Hrvati na DM1 testu digitalnih vještina: Loši s brojkama, a dobri u interpretaciji

U Hrvatskoj ne postoji jedinstven test ili certifikat koji bi bio mjerilo tomu koliko jedan digitalac uistinu ima znanja. Sanja Trbojević, komunikacijski i digitalni menadžer iz L’Oreala, prošlog je ljeta bila u prilici da to promijeni. Kako je došla u kontakt s General Assemblyjem, jednom od poznatijih svjetskih platformi koja podučava i usavršava stručnjake različitim digitalnim i tehničkim vještinama, Sanja je s GA riješila jedan zgodan dogovor.

Naime, General Assembly osim toga što pruža edukaciju i druge alate potrebne za razvoj karijere u korak s zahtjevima tržišta, GA je razvio i program certificiranja po kojemu rade i benchmark liste, a koje u konačnici pomažu da naprave konkretan paket potrebnih savjeta za napredak poslovnog tima ili pojedinca. Njihovo testiranje za web development i data science stručnjake, prati i poznati Digital Marketing Assessment (DM1 test) koji procjenjuje vještine i znanja digitalaca. Certifikat inače nije javno dostupan ni besplatan, ali na Sanjin upit, General Assembly je u srpnju 2017. otvorio test za rješavanje i hrvatskim digitalcima.

Kako je koncipirano samo testiranje, koje rezultate su ostvarili hrvatski digitalci i o drugim detaljima razgovarala sam s direktorom društvenog utjecaja, Tomom Ogetreejom iz General Assemblyja i Sanjom Trbojević koja je zaslužna za pokretanje cijele inicijative kod nas.

Gdje su hrvatski digitalni stručnjaci?

Sanja Trbojević, danas komunikacijski i digitalni menadžer u L’Orealu, pri zapošljavanju kod njih imala je za zadatak riješiti DM1 test General Assemblyja. Nakon nekog vremena dobila je email od GA u kojem su joj poručili da je sa svojim rezultatom ušla u 10% najboljih stručnjaka u bazi od 10.000 osoba koje su pristupile testu u regiji. Poruku je objavila na Facebooku i njezini kolege iz digitalnih krugova su tada izrazili želju da i oni testiraju svoje znanje.

Sanja je potom kontaktirala General Assembly te ih upitala da li postoji opcija da se testu pristupi na neki drugi način osim kroz proces selekcije velikih kompanija:

Zamolili su me za Skype Call i onda sam im ispričala širu priču o tome kako se u HR puno ljudi trude biti stručnjaci ali ne postoji neki univerzalni test kojim bi se dokazala stručnost. Svidjela im se moja priča, pa su razvili link kojem može pristupiti bilo tko.

Iako je Sanji velika sreća i ponos bila činjenica da su iz GA napravili iznimku i omogućili hrvatskim stručnjacima da besplatno pristupe testiranju, rezultati u početku nisu bili baš zadivljujući. Sanja je tada bila svijetla iznimka prosjeku hrvatskog digitalca koji je bio na 10/30, ali i svjetskog koji se nalazio na 12/30.

Taj sam link na kraju podijelila svima koje znam i sad mi je jako drago čuti da smo povećali prosječnu ocjenu stručnosti hrvatskih stručnjaka za digitalni marketing.  

Stotine digitalaca prijavilo se od srpnja 2017. testiranju DM1, spominje mi Tom Ogletree, što je rezultiralo boljim prosjekom, ali i velikim razlikama u rezultatima. Svjetski prosjek od prošlog ljeta pomaknuo se na 13/30, a stručnjaci iz Hrvatske su značajno narasli i došli do prosjeka izvrsnih 20 od 30!

Koncept Digital Marketing 1 testiranja

Vještine digitalaca su iznimno tražene na tržištu, a u zadnjih nekoliko godina, potreba za sposobnim stručnjacima digitalnog marketinga povećala se dvostruko. Osim toga, porasla je potreba i za različitim setom vještina pa digitalci danas moraju spremno baratati podatkovnim, analitičkim i tehničkim znanjima.

Upravo zato, odgovara mi Tom, General Assembly se fokusirao da procijeni ta znanja kroz tri tipa problema:

• Konceptualni – zadatci koji zahtijevaju od ispitanika razumijevanje i primjenu koncepata iz digitalnog marketinga što uključuje i neke tehničke teme poput SEO optimizacije i atribucije,
• Podatkovni izračuni – ova vrsta zadataka od ispitanika zahtijeva rad s podatcima kako bi mogli pratiti i izvještavati o marketinškoj izvedbi,
• Interpretacija podataka – od ispitanika zahtijeva da izvlače konkretne zaključke iz podataka kako bi mogli donijeti strateške odluke.

Za svaku vrstu pitanja, General Assembly je radio s marketinškim stručnjacima iz tvrtki kao što su L’Oreal, Priceline, Bonobos, UM i Google kako bi složili zadatke po uzoru na stvarne situacije. Praktičnost zadataka potvrdila je i Sanja:

Test je složen odlično jer pokriva pitanja iz Adwordsa, Analyticsa, Facebooka, Newslettera, E-commerca… Dio pitanja je izračunavanje, a dio odaberi točan odgovor. Vremenski je ograničen (traje samo 45 minuta), tako da – netko zna ili ne zna. Iako čak u uputama stoji da budete “dosjetljivi u pronalasku odgovora” tj. dozvoljeno je googlanje i savjetovanje na sve načine, na testu se ne može varati jer je tematika specifična.

Upravo se time ponose i iz General Assemblyja, Tom mi priča kako je korištenje autentičnih problema iz stvarnog poslovanja ono što omogućuje testiranju da bude praktičnije i zanimljivije od klasičnih akademskih testiranja:

U ocjenjivanju testova smo također dobili potvrdu tome da dobri stručnjaci, koji intenzivno i usko rade u području digitalnog marketinga su upravo oni koji imaju najbolje rezultate.

Slaba karika hrvatski digitalaca su izračuni

Lako je biti pametan s dobrim rezultatima, ali što s onima koji i nisu zaradili tako dobre ocjene? Toma Ogletreeja sam pitala i može li izdvojiti neke zaključke iz podataka koje su do sada skupili i gdje su se naši digitalci pokazali najbolji odnosno najslabiji.

Od tri tipa problemskih zadataka koji su procijenjeni kroz DM1, hrvatskim ispitanicima su zadatci izračuna podataka bili najteži. Omjer uspjeha rješavanja ovih problema je bio za 1/3 slabiji od uspješnosti u rješavanju konceptualnih i interpretacijskih zadataka.

Ispitanici iz Hrvatske rade na niz različitih pozicija, a u prosjeku Tom navodi kako su to uglavnom kategorije: digitalni marketing, marketing menadžment, odnosi s javnošću, prodaja, ljudski resursi, menadžment, maloprodaja i trgovina.

Zašto je certifikat digitalnih znanja relevantan za stručnjake i industriju?

Tvrtke mogu koristiti DM1 testove kako bi sastavili timske benchmark liste, da uoče dobre talente te da bolje usmjere ulaganja u dodatne edukacije. Osim toga, tvrtke također mnogo koriste ovakva testiranja kao pomoć pri zapošljavanju, slaganju timova za projekte, ali i procjenjivanje poslovne efikasnosti, kako to objašnjava i Sanja:

To je prvi test koji nam daje objektivnu i usporedivu ocjenu stručnosti nekog digitalca. Jako je korisno pri zapošljavanju novih članova, ne samo zbog ocjene onog što netko zna, već kako bi se dobio i uvid u područje za koje će trebati još malo učiti.

Naravno, bilo bi izvrsno kada bi svi poslodavci testirali svoje nove digitalce kroz univerzalan test poput DM1, a kako ističe Sanja takva praksa bi olakšala proces i za kandidate koji onda ne bi morali ponavljati test više puta:

Osim toga, svaki digitalni stručnjak kada se nađe na nekom skupu voli se pohvaliti sa svojim rezultatima, a sve češće se priča “koliko bi bodova dobio na DM1“, tako da bi valjalo imati spreman odgovor. 🙂 Treći benefit je ulazak u veliku bazu stručnjaka, u kojoj razni veliki poslodavci traže nove članove za svoj tim.

Tom Ogletree: “Poslodavci se više ne mogu osloniti samo na godine iskustva…”

U Hrvatskoj, oglasi za posao u digitalnom marketingu koji navode za poziciju juniora barem 2 godine iskustva, nisu nesvakidašnji prizor. Za mnoge mlade marketingaše, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, početak je trnovit. Ipak, testiranja i certifikati mogu biti jedan korak bliže tomu da se mladima pruži jednaka prilika, ovisno o njihovim vještinama. Kako pokazuju rezultati koje je GA dobivao na uvid, mladi mogu biti jednako kompetentni, ako ne i sposobniji nego mnogi njihovi veterani, a o tome sam popričala i s Tomom.

On mi objašnjava kako je kroz svoj rad stekao pravo razumijevanje za sve probleme koji muče digitalce s manjkom iskustva, a koje tvrtke uporno od njih traže:

Naši podaci s testiranja su nas zapravo uvjerili u to da se poslodavci više ni ne mogu osloniti samo na godine iskustva kako bi procijenili razinu potrebnih vještina. Razlog tomu može biti zato što se set i razina vještina koje zahtijeva tržište, ubrzano mijenjaju, i već usvojene vještine ne moraju biti toliko relevantne kao za prijašnje generacije.

Iz General Assemblyja su već pokrivali tu temu i to pod veoma jasnim nazivom članka “Iskustvo nije bitno”, a u kojem su istaknuli kako su veterani u industriji i nove mlade nade jednako kvalificirani da se probiju u digitalnom marketingu.

Experience doesn’t matter: Industry veterans and aspiring talent are equally qualified to break into digital marketing

U svojim podacima su također primijetili i kako se velik dio najboljih talenata u marketingu nalazi izvan samog marketinga. Što je i lijepa potvrda ideji kojom se Netokracija vodi kroz projekt #DigitalnaKarijera, ali i članku u kojem Ivan Brezak Brkan objašnjava zašto Hrvatskoj za (digitalni) uspjeh treba generacija digitalnih sociologa, ekonomista, dizajnera, lingvista…

Na kraju, ne treba vas onda iznenaditi što Tom Ogletree navodi kako 5% najuspješnijih ispitanika koji su riješili DM1 nisu samo ljudi iz marketinga:

Mnogi od njih su bili predstavnici iz prodaje, ljudskih resursa i informacijskih sustava. Naravno, to ne znači da tradicionalno iskustvo u marketingu nije važno – marketingaši još uvijek u prosjeku imaju bolje rezultate. No, ono što ove činjenice upućuju jest zaključak da se stručnjaci više ne mogu oslanjati samo na svoja prijašnja marketinška iskustva kako bi potvrdili svoj set vještina.

Prilika i za ostale zainteresirane…

Sanja mi je spomenula i kako je od prošlog tjedna za LinkedIn dostupna integracija certifikata na profil korisnika, ali osim toga, postoji mogućnost i da cijeli DM1 napokon bude otvoren za javnost (možda jer ga je početkom mjeseca kupio švicarski Adecco?), zaključuje Tom:

Trenutno je pristup DM1 testu omogućen samo onim zaposlenicima koji su koristili test tijekom traženja posla ili upisivanju GA tečajeva. Ipak, planiramo svoje testove učiniti javno dostupnima u skoroj budućnosti.