6 dana kasnije konačno imamo i HDZ-ove odgovore o mjerama za jačanje domaćeg IT-a

Podsjetimo, Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, CISEx, organizirala je prošli tjedan panel raspravu na temu jačanja domaće IT industrije, o čemu je Netokracija već pisala. Panelu su se tada odazvali Ivica Puljak (Pametno), Tomislav Panenić (Most nezavisnih lista) te Ivan Vrdoljak (Narodna koalicija, HNS), od kojih smo čuli o konkretnim mjerama za povećanje broja IT stručnjaka, pogledu na poreznu politiku (rasterećenje dohotka, naknade za terenski dodatak) te istraživanju i razvoju (povratak Države potpore za istraživačko-razvojne projekte, vertikalno pozicioniranje IT sektora u Strategiji pametne specijalizacije).

Kako na panelu nije bilo predstavnika HDZ-a, odlučili smo saznati koja su njihova stajališta o ovim pitanjima. Odgovore dobivene uime zastupnice Ivane Maletić donosimo u cijelosti, uz bitnu napomenu. Iako vjerujemo da su sudionici panela imali dovoljno vremena za pripremu (ipak je događaj najavljen gotovo deset dana prije održavanja), treba reći kako ih to ne stavlja u ravnopravan položaj. Naime, jedno je odgovarati na pitanja u ‘kontroliranim’ uvjetima, a drugo pred publikom i druge paneliste, uz povremeno prekidanje i ograničeno vrijeme. Međutim, Netokracija se odlučila obratiti HDZ-u, kao stranci za koju postoji mogućnost da će sudjelovati u sastavljanju nove vlade, jer smatramo kako sve relevantije stranke duguju IT zajednici prije izbora predstaviti svoje stajalište o gorućim pitanjima koja se nje tiču.

No da ne duljimo, evo HDZ-ovih stajališta, mjera i poteza za jačanje domaćeg IT sektora, ovisno o rezultatima izbora 11. rujna.

O konkretnim mjerama za povećanje broja IT stručnjaka

Jasno je da se broj domaćih IT stručnjaka ne može povećati preko noći. Za to je potrebno obrazovanje i kontinuirano stjecanje znanja i vještina u IT području. Ono što je nužno za povećanje broja IT stručnjaka u Hrvatskoj je reforma sustava obrazovanja i poticanje programa iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Hrvatski obrazovni sustav mora se prilagoditi potrebama gospodarstva. Kroz reformu sustava obrazovanja želimo djeci pružiti znanja budućnosti, a IT svakako spada u taj segment. Stoga ćemo inzistirati da o programiranju i robotici djeca počnu učiti još od osnovne škole, a prva upoznavanja kroz igru počet će i u dječjim vrtićima.

Uvest ćemo i promjene u visokom obrazovanju i posebno poticati razvoj sveučilišnih i stručnih studijskih programa u STEM području, uključujući ICT, koji će doprinositi ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju. U tom kontekstu sagledavamo i pitanje upisnih kvota koje moraju odgovarati potrebama na tržištu rada jer je nužno imati dostatan broj stručnjaka za deficitarna zanimanja. Uz to i sadržaj programa kroz cijelu obrazovnu vertikalu mora pratiti brzorastući razvoj ovog područja i stalno biti u tijeku s najnovijim znanjima.

Poticat ćemo i upisivanje studijskih programa za STEM područja i prije završene srednje škole. Tako bi se natječaj za upis fakulteta iz STEM područja, uz određene kriterije, raspisivao za maturante već na početku školske godine. Inicijalni rezultati bi se objavili prije odabira željenih fakulteta i predmeta za Državnu maturu što bi dodatno potaknulo učenike da odabiru takve studijske programe. IT područje poticat ćemo i stipendiranjem studenata. Provest ćemo petogodišnji projekt u vrijednosti od 375 milijuna kuna za stipendije s posebnim naglaskom na STEM područje, čime će se izdvojeni iznos za stipendiranje studenata gotovo udvostručiti jer ćemo imati dodatnih 75 milijuna kuna godišnje. U prve dvije godine osigurat ćemo stipendije za najmanje 3.000 studenata upisanih u STEM i informacijsko-komunikacijske studije. Nužne promjene moraju se provesti odmah kako bi Hrvatska stvarala i zadržavala svoje IT stručnjake.

O kvotama i liberalizaciji tržišta rada

Kada se govori o povećanju broja IT stručnjaka kratkoročno koji su deficitarni na hrvatskom tržištu rada, svakako je to pitanje privlačenja IT stručnjaka iz inozemstva s posebnim naglaskom na hrvatsko iseljeništvo. Smatramo kako pitanje rada osoba iz inozemstva u Hrvatskoj mora biti strukturirano i u skladu s analizama tržišta rada i potrebama hrvatskog gospodarstva. Svakako to za sobom povlači i mobilnost radne snage, odnosno liberalizaciju tržišta rada u tom kontekstu. Smatramo važnim učiniti Hrvatsku privlačnom za talente kroz unaprjeđenje uvjeta i poticanje mobilnosti kako bi vještine i znanje mogli lakše cirkulirati unutar Europske unije.

Umjesto da nam se događa da nam znanstvenici i stručnjaci odlaze vani, jednostavnijim pravilima i mobilnošću, možemo osigurati da najbolji ostanu ovdje. Za kvalitetan razvoj IT sektora potrebne su dugoročne mjere. Snažan razvoj ove industrije uvjetovan je promjenama u obrazovnom sustavu i prenošenjem najnovijih znanja od rane dobi. Moderan obrazovni sustav prilagođen gospodarstvu koji prati tehnološki napredak preduvjet je jake IT industrije u Hrvatskoj u budućnosti.

O poreznoj politici

Kako bi povećali konkurentnost i spriječili odlazak visokoobrazovanih stručnjaka iz Hrvatske, a tu svakako spadaju i IT stručnjaci, najvišu stopu poreza na dohodak snizit ćemo na 36% i ona će se primjenjivati na dohodak od 20.000 kuna. U pogledu naknade za terenski rad, smatramo da iznos neoporezive naknade mora ovisiti o državi u koju je radnik upućen. Stoga ćemo naknadu za terenski rad uskladiti s dnevnicama za službena putovanja.

Provest ćemo mjere za uklanjanje prepreka poslovanju, investiranju i razvoju u ICT sektoru, osigurati mobilnost radne snage te pojeftiniti poslovanje, a što je sve dio našeg sveobuhvatnog programa koji sadrži niz mjera usmjerenih upravo na povoljno poslovno okružje i uklanjanje prepreka. U pogledu ovih specifičnih pitanja, HDZ će provesti cjelokupnu poreznu reformu koja će biti stimulativna za razvoj poduzetništva, pa i ICT industrije. Ne zalažemo se za parcijalna rješenja jer je takav pristup u proteklom razdoblju doveo do nestabilnosti i nesigurnosti, odnosno neprijateljskog poslovnog okruženja. Posebno ćemo provesti porezno rasterećenje u smislu smanjenja i ukidanja parafiskalnih nameta te smanjenja stope poreza na dobit na 18%, odnosno na 12% za sve one kojima godišnji prihod ne prelazi 3 milijuna kuna. Dodatno ćemo cjelovitim pristupom provesti izmjene u sustav poreza na dohodak koji će adresirati visoko porezno opterećenje i općenito pitanje dohotka i stimulacija.

O vertikalnom pozicioniraju IT sektora u Strategiji pametne specijalizacije

Važno je razumjeti suštinu pametne specijalizacije. Radi se o novom pristupu Europske unije industriji i njenom razvoju. Strategija pametne specijalizacije stoga ne određuje sektore, kao što je IT sektor, niti tehnologije već područja primjene rezultata istraživanja, razvoja i inovacija. Hrvatska Strategija pametne specijalizacije definirala je pet područja primjene, odnosno tematskih prioritetnih područja: zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost i hrana i bioekonomija. Svaki sektor se može naći u jednom od tih područja primjene, pa tako i IT sektor koji je najviše prepoznat i najviše integriran u Strategiju pametne specijalizacije jer je zastupljen u svim područjima. Tako se IT sektor može pronaći u brojnim primjenama, no primjera radi navest ćemo samo po jednu iz svakog od pet područja primjene: e-zdravstvo, pametni GRID-ovi, inteligentna urbana mobilnost, kibernetička sigurnosti, digitalna poljoprivreda, digitalni namještaj itd.

Hrvatska je osim pet područja primjene, definirala i dvije horizontalne teme koje mogu pridonijeti većoj vrijednosti hrvatske proizvodnje, a to su, uz ključne razvojne tehnologije i ICT tehnologije. Dakle, razvidno je kako ICT ima i svoju sektorsku važnost i horizontalnu važnost. Važno je istaknuti kako se ovim pristupom potiče i specijalizacija pojedinih IT poduzeća, pa već sada vidimo kako se pojedine IT firme specijaliziraju za zdravstvo, druge za sigurnost, turizam itd.

Jedino područje IT sektora koje nije pokriveno Strategijom pametne specijalizacije je područje računalnih igrica koji je dio kreativnih industrija, a ono se može financirati u okviru Prioritetne osi 3 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji je namijenjen ulaganjima malih i srednjih poduzetnika, među ostalim u cilju financiranja inovacija za koje nije preduvjet da su u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije.

O ulaganju u istraživanje i razvoj

Obrazovanje i znanost, odnosno njihovo povezivanje s gospodarstvom, ulaganje u istraživanje i razvoj i poticanje inovacija okosnica su našeg programa jer su oni temelj dugoročno održivog gospodarskog rasta koji će počivati na zdravim osnovama. Hrvatskoj je nužan razvojni skok temeljen na strateški planiranom razvoju svih naših područja, na tehnološkim, poslovnim i socijalnim inovacijama. Naime, obrazovanje i znanost u funkciji gospodarstva, uz inovacije i kreativnost, temelji su modernog i održivog razvoja.

Poticanje na izvrsnost i motiviranje nastavnika i učenika, usklađivanje obrazovanja i znanosti s potrebama gospodarstva i tržištem rada te cjeloživotno učenje, naše su strateške smjernice kojima ćemo sustav učiniti kvalitetnijim, konkurentnim i usporedivim s najboljim obrazovnim i znanstvenim sustavima u Europi i svijetu. Kontinuirano ćemo povećati izdvajanja za istraživanja i razvoj s ciljem dostizanja europskog prosjeka od 2% BDP-a, te intenzivirati komercijaliziranje rezultata istraživanja i inoviranja kroz osnivanje novih poduzeća. Već ćemo na fakultetima poticati inovativnost i kreativnost kroz osnivanje inkubatora, jednog za više fakulteta, u kojima će se poticati mlade da se povezuju u timove i interdisciplinarnim znanjima osmišljavaju ideje i osnivaju startupove.

Cilj je da mladi ne odlaze vani da bi netko prepoznao njihove ideje, već da svoje ideje mogu realizirati u Hrvatskoj i to već na fakultetu. Posebno će važnu ulogu imati javni sektor u poticanju inovacija kroz ulaganja u modernizaciju i nove načine rada. Uspostavit ćemo jasan institucionalni okvir za definiranje, provedbu i praćenje nacionalne politike poticanja inovacija. Jačat ćemo istraživačku infrastrukturu, staviti u funkciju urede za transfer tehnologije te ćemo potaknuti razvoj centara kompetencija i inovacijskih klastera koji će pružiti malim i srednjim poduzetnicima potrebne kapacitete za provođenje istraživačko-razvojnih aktivnosti te premošćivanje jaza između znanosti i industrije. Osnovat ćemo novi hrvatski fond za istraživanje, razvoj i inovacije, a poreznim olakšicama fizičkim i pravnim osobama poticati ulaganja u startupove.

O nedolasku na panel raspravu

HDZ je u isto vrijeme imao već organiziran TweetUp na temu gospodarskog rasta i novih radnih mjesta na kojem su predstavljene konkretne mjere iz našeg programa, a koje se među ostalim tiču i IT sektora koji u našem programu ima važno mjesto.

Sad kad konačno imamo odgovore Hrvatske demokratske zajednice, možemo ih usporediti s odgovorima ostalih stranki koje su doista sudjelovale u CISExovom panelu, uzimajući u obzir napomene koje smo naveli.