Infinum, Microblink i RBA: Zlatno doba fintecha uživat će oni koji iskoriste suradnje s bankama

Infinum, Microblink i RBA: Zlatno doba fintecha uživat će oni koji iskoriste suradnje s bankama

PSD2 u rujnu donosi značajne promjene za svijet financija pa nije ni čudno da već postoji preko 10 tisuća fintech startupa u svijetu. Gdje je tu prilika za još jedan, iz Hrvatske, razgovarali smo sa stručnjacima Raiffeisen banke i uspješnim domaćim poduzetnicima koji čine žiri nadolazećeg Elevator Lab Challengea.

Službeno otvoreno bankarstvo sve nam se više približava, a s njime na globalno tržište stižu i različite fintech opcije. Zahvatio je val i Hrvatsku, tu su strani igrači poput norveške Auke i njihovog Settlea, Revolut je imao hrvatske korisnike i prije nego što je uveo kunu za nadoplate, a Raiffeisen Bank International već treću godinu organizira Elevator Lab, natjecanje kojim su ostvarene brojne suradnje s fintech startupima.

Izbora zbilja ne nedostaje, a činjenica je da svatko tko ima veze s financijama ne želi propustiti jednu od najbitnijih utrka. Tako su na startu već i banke, neobanke, fintech tvrtke, tehnološki giganti i telekomi. Bit će izazov probiti se kroz njih, ali i s njima u igri još ima prostora za razvoj rješenja, a jedna od prilika slijedi i na spomenutom Elevator Lab Challengeu za koji se prijave zaključuju 10. kolovoza.

Upravo ususret natjecanju obratili smo se članovima žirija koji će birati najbolje domaće projekte, a kako bi svima zainteresiranima donijeli koristan savjet. O trenutnoj fintech situaciji, prilikama i izazovima razvoja za nove startupe te potencijalima suradnje bankovnog i fintech svijeta sa mnom su razgovarali: Miljenko Graovac, direktor Digitalnih proizvoda Raiffeisen banke, Nikola Kapraljević, suvlasnik i COO Infinuma, Michael Mueller, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, Izet Ždralović, suosnivač i član uprave Microblinka te Ivan Brezak Brkan, glavni urednik i osnivač Netokracije.

Novo financijsko doba

Financije upogonjene tehnologijom nova su velika stvar, posebno s obzirom na to koliko pritiska PSD2 donosi bankama koje, ako se ne pobrinu za nova rješenja ili partnerstva s fintechom – gube vrijedan dio kolača. Međutim, kako se već zaključilo i krajem 2018. na Shift Money konferenciji, otvoreno bankarstvo nije nešto što ide samo u korist jedne ili druge strane, činjenica je da nema budućnosti bez digitalizacije banaka.

Uz PSD2 skoro na snazi, fintech područje nastavlja se širiti još brže da neki čak tvrde kako će uskoro dosegnuti svoj vrhunac s obzirom na broj fintecha u svijetu. No, ako uzmemo u obzir činjenice koje ističe Michael Mueller, čini se da zlatno vrijeme fintecha tek dolazi:

Ne bih se složio s pretpostavkom da fintech kompanije, odnosno fintech tržište dolazi do svog vrhunca, čak suprotno. Mislim da je ovo tek početak ozbiljnijeg razvoja fintech kompanija. Naime, digitalnom transformacijom poslovanja, ne samo bankarskog sektora, već cijele uslužne industrije, dolazi do sve veće potrebe za rješenjima koje nude fintech poduzeća. Na konkretnom primjeru banke, vidimo da su fintech poduzeća puno brža u razvoju pojedinih rješenja te banke, još uvijek, takvim rokovima isporuke ne mogu konkurirati.

Nikola smatra da se velik dio banaka aktivno trudi pratiti promjene, no treba imati na umu da se radi o iznimno velikim i tromim sustavima koje je često teško mijenjati, dodaje:

Na PSD2 će se banke prilagoditi bez većih problema, a mnoge već i jesu. Ne očekujem da će PSD2 trenutačno donijeti značajnije promjene na tržištu, no s vremenom će ljudi sigurno gravitirati ka tvrtkama koje će im nuditi kvalitetnija i jednostavnija rješenja.

Nikola Kapravljević: “Mislim da treba promatrati što rade veći igrači i što se generalno događa na stranim tržištima pa to za početak primjenjivati ovdje.”

Velike ambicije počinju lokalno

Moji sugovornici se slažu da će biti teško napraviti novi financijski Amazon ili Spotify te da će novi fintech poduzetnici imati puno bolje prilike razvijajući specijalizirana rješenja koja se bave poboljšanjem korisničkog iskustva, predviđanjima, analitikom i različitim aspektima poslovanja, automatizacije, sigurnosti podataka… Nikola tu komentira kako prilika na lokalnom tržištu ima u svim tim područjima, no smatra da lokalno tržište treba promatrati kao poligon za veća tržišta:

Brojevi korisnika u domaćim bankama su rijetko dovoljno veliki da možete ostvariti značajniji uspjeh i na tome izgraditi tvrtku. Neophodno je da promišljate kako što prije izaći na strana tržišta. Mislim da treba promatrati što rade veći igrači i što se generalno događa na stranim tržištima pa to za početak primjenjivati ovdje. Ipak, prvu implementaciju ako možete odradite lokalno jer će biti dosta teško nagovoriti klijenta kao što je banka da uzme vaše rješenje. Banke vole biti prve na tržištu, ali isto tako jako oprezno ulaze u suradnje. Osnovni razlog je strah da vam proizvod nije dovoljno stabilan i siguran.

Ako se već kreće od lokalnog prema globalnom, kad je u pitanju domaće tržište Miljenko posebno ističe edukativni potencijal:

S obzirom na relativno nisku razinu financijske educiranost u Hrvatskoj, rješenja koja će adresirati manje probleme mogla bi imati više uspjeha. Tu pričamo o raznim financijskim analizama koje se automatski mogu ponuditi korisnicima, ali i o tzv. finacial advisory alatima tj. alatima koji će korisnicima, bilo privatnim ili poslovnim, davati određene financijske savjete bazirano na njihovom (financijskom) ponašanju.

U aspektu analitičkih i savjetodavnih rješenja, Miljenko dodaje kako će zasigurno veliku ulogu imati strojno učenje i AI. Izet tako navodi primjer kako u Microblinku već godinama rade na najnaprednijim tehnologijama strojnog učenja te da su njihovi proizvodi uvelike ovisni o cjelokupnom procesu, od upravljanja podacima do plasiranja na tržište.

Vrhunsko korisničko iskustvo (korisnog rješenja)

Jedan problem koji se pak javlja u bujanju fintecha pa tako i pojačanog trenda razvijanja specijaliziranih rješenja s fokusom na konkretne probleme jest i činjenica da će korisnik u dogledno vrijeme biti obasut financijskim opcijama, rješenjima i aplikacijama. Na moje pitanje neće li to dovesti do zasićenja i na kraju prihvaćanja onog rješenja koje je korisniku najpristupačnije ili za kojeg su prvo čuli, Michael vjeruje da će se brzo profiltrirati najbolji jer mladi danas, ali i milenijalci, vole testirati proizvode:

Vole imati opcije te mogućnost izbora, što je shvatljivo, ali i trendi. Ono što će na kraju biti prihvaćeno i korišteno su upravo one usluge ili proizvodi koji nude iznimno i vrlo kvalitetno korisničko iskustvo. Stoga, smatram da će korisnici ubrzo, nakon što testiraju opcije koje su im na raspolaganju, odabrati one aplikacije ili proizvode koje im to nude.

Naime, korisnicima nije u interesu koristiti veliki broj aplikacija i kartica – to im samo uvodi dodatnu kompleksnost u živote, oni zapravo teže pojednostavljivanju i korištenju manjeg broja rješenja koje smatraju najboljim, zaključuje Michael.

Michael Müller: “Vjerujem da će na tržištu opstati oni igrači koji će, u suradnji s većim i stabilnijim sustavima, zajednički raditi na kreiranju novih usluga ili proizvoda, kako bi tržištu ponudili dodatnu vrijednost za klijente tih većih sustava.”

Sve što će olakšati korisniku život i ubrzati neke redovne financijske zadatke – ima potencijala za razvoj, slaže se i Miljenko te dodaje kako se vrhunsko korisničko iskustvo u svim tim rješenjima podrazumijeva. No osim koncepta izgrađenog oko odličnog korisničkog iskustva, Izet također navodi kako je, po njegovu mišljenju, za uspješnu platformu potrebno imati strateški jasan poslovni model koji je iznad nekih sitnih (često i osobnih) interesa. Izet ističe da jako cijeni platforme koje uspijevaju ostati jednostavne i okrenute prema konkretnim potrebama korisnika pa čak i države koje slijede taj put dodajući primjer WeChata u Kini, koji danas ima preko milijardu korisnika:

U Hrvatskoj je često slučaj da jako dobro zamišljene platforme postanu prekompleksni sustavi koji imaju jako puno mogućnosti, a vrlo zahtjevno korisničko sučelje na kojima korisnici teško mogu razumjeti što uopće sve mogu napraviti na toj platformi (primjer, e-Građani u Hrvatskoj). Često se napravi greška, “možemo mi i to podržati” umjesto da se drži fokus, nije to uvijek lako. Težim ka tome da se fokusiramo na područja u kojima možemo biti najbolji, a ne da radimo stvari samo zato što možemo.

Prema svemu sudeći, zaključujemo kako tehnologija treba rješavati vrlo konkretne probleme. Izet kao suvlasnik Microblinka, jedne od domaćih tvrtki koja je radila prva fintech rješenja kod nas, objašnjava kako je svaki od njihovih proizvoda nastao upravo s ciljem da olakša život čime bi se i novi startupi trebali voditi. Primjerice, svojedobno su s PhotoPayom eliminirali naporna čekanja u redovima za plaćanje računa, a s BlinkID-jem su mnogima uštedjeli sate i sate dosadnog i repetitivnog unošenja osobnih podataka iz dokumenata u razne formulare.

Izet Ždralović: “Pamet se svakako krije u podacima i znanju, odnosno spajanju onoga što je prije bilo teško spojivo. U Microblinku već godinama radimo na najnaprednijim tehnologijama strojnog učenja te su naši proizvodi uvelike ovisni o cjelokupnom procesu, od upravljanja podacima do plasiranja na tržište.”

No traže li korisnici samo korisno?

Međutim, Ivan Brezak Brkan koji je o fintech startupima i njihovom potencijalu predavao i na DUMP Daysima, poziva na oprez kad je u pitanju rješavanje problema odnosno korisnost aplikacija. Nažalost, nekada korisnost koju tim iza rješenja vidi, krajnji korisnici ne znaju prepoznati ili im jednostavno nije dovoljno “nužna” da bi samo zbog nje instalirali još jednu aplikaciju:

Govoreći o slovenskom i hrvatskom tržištu, mislim da je fintech tvrtkama jako bitno da ne zabriju previše u praktičnu korisnost svojih rješenja ako vide u praksi da je korisnici ne razumiju. Imati najinovativniju aplikaciju za budžetiranje putovanja kakvu je za svjetsko tržište još davno razvio slovenski Toshl ništa ne znači ako vam korisnici kulturološki nisu naučeni da budžetiraju, već kao što je u slučaj u Hrvatskoj – kredit zatvaraju novim kreditom.

Ključno je da nove aplikacije prvo ciljaju napredne, nativne digitalne korisnike koji će ih najlakše prihvatiti te tu bazu iskoristiti za širenje – što uostalom radi i Revolut. Tu vidimo i grešku koju će mnoge banke učiniti: Promovirati će inovacije mass marketu koji te inovacije neće prihvatiti, ništa time ne naučivši na primjerima nebrojenih tehnoloških giganata od Facebooka do Dropboxa i Ubera.

Pomno biranje ciljane publike imat će itekako utjecaja na razvoj budućih fintecha, no Michael naglašava i činjenicu da je lojalnost pojedinim rješenjima, među mlađom publikom (posebno milenijalcima), danas sve manja i manja:

Jednom kad odaberu manji broj rješenja, to nikako ne znači da će na njima ostati do kraja života. Živimo u doba kada se informacije vrlo brzo šire te neko novo rješenje može vrlo brzo zauzeti mjesto staroga. Ono što je danas vidimo kao izazov bankarskog sektora, već sutra može biti izazov današnjim fintechovima, jer će se pojavljivati novi koji će biti brži, bolji ili inovativniji.

Bitan je i taj “coolness” efekt

Ivan Brezak Brkan: “Ključno je da nove aplikacije prvo ciljaju napredne, nativne digitalne korisnike koji će ih najlakše prihvatiti te tu bazu iskoristiti za širenje.”

Ako se sjetimo dosadašnjih iskustava s inovativnim aplikacijama, objašnjava Ivan Brezak Brkan, ključna neće biti korisnost sama po sebi, već osobne preporuke među korisnicima uz općenito jak faktor popularnosti:

Dobar primjer je Revolut koji je prije svega bio isplativ način za plaćanje kad često putujete. Na žalost, koliko god neke funkcije poput računanja budžeta koje već postoje unutar određenih bankarskih aplikacija bile korisne, financijska nepismenost iznenađujuće većine korisnika ih neće potaknuti da ih koriste.

Ključan faktor bit će i “coolness” gdje se tradicionalne banke, ali i primjerice Hrvatski Telekom sa svojim Telekom bankarstvo neće moći natjecati u percepciji koja je pretvorila korištenje Ubera ili Wolta u statusni simbol – ako ih koristite, vi ste inovativni! Upravo tu i leži prednost suradnje s fintechovima čija je inherentna svježina vrjednija od bilo koje tradicionalne kampanje.

Simbiozom fintecha i banaka do novog financijskog “eko sustava”

Iako su se otvaranjem bankovnog sustava, fintechovi pojavili kao veliki disruptori financijskog tržišta, banke se ne mogu povući pred promjenama, dapače, kako vidimo, sve ovisi o tome i koliko će se uspješno prilagoditi. Upitala sam stoga Miljenka, gdje vidi budućnost koju je donijelo otvaranje banaka – da li u traženju novih, vlastitih rješenja ili partnerstvima i suradnjom s vanjskim stručnjacima?

Jedan dio i znanja i infrastrukture će vjerojatno ostati još dugo unutar banke i tu će se više raditi na nekim vlastitim rješenjima (npr. core banking sustavi), ali sve ono „iznad“ toga je, po meni, predmet potencijalne suradnje između banaka i vanjskih partnera. U tom smislu postoji potencijal stvaranja jednog potpuno novog „eko sustava“ koji bi cijelu industriju mogao dosta promijeniti, a ispravno pozicioniranje unutar tog novog eko sustava će biti vrlo bitno za sve sudionike.

Prilika ima, naravno, do kad god i jedna i druga strana zna naći kompromis i zajednički jezik, objašnjava Nikola, koji je radeći na brojnim financijsko-tehnološkim projektima naučio kako uskladiti struje monolitnih sustava i disruptivnih startupa:

Startupima koji planiraju raditi s bankama bi napomenuo da se ne obeshrabre ako projekti budu išli sporije nego su planirali. Ponekad je s tako velikim klijentima potrebno krenuti s manje ambicioznim funkcionalnostima, steći povjerenje pa tada prijeći na inovativnije prijedloge. Vrlo često ćete morati ideje prezentirati više od jednom kroz duži vremenski period. Trebate imati na umu da prihvaćanjem vaših prijedloga netko u banci preuzima rizik. Trudite im se biti podrška kod preuzimanja tog rizika.

A jedino će oni koji uspiju održati dobar odnos – i opstati, zaključuje Michael:

Vjerujem da će na tržištu opstati oni igrači koji će, u suradnji s većim i stabilnijim sustavima, zajednički raditi na kreiranju novih usluga ili proizvoda, kako bi tržištu ponudili dodatnu vrijednost za klijente tih većih sustava. Naime, svakako i za „male“ igrače postoji tržište, ali upravo ovakvom sinergijom, startupima nudimo mogućnost da već u samom početku svog poslovanja svoje ideje i proizvode mogu ponuditi klijentima na međunarodnoj razini i to putem razgranate poslovne mreže. Konkretno, putem programa Elevator Lab, startupi imaju mogućnost svoje ideje, ako budu realizirane, ponuditi klijentima kojih je trenutno više od 16 milijuna u Raiffeisen mreži.

Nije sporno kako je fintech scena agilnija kad je u pitanju korištenje novih tehnologija u razvoju financijskih rješenja. S druge strane, banke su u igri s mnogo više resursa, ogromnim korisničkim bazama i dosegom. Budući da je mnogima nepojmljiva (i nedostižna) količina fundinga kojoj fintech poput Revoluta ima pristup, za sve koji tek ulaze u utrku – suradnja s bankama je više nego poželjna.

Hoće li novi akteri na domaćem i regionalnom tržištu tim smjerom i krenuti, ostaje nam dalje pratiti, a sigurna sam da će i Elevator Lab, čije se prijave zaključuju 10. kolovoza, iznjedriti par značajnih rješenja.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kad stvarni, strašni događaji inspiriraju stvarno snažnu kampanju: The Real-life Escape Room

SoMo Borac. Clio Awards. BalCannes. European Excellence Awards. SEMPL. To je tek dio nagrada koje je osvojila kampanja The Real-life Escape Room, itekako zasluženo. No, nagrade su tek točka na i kompleksnog razvoja i realizacije jedne ovakve snažne i društveno odgovorne kampanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Top Digital Agency osigurao investiciju od milijun eura predvođenu Fil Rouge Capitalom

Top Digital Agency, tvrtka koja spaja agencije i klijente osigurala je milijun eura investicije, a ovu rundu predvodi Fil Rouge Capital sa 800 tisuća eura.

Tehnologija

‘Best buy’ mobiteli danas: Za one koji hoće premium značajke, ali ne i paprenu cijenu

Mobiteli su preskupi, i to je činjenica. Treba li vam onda uopće novi Samsung od 1000 eura ili ga samo želite jer je nov i 'najbolji'?

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.