Zašto Facebook i Instagram smatraju ženske bradavice opasnijima od oružja i anoreksije?

Zašto Facebook i Instagram smatraju ženske bradavice opasnijima od oružja i anoreksije?

Ženske bradvice iz nekog su razloga Facebookov neprijatelj broj jedan,neuništiva arhinemeza koja se mora maknuti s lica mreže čim promoli areolu. Riječ je, naravno, o politici i pravilima zajednice kojom želi održati red i disciplinu na društvenim mrežama, kao i ćudoređe i nepoćudnost svojih korisnika. Sve je to savršeno u redu, pogotovo imajući na umu da je dio populacije koja koristi Facebook i Instagram tek navršila trinaest godina (ili barem uspješno laže da jest) i da se na obje platforme skuplja mlađarija u formativnim i krajnje impresivnim godinama.

Verzija New Yorkerovog "golišavog" stripa zabranjena na Facebooku i njena revidirana inačica
Verzija New Yorkerovog “golišavog” stripa zabranjena na Facebooku i njena revidirana inačica

Ženske bradavice iz nekog su razloga Facebookov neprijatelj broj jedan, neuništiva arhinemeza koja se mora maknuti s lica mreže čim promoli areolu. Riječ je, naravno, o politici i pravilima zajednice kojima se želi održati red i disciplina na društvenim mrežama,  te obraniti korisnike od svake nepoćudnosti. Sve je to savršeno u redu, pogotovo imajući na umu da je dio populacije koja koristi Facebook i Instagram tek navršio trinaest godina (ili barem uspješno laže da jest) te da se na obje platforme skuplja mlađarija u formativnim i krajnje impresivnim godinama.

Trinaest je, igrom slučaja, i prosječna dob u kojoj tinejdžeri razvijaju anoreksiju, nešto s čime Facebook u svoj svojoj brizi za korisnike nema problema, iako je i poticanje bilo kakvog samoozljeđivanja protiv njegovih pravila, kao i te nesretne bradavice. Štoviše, pravila na papiru uključuju različite vrste golotinje i pornografije, govor mržnje, maltretiranje na mreži, nasilje i prijetnje, samoozljeđivanje i još pokoju stavku bitnu za interakciju i blagostanje korisnika na ovim platformama, no sve su to odreda (izuzev spomenute arhinemeze) stvari koje se vrlo sporo sankcioniraju.

Anoreksija nikom “nije” naudila

Za uklanjanje stranica koje promiči mržnju i nasilje nad ženama prošle je godine bio potreban medijski linč i prijetnja povlačenjem oglasa, dok  je recimo bilo dovoljno da nacrtana Eva iz New Yorkerovog stripa, pokaže svoje dvije  nacrtane grudi da bi ta slika u istom danu bila zabranjena na društvenoj mreži.

Unatoč tome što pravila zabranjuju poticanje poremećaja u prehrani, to nije nešto što bi se sankcioniralo
Unatoč tome što pravila zabranjuju poticanje poremećaja u prehrani, ovo je, čini se, savršeno prihvatljiv sadržaj.

Da se odmah ogradim- unatoč dosadašnjoj fiksaciji teksta na određene dijelove ženske anatomije, ova kolumna nije o njima.Tema ove kolumne su stvari koje se uopće ne sankcioniraju, dvostruki standardi i arbitrarnost provođenja pravila. Dok se bradavice ili slike u bikiniju na kojima se naziru stidne dlake uklanjaju kao pornografski sadržaj i u plemenitu svrhu sprečavanja objektifikacije žena, na one najtragičnije rezultati stvarne objektifikacije i sadržaj koji zapravo jest potencijalno opasan po korisnike jednim se okom zažmiri.

Dok ćete se morati potruditi da nađete na nekoj od ovih mreža tragove zlih koruptivnih bradavica, ako su vam teme od interesa anoreksija i inspiracija za održavanje iste, jedini će vam problem biti koju od brojnih jasno i neambiguozno naznačenih “proana” stranica odabrati. Ili “promia”. Ili “thinspo” (kovanica riječi thin i inspiration) –  odaberite poremećaj prehrane po vlastitim nahođenjima. Na koga uopće jedna (ili pedeset) stranica koja promovira samoozljeđivanje može utjecati?

Zasigurno ne na 93% djece u Hrvatskoj u dobi od 11 do 18 godina koja imaju profil na Facebooku, niti na ono dvoje od troje djece koje ga otvara i prije nego što navrši 13 godina života, prema istraživanju Plavog telefona. Ni na povodljive tinejdžerke koje pod utjecajem medija pate od iskrivljenih standarda i već u ranoj dobi navode da su nezadovoljne svojim bokovima i bedrima (njih 57 posto), trbuhom (njih  42 posto) ili se opterećuju celulitom (njih 44 posto). Nije da su poremećaji u prehrani česti kod te dobne skupine ili da su ikome naštetili, za razliku od bradavica.

(Ne)cenzura hashtagova

Kad smo već kod stvari koje ne štete nikome, svi znamo da oružje ne ubija ljude (ljudi ubijaju ljude) pa slobodno potražite svoj omiljeni model za prodaju, jer Facebook i Instagram s time nemaju problema. Predlažem za to ipak potonju mrežu koji je sad sve popularniji kao vizualna ecommerce platforma: hashtag #gunsforsale broji 2349 slika.

S druge strane, Instagramu se mora priznati neko provođenje pravila. Ovaj je servis bio toliko uviđavan da je u svojem pohodu na hashtagove uz  #boobs, #nude i #weed, kao i sve varijacije riječi #sex te dijelove tijela koji se nalaze između pojasa i koljena ili pupka i vrata, uklonio i #thinsipiration.

Bilo bi to uistinu pohvalno da hashtagovi #thinspooo, #thinspogram, #thinsperation, #thinspire, #iloveana (pri čemu se predominantno misli na anoreksiju) i slične varijacije u slengu poremećaja u prehrani ne broje od nekoliko tisuća postova pa do njih 111 650. Okrutne usporedbe radi, hashtagom #foodgasms obilježeno je tek nešto više od osam tisuća postova, na društvenoj mreži na kojoj je jedna od najpopularnijih aktivnosti naslikavanje hrane.

Facebook i Instagram samozljeđivanje shvaćaju vrlo ozbiljno. Ne dovoljno ozbiljno da ne bi zažmirili na jedno ili dva oka.
Facebook i Instagram samozljeđivanje shvaćaju vrlo ozbiljno. Ne dovoljno ozbiljno da ne bi zažmirili na jedno ili dva oka.

Reguliranje sadržaja koji na ovako masovnim društvenim mrežama generiraju korisnici svakako nije jednostavna stvar, a podosta je i sivih muljevitih polja poput hashtagova #thighgap, #bikinibridge, ili onih miješanog sadržaja poput #ana i #mia, na kojima je u prosjeku svaka druga tagirana “ana” ili”mia” zapravo andimak za anoreksiju ili bulimiju. Pa ipak,  cijeli sijaset vrlo jasno označenih #thisnpo hashtagova, koji broje stotine tisuća postova, uistinu nisu niti diskutabilni, niti ambiguozni, niti premali da bi bili bitni.

Hashtag #cutting, koji broji milijun i pol postova, također je jedan od očitijih primjera nepoštivanja vlastitih pravila i prakse, unatoč tome što Facebook pak vrlo eksplicitno tvrdi da je njegova politika kada je riječ o samoozljeđivanju vrlo ozbiljna:

Facebook shvaća prijetnje samoozljđivanjem vrlo ozbiljno. Uklanjamo svako promoviranje ili poticanje samoozljeđivanja, poremećaja u prehrani ili zloupotrebe teških narkotika.

Prioriteti, prioriteti

Problem, dakle, nije u pravilniku, niti u pretjeranoj kreativnosti korisnika pri skrivanju spornog sadržaja, već prvenstveno o prioritetima. Jasno je zašto je jedna ženska bradavica na meti- u svoj sili sadržaja o čijoj se seksualnoj ili ne-seksualnoj prirodi može raspravljati godinama, areola je vrlo jasan znak golotinje, a uklanjanje svih naznaka iste jasna je i glasna demonstracija da se politika provodi.

Pa ipak, možda bi se isti žar trebao usmjeriti na druge, jednako očite, jednako protupravilne i znatno štetnije aspekte djelovanja na društvenoj mreži.  Dok Instagram i njegova roditeljska mreža vode svoje borbe s vjetrenjačama i bradavicama, ne bi li spriječile kvarenje mladih i ne tako mladih umova pornografijom (čak i kad je riječ tek o prikazu dojenja na nekoj od brojnih mama-stranica),možda bi trebale proširiti svoj fokus i na druge točke vlastitog pravilnika.

Ako razmislimo malo bolje o štetnosti nekog sadržaja, u najbanalnijim terminima, jedna bradavica nikog nije ubila. Oružje i anoreksija? Potpuno druga priča.

ponuda

Komentari

  1. Phr333k

    Phr333k

    03. 03. 2014. u 11:34 am Odgovori

    Bradavice su definitivno opasne, treba paziti da djeca to ne vide. 😀
    Amerikanci su čudna sorta. Sve što je iole blizu ljudskom tijelu i/ili seksu je taboo tema, a oružje i ubijanje/ranjavanje i slično je ok. Vidio sam brdo slika sa leševima na facebooku, a s druge strane su ljudima gasili accounte za postanje slika u bikiniju. Poremećen sustav vrijednosti…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.