Prema Reutersu, Hrvati najviše prate vijesti ‘online’, a čak 57% ih za to koristi Facebook
Netokracija je prošloga tjedna sudjelovala na 7. uredničkoj konferenciji GEN Summit u Beču. Među govornicima su bili novinari, urednici, medijski vlasnici i stručnjaci iz cijeloga svijeta, poput Martina Barona iz The Washington Posta, Richarda Gingrasa iz Googlea, Amande Farnsworth iz BBC Newsa, Vesselina Popova sa Sveučilišta Cambridge i Amy Webb, osnivačice Future Today Instituta. Uz to, imali smo priliku čuti podatke i zaključke o budućnosti novinarstva s Reuters Institutea čije je izvješće o digitalnim vijestima ove godine obuhvatilo i Hrvatsku.

Ovogodišnji GEN Summit održao se od 21. do 23. lipnja u Beču, u suradnji s Gradom Bečom, agencijom Eurocomm PR, Facebookom i Telekom Austria Group. Na konferenciji je bilo riječi o novim tehnologijama, vizualnom, ali i audio storytellingu, disrupcijama u medijskom svijetu te trendovima među kojima su i nezaobilazne lažne vijesti, eng. fake news. S obzirom na promjene koje se događaju u novinarstvu posebno zanimljivo je bilo čuti rezultate Reutersovog istraživanja o digitalnim vijestima koji su potvrdili da se pametni telefoni sve više koriste za praćenje vijesti bilo da se nalazite kod kuće ili u tramvaju.
Među ključnim zaključcima istraživanja je konkurentnost messaging aplikacija. Naime, u nekim zemljama se za pronalaženje vijesti sve više koriste aplikacije koje su privatnije i koje ne pretendiraju filtrirati popularniji sadržaj prema algoritmima. Tako, primjerice, WhatsApp konkurira Facebooku na nekoliko tržišta uključujući Maleziju (51%), Brazil (46%) i Španjolsku (32%).
Nadalje, samo četvrtina ispitanika smatra da društvene mreže rade dobar posao u razdvajanju činjenica od fikcije i dok vijestima najviše vjeruju Finci (62%), najmanje povjerenje u vijesti je u Grčkoj i Južnoj Koreji (23%). Međutim, ono što zabrinjava je činjenica da čak trećina svih ispitanika često ili ponekad izbjegava vijesti.
Hrvati smatraju da su vijesti pod utjecajem politike i korporacije; društvene mreže jače od tiska

Reutersov izvještaj ove je godine obuhvatio i Hrvatsku čiji medijski sektor prema spomenutom izvještaju karakteriziraju “snažan televizijski sektor”, nacionalni dnevni listovi kojima pada tiskana naklada te rastući sektor online poslužitelja vijesti. Vijesti Nove TV i RTL-a “prešišale su” HRT, dok na internetu vode Index.hr, 24sata i Jutarnji. Iako vijesti najviše pratimo online, uključujući i na društvenim mrežama, samo 8% korisnika u Hrvatskoj plaća online vijesti, po čemu smo dvadeset i deveti na listi od trideset i pet zemalja.
Primijećeno je također da u Hrvatskoj postoji pozitivna korelacija između niskih razina povjerenja u institucija, vladu i političare te povjerenja u neovisnost medija. Manje od petine građana smatra da su vijesti slobodne od političkog i poslovnog utjecaja. To je jedan od razloga zašto se kao izvor vijesti sve više koriste društvene mreže, pri čemu dominira Facebook (57%).
Zahvaljujući Trumpu, građani više podržavaju medije

Kada je riječ o lažnim vijestima i političkim utjecajima s jedne strane, a kvalitetnom novinarstvu i budućnosti profesije s druge, neizbježno je osvrnuti se na Donalda Trumpa, što je na ovogodišnjem GEN Summitu bio zadatak Martina Barona. Današnji izvršni urednik The Washington Posta ranije je bio zaslužan za zaokret Boston Globea prema lokalnom istraživačkom novinarstvu zahvaljujući čemu su u javnost izašli podaci o seksualnom zlostavljanju unutar bostonske katoličke Crkve, o čemu je i snimljen nagrađivani film Spotlight (2015).
Usprkos lošem odnosu prema novinarima i vrijeđanju profesije, Donald Trump je donio i neke pozitivne posljedice za novinarstvo, istaknuo je prošloga četvrtka Marty Baron. Zahvaljujući prodoru lažnih vijesti, ponovno raste svijest o potrebi za neovisnim, kvalitetnim novinarstvom, a puno više građana je sada spremno i financijski poduprijeti medije jer jednostavno žele “dati svoj doprinos” jednom od temeljnih stupova demokratskog društva.
Marty se osvrnuo i na to kako The Washington Post danas postaje i tehnološka kompanija, s obzirom na zahtjeve koje prije svega postavljaju nova očekivanja korisnika i trendovi u korištenju tehnologije.
Što se događa s audiom u godini videa?
Jedan od trendova svakako je sve veća popularnost videa i važnost vizualnog sadržaja. No, kako o tome govorimo, čitamo, slušamo gotovo svakodnevno, bilo je pravo osvježenje na GEN Summitu čuti nešto i o audio sadržajima. Da je audio dugo vremena bio zanemaren, priznali su i u Facebooku gdje očekuju skori dolazak novog featurea: Live Audio.
Da audio nudi veliki potencijal za organizacije koje se bave vijestima i to u nativnom obliku, smatra Siobhan McHugh (RadioDoc Review) koja dolazi iz Australije gdje važnu ulogu u medijskom svijetu ima podcasting. Siobhan je održala predavanje na temu kako novinari mogu kroz podcasting i moć zvuka na drugačiji način obraditi teme. Audio je odličan upravo zbog toga što nam otkriva način na koji se nešto izgovara, što nam je uskraćeno u novinskom tekstu. U podcastingu do izražaja dolazi i šutnja, što smo sve mogli vidjeti na primjeru Phoebe’s Fall.
SO you think you can podcast? Workshop at 3 in the Demo Room with @mchughsiobhan! #gensummit pic.twitter.com/sud9lkzhDc
— Sarah Toporoff (@SJToporoff) June 23, 2017
Pobjednik natjecanja za startupe je Flourish
U sklopu konferencije održano je i natjecanje Startup for News. Pobjednik natjecanja je Flourish koji je osmislio platformu za brzo stvaranje interaktivnog sadržaja i vizualizaciju podataka, a imat će ga priliku upoznati i posjetitelji sljedećeg izdanja konferencije. Također, dodijeljene su nagrade za data novinarstvo i to u jedanaest kategorija. Među pobjednicima se našao i srpski KRIK, mreža za istraživanje kriminala i korupcije.
GEN Summit nas je još jednom iznenadio odličnom organizacijom i prilikom za umrežavanje, ali i upoznavanje Beča. A nakon što je dva puta za redom domaćin bila Austrija, sljedeće godine svjetsku novinarsku konferenciju pratimo iz Portugala.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Karlo
27. 06. 2017. u 4:11 pm
Dakle Hrvati najviše gube vrijeme na beskorisne viejsti koje služe samo za navlačenje klikova. Pa slaže se sa općim stanjem u društvu i ekonomiji.