Gab, alternativni Twitter, želio je biti oaza slobode govora, postao je dom ekstremistima - i ubojici.

Gab, alternativni Twitter, želio je biti oaza slobode govora, postao je dom ekstremistima – i ubojici.

Vjerojatno do sada niste čuli za Gab, ali nakon pucnjave u sinagogi u Pittsburghu, u kojoj je poginulo 11 ljudi, počeli su se pojavljivati napisi kako je osumnjičeni cijeli događaj najavio na društvenim mrežama.

No, ne na Facebooku ili Twitteru, nego na Gabu, alternativi ovim velikim društvenim mrežama koja se ponosi slobodom govora i koja je, samim time, okupila oko sebe niz ekstremista, mahom desničarske orijentacije, koji su se na vodećim društvenim mrežama osjećali diskriminirano. Nije ni čudno da su ga još ubrzo nakon pokretanja nazivali Twitterom za rasiste ili “mjestom gdje je Milo Yiannopoulos otišao trolati”.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Milo, na Twitteru poznatiji kao @Nero, pristup ovoj društvenoj mreži izgubio je 2016. – uz puno buke. A tada je izjavio:

Kao svi činovi totalitaristički regresivne ljevice, ovo će im se obiti o glavu, jer su me ovime još jače povezali s mojim fanovima. Pobjeđujemo u ovom kulturološkom ratu, a Twitter si je ovim potezom pucao u nogu.

Ovo je kraj za Twitter, a svima kojima je stalo do slobode govora, poslana je jasna poruka – niste dobrodošli na Twitter.

Dvije godine kasnije, kraj Twittera još nije došao, ali se ova društvena mreža i dalje bori s pronalaskom granice između slobode govora i govora mržnje, kao što pokazuje slučaj s Alexom Jonesom, ekstremistom i pokretačem Infowarsa, medija koji širi lažne vijesti i teorije zavjere.

Tehnološke platforme od starta zaziru od Gaba

Upravo su takvi ekstremisti odustali od poznatih društvenih mreža i svoj dom pronašli na Gabu, koji načinom korištenja najviše podsjeća upravo na Twitter. Osnovao ga je konzervativni programer Andrew Torba, koji se prije toga bavio automatizacijom oglasa, a koji smatra da velike društvene mreže previše naginju ulijevo te da se konzervativce na njima “guši”.

I sam “porod” Gaba bio je ponešto ušutkavan. 2016. aplikacija nije primljena u App Store zbog pornografskog sadržaja, a nakon toga zbog kršenja pravila o govoru mržnje. 2017. Google ju je uklonio iz Play Storea iz istog razloga.

Da ne može njegovati potpunu slobodu govora, pokazalo je nekoliko slučajeva. Nakon prosvjeda i napada u Charlottesvilleu, kada su mnoge tehnološke tvrtke ustale protiv rasizma i nasilja, i Gab je morao ukloniti sporni post osnivača The Daily Stormera Andrewa Anglina, koji se odnosio na fizički izgled jedne od žrtava, jer je Gabov registrar domena AsiaRegistry prijetio ukidanjem usluge, što je diglo popriličnu buru među “gaberašima” jer su se, nakon uklanjanja spornog sadržaja, smatrali cenzuriranima.

U kolovozu ove godine, Microsoft Azure je priprijetio da će ukinuti uslugu hostinga Gabu ako se ne ukloni antisemitistički sadržaj.

Iz Gaba tvrde kako su sami ukinuli uslugu zbog “predvidljivih medija”

A sada usluga nije ni dostupna jer je Gab, kako tvrdi, odlučio preduhitriti medije koji su u vezu doveli upravo tu društvenu mrežu s glavnim osumnjičenikom za ubojstva u sinagogi u Pittsburghu koja su se dogodila u subotu, 27. listopada.

https://twitter.com/getongab/status/1056892265799475202

Bez obzira na privremenu nedostupnost usluge, mediji su pronašli posljednje postove osumnjičenika na ovoj društvenoj mreži – među ostalima, podržao je teoriju zavjere da su imigranti, kojima židovske organizacije pomažu, zapravo uljezi.

I can’t sit by and watch my people get slaughtered. Screw your optics, I’m going in.

To je bila zadnja stvar koju je napisao, a nekoliko sati nakon toga uslijedili su nemili događaji.

PayPal, Joyent, Stripe, Medium… Gab ostaje bez davatelja usluga

Tehnološke platforme, koje nude usluge Gabu, reagirale su slično kao nakon slučaja u Charlottesvilleu – PayPal mu je ukinuo uslugu, Joyent, davatelj hostinga, najavio je nešto slično, oglasio se i Stripe

https://twitter.com/getongab/status/1056381133821112321

Gab je poslao priopćenje u kojemu se ograđuje od čina ubojice, koje biste mogli pročitati na Mediumu, da Gabu i tamo nije ukinuta usluga:

Odbijamo biti definirani kroz medijske napise o Gabu i našoj zajednici. Gabova je misija jednostavna – braniti slobodu izražavanja i individualne slobode na internetu za sve ljude. Društvene mreže nerijetko izvlače najgore i najbolje iz ljudi.

Nastavno na zadnju rečenicu, Gab se brani činjenicom da je zapravo omogućio lakšu istragu jer su postovi osumnjičenika bili dostupni javno – u suprotnom bi se sličan sadržaj objavljivao “ispod površine”.

Gubitak živaca na Twitteru

No, čini se da obrana ovakve vrste ne nailazi na plodno tlo. U trenutku pisanja teksta, osnivač Gaba pomalo gubi živce, tvrdi da je žrtva medijskog spina i otvara dušu na Twitteru (!) putem službenog Gabovog profila:

https://twitter.com/getongab/status/1056917418616881152

Ukratko: Gab je trenutno u misiji opstanka i obrane svoje ideje, a to je sloboda govora – za sve, pod jednakim uvjetima, tvrdi njegov osnivač Andrew Torba.

Misija Gaba prema definiciji njegovog osnivača Andrewa Torbe.

Što je pogrešno u osnovnoj premisi Gaba?

I tu nailazimo na glavni razlog zbog kojih upravo platforme koje se diče slobodom izražavanja privlače upravo ekstremiste. Naime, dok ćemo se u teoriji možda složiti s glavnom premisom, odnosno činjenicom da bi svi trebali imati pravo na slobodu govora i izražavanja, ne smijemo zaboraviti da u praksi nešto što netko smatra slobodom govora zalazi u neke druge sfere – govor mržnje, prijetnje, klevetu, diskriminaciju i mnoge druge radnje koje su, recimo, kod nas definirane Kaznenim zakonom.

Ako je cilj Gaba bila sloboda govora, nije li simptomatično što su se na platformi okupili ekstremisti?

Idemo dalje – ako sami nismo sigurni u to, u definiranje granice između slobode govora i radnji koje podliježu kaznenom zakonu nerijetko će pomoći sudska praksa. Iako Gab dolazi i SAD-a, gdje je takva praksa ponešto drugačija, ovaj problem svakako se tiče i nas, stoga najsvježiji primjer možemo pronaći na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Otamo, naime, stiže vijest kako Austrijanki, koja je 2009. godine novčano kažnjena jer je proroka Muhameda nazvala pedofilom, nije prekršena sloboda govora.

Sud je stavio osjećaje vjernika, koje je kritika Austrijanke povrijedila, ispred slobode izražavanja kontroverznih stavova.

Sloboda izražavanja i govora ipak nije neograničena jer treba uzeti u obzir gazi li se tom slobodom – nečija tuđa sloboda i prava.

I za kraj, možda nešto što je samo po sebi očito, ali ipak treba istaknuti – nije li dovoljan znak da s platformom poput Gaba nešto nije u redu činjenica da se za nju u široj zajednici čulo tek nakon ubojstva 11 pripadnika židovske zajednice?

Možemo mi raspravljati o slobodama riječi, izražavanja i misli do sudnjeg dana, ali kad ovakvi činovi budu odobravani, katalizirani i poticani na tehnološkoj platformi, rasprava o svrsi, smislu i razlogu postojanja takve platforme gubi svaki smisao.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Novost

Effie, Mixx, IdejaX: Tko se sve vratio s nagradama s Dana komunikacija?

Dani komunikacija prepoznali su najbolje projekte po marketinškoj komunikaciji, kreativnim idejama i strategiji te postignutim rezultatima.

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.