati CX u kriznim vremenima.