Krenula 8. Generacija NOW: 900 djece radi na projektima za pomoć osobama s invaliditetom

Krenula 8. Generacija NOW: 900 djece radi na projektima za pomoć osobama s invaliditetom

U ovogodišnjem Generacija NOW programu STEM obrazovanja i razvoja ključnih vještina sudjeluje 900 djece i 90 obrazovnih institucija diljem Hrvatske.

Krenula je osma Generacija NOW, nacionalni program obrazovanja djece i mladih u organizaciji Hrvatskog Telekoma i u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), a 900 djece sudionika programa ove će godine raditi na projektima usmjerenim na pomaganje osobama s invaliditetom i poteškoćama u savladavanju brojnih izazova s kojima se susreću u svakodnevnom životu.

Ove školske godine u programu će sudjelovati učenici 90 ustanova, osnovnih i srednjih škola, udruga te obrazovnih ustanova i institucija koje promiču STEM znanje diljem Hrvatske. Od svog početka program Generacija NOW je uspješno prošlo više od 4000 djece i mladih diljem Hrvatske, a u njemu je sudjelovalo više od 360 obrazovnih institucija.

U Hrvatskoj živi više od 650.000 osoba s invaliditetom, od čega 48% čine osobe starije od 65 godine, 41% osobe radni aktivne dobi, 11% djeca i mladi. Pritom, izvješće Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a procjenjuje kako će više od 2,5 milijarde osoba trebati barem jedno pomoćno tehnološko (assistive technology) rješenje do 2030. godine, pri čemu milijarda osoba s poteškoćama ili invaliditetom nažalost nema pristup njima potrebnim tehnologijama.

Tijekom izrade projekata koji poboljšavaju kvalitetu života osoba s poteškoćama ili invaliditetom, na temu pametna rješenja za svijet bez prepreka, sudionici Generacije NOW imat će potpunu slobodu u odabiru rješenja.

STEM projekt koji želi stvoriti inkluzivnije društvo

Apsolutno svi zaslužuju jednake prilike kako bi ostvarili svoj potencijal, a digitalne tehnologije imaju važnu ulogu u ostvarivanju tog potencijala. Zato ovogodišnji program Generacije NOW želi pružiti djeci i mladima kvalitetno, praktično i moderno STEM obrazovanje te stjecanje ključnih znanja, izjavio je Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije u Hrvatskom Telekomu i predsjednik ovogodišnjeg žirija:

Pritom adresiramo važno društveno pitanje stvaranja inkluzivnijeg društva, čemu svi, kao pojedinci i kompanije možemo doprinijeti. Inovativnih i kreativnih rješenja u Generaciji NOW nikada nije nedostajalo te se veselimo vidjeti što će mladi umovi osmisliti i ove godine.

Kroz odličnu i dugogodišnju suradnju IRIM-a i Hrvatskog Telekoma na projektu Generacija NOW stvoren je najveći obrazovni projekt Interneta stvari u regiji kroz koji su do sada opremili više od 360 obrazovnih ustanova atraktivnom opremom i obrazovali više od 500 nastavnika i mentora koji svoja znanja iz godine u godinu prenose novim generacijama zainteresiranih učenika, rekao je Paolo Zenzerović, izvršni direktor IRIM-a i jedan od članova žirija:

U Generaciji NOW djeca stječu kompetencije u području STEM-a, digitalnih tehnologija, rješavanja problema, timskog rada, ali i ono bitnije – postaju stvaratelji vlastitih tehnoloških rješenja kao odgovor na izazove u njihovim okruženjima. Jako me zanima i veseli kakve će projekte u ovoj školskoj godini proizvesti.

Tko su članovi žirija?

Ostali članovi ovogodišnjeg žirija su pojedinci iz poslovnog i obrazovnog sektora: Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u Hrvatskom Telekomu, Zlata Paštar, članica vijeća Fonda Desa & Jerko Baković, Darko Rakić, predsjednik udruge Suradnici u nastavi, Marijana Šarolić Robić, potpredsjednica udruge CRO Startup, Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Josipa Majić, suosnivačica fintecha Revuto, Ivan Rimac, Chief Information Officer (CIO), Barrage

Učenici osnovnih i srednjih škola koji će sudjelovati u projektu moći će u izradi konkretnog projekta koristiti Neuron, Arduino i Dasduino komplete te dodatne DFRobot komponente koje su škole dobile u sklopu programa Generacija NOW, a Hrvatski Telekom za sve uključene institucije osigurava i internetski pristup.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?