Idemo malo mrziti kampanju protiv govora mržnje na internetu

Idemo malo mrziti kampanju protiv govora mržnje na internetu

Ironično je, ali nimalo neočekivano, što su istoga dana kada su objavljeni detalji nacionalne kampanje "NE govoru mržnje na internetu", upravo internet preplavili hejterski komentari usmjereni prema samoj kampanji. Od umjereno negativnih komentara do poprilično razrađenih teorija zavjere, nekako su bacili sjenu na ono čemu je kampanja zapravo posvećena – edukaciji, prvenstveno mladih, o tome što je govor mržnje na internetu te kakve posljedice on može imati. Nimalo zanemarive posljedice.

Dislajkajmo dislajkanje mržnje.
Dislajkajmo dislajkanje mržnje.

Ironično je, ali nimalo neočekivano, što su istoga dana kada su objavljeni detalji nacionalne kampanje “NE govoru mržnje na internetu”, upravo internet preplavili hejterski komentari usmjereni prema samoj kampanji. Od umjereno negativnih komentara do poprilično razrađenih teorija zavjere, nekako su bacili sjenu na ono čemu je kampanja zapravo posvećena – edukaciji, prvenstveno mladih, o tome što je govor mržnje na internetu te kakve posljedice on može imati. Nimalo zanemarive posljedice.

Razloga da kampanju mrzimo i o tome na sav glas govorimo, prema nekima, je bezbroj – od samog neslužbenog naziva “dislajkaj mržnju” (Dislajkaj? Koji je „genijalac“ smislio taj izraz? Fail!), preko toga da se Vlada uključila u kampanju (Usmjeravaju pažnju sa stvarnih problema na tričarije!!!1), do raznih teorija zavjere koje smatraju da iza svega stoji LGBT lobi (?), da je riječ o indoktrinaciji, o ograničavanju slobode govora… Samo zavirite na službene hashtagove #dislajkammržnju i #dislajkammrznju i naići ćete na, blago rečeno, svašta. Idemo neke od tih svaštarija pokušati izvući na čistac.

Sloboda govora vs. govor mržnje

Prvo bih se osvrnula na činjenicu da pojedini čak i samo definiranje govora mržnje smatraju ograničavanjem slobode govora. U Hrvatskoj je Ustavom jasno zajamčena sloboda mišljenja i izražavanja misli, i to je nešto neosporivo. No, oni koji se pozivaju na to zaboravljaju kako je istim Ustavom izrečeno i da je “zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.”

Bilo koji oblik nesnošljivosti. A kad smo već kod govora i izražavanja, podsjetimo da se u govoru mogu naći i uvrede i klevete i sramoćenje – sve su to načini povređivanja ili ugrožavanja nečije osobne slobode ili njihovih prava te su samim time predmet Kaznenog zakona (doduše, s počiniteljem se u tim slučajevima obračunavate privatnom tužbom). Jednako kao i, gle čuda, sam govor mržnje, pa čak i onaj na internetu – tomu je posvećen članak 325. Nazvan “Javno poticanje na nasilje i mržnju”, čiji prvi stavak glasi:

Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Internetski trolovi, ne brinite, vaš govor “mržnje” teško da će potpasti pod kazneno djelo, a čak i ako se to dogodi, čini se da rijetko tko ima vremena i volje obračunavati se s, u većini slučajeva, anonimnim komentatorima. Samim time, možete se prestati pretvarati da strahujete što netko “vrši represiju” na vas i ograničava vam slobodu ponašanja i izražavanja. Zapravo je govor mržnje taj koji ograničava nečiju tuđu slobodu – vaša sloboda ide samo onoliko daleko dok ne počne ugrožavati nečiju drugu. Ako vašim govorom, a ovdje ne govorim o kritiziranju, negativnim komentarima ili jednostavnim besmislicama (većini hejterskih internetskih komentara), nego onome što se i spominje u zakonu ili definiciji govora mržnje, ugrožavate nekoga, razmislite dobro tko je žrtva u toj priči. Nijedan slučaj cyberbullyinga ne može se opravdati slobodom govora.

Vlada, naš omiljeni (ne)prijatelj na društvenim mrežama

Druga stvar je u tome što je sama Vlada uključena u kampanju, iako nije njen pokretač. Vlada nam je postala svojevrstan (fr)enemy na društvenim mrežama – stala nam je na žulj mnoštvo puta, tako da po inerciji skačemo na sve što se objavi na Facebooku, Twitteru, Instagramu – zaslužilo to naš skok ili ne. Nije mi ni na kraj pameti da se uvučem u rasprave o tome koji su dobri ili loši potezi Vlade, ali samo ću se osvrnuti na činjenicu da ovdje vidimo natruhe onog fenomena internetskog aktivizmagalamimo online, ali offline zapravo radimo malo toga. Potpuno gubljenje vremena i trošenje energije na krive stvari. Možda će nam galama donijeti kratkotrajno olakšanje i osjećaj da smo nešto postigli, a zapravo je ekvivalent ravan ovome: Vozimo se po cesti i nailazimo na deblo koje nam je prepriječilo put. Što ćemo napraviti? Izići iz auta i vikati na njega? Spominjati mu drvenu rodbinu na Twitteru? Ne, maknut ćemo prepreku i ići dalje. Dobrano karikiram, ali znate na što mislim. Neka su debla manja, neka veća – za neka će vam trebati pomoć zajednice, a neka ćete obići i pronaći alternativnu rutu, ali to ne znači da ćete ostati na mjestu i tipkati o problemu do besvijesti.

Ili da jednostavno citiram nekoga tko je sve ovo sročio na vrlo jednostavan i pametan način:

Vratimo se na stvarni problem

Nakon ovog podužeg uvoda (u kojemu sam zaboravila naglasiti da ni na koji način nisam uključena u kampanju, jer je i to nešto za što bih mogla dobiti hejt u komentarima), nekako smo pozornost maknuli s pravoga problema, a o njemu bi se moglo pričati u nedogled. O tome da su pravila ponašanja na internetu ipak drugačija od pravila ponašanja u stvarnome svijetu, koliko god mi željeli da je drugačije. Da roditelji tinejdžera, pa čak i osoba predtinejdžerske dobi, često nemaju ni uvid, a kamoli kontrolu nad onime što se njihovoj djeci događa na smartphoneima, računalima. Da je u tinejdžerskoj dobi vrlo lako postati i “napadač” i “žrtva” negativnosti na društvenim mrežama, forumima, grupama i drugim online okupljalištima. Da sve mlađe osobe dolaze na internet prihvaćaju tamo nametnute obrasce ponašanja – hejtanje ne da nije nepoželjno, nego se ponekad pretvara u čin herojstva. Da se na Facebook stranicama javno prozivaju maloljetne djevojke jer je netko (možda njihov vršnjak?) procijenio da je njihovo ponašanje nepoćudno. Da se bilježi sve više slučajeva samoubojstava mladih osoba zbog zlih komentara na društvenim mrežama.

Tehnologija mijenja svijet, o tome svakoga dana čitamo i pišemo na Netokraciji. Tehnologija mijenja i nas, zahtijeva da uspostavimo i neka nova pravila ponašanja. Zašto ne bismo govorili o problemu besmislene mržnje na internetu, koja je doista nepotrebna, ružna, pa i kontraproduktivna? Zašto ne bismo to deblo maknuli s našeg puta i nastavili veselu vožnju? No, ipak, bez pila i sjekira, molim! 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Borna

    Borna

    21. 01. 2014. u 4:07 pm Odgovori

    Problem je u samom objektu kampanje. Mržnja je apstrakcija koju malo tko istinski osjeća i već duže vrijeme se pokušava poistovjetiti s raznim oblicima političke nekorektnosti, uključujući diskriminaciju. Tako se kampanja protiv mržnje lako pretvori u orvelovske dvije minute mržnje usmjerene prema politički nepoželjnim stavovima.

    Znakovito je i to da se počeci današnje legislature povezane s tzv. govorom mržnje nalaze u inzistiranju tadašnjeg Sovjetskog saveza, koji je sprečavanjem etničke, vjerske i rasne diskriminacije želio ograničiti političku disidenciju unutar vlastite interesne sfere.

    http://www.hoover.org/publications/policy-review/article/100866

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.

Tvrtke i poslovanje

Pomozite nam doznati tko su, kako rade i što muči hrvatske SaaS tvrtke

Netokracija i SaaStanak udružili su se u istraživanju kako bismo prvi put u Hrvatskoj dobili pregled domaćeg "Software as a Service" ekosustava.

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.