Zašto Facebook i Instagram smatraju ženske bradavice opasnijima od oružja i anoreksije?

Zašto Facebook i Instagram smatraju ženske bradavice opasnijima od oružja i anoreksije?

Ženske bradvice iz nekog su razloga Facebookov neprijatelj broj jedan,neuništiva arhinemeza koja se mora maknuti s lica mreže čim promoli areolu. Riječ je, naravno, o politici i pravilima zajednice kojom želi održati red i disciplinu na društvenim mrežama, kao i ćudoređe i nepoćudnost svojih korisnika. Sve je to savršeno u redu, pogotovo imajući na umu da je dio populacije koja koristi Facebook i Instagram tek navršila trinaest godina (ili barem uspješno laže da jest) i da se na obje platforme skuplja mlađarija u formativnim i krajnje impresivnim godinama.

Verzija New Yorkerovog "golišavog" stripa zabranjena na Facebooku i njena revidirana inačica
Verzija New Yorkerovog “golišavog” stripa zabranjena na Facebooku i njena revidirana inačica

Ženske bradavice iz nekog su razloga Facebookov neprijatelj broj jedan, neuništiva arhinemeza koja se mora maknuti s lica mreže čim promoli areolu. Riječ je, naravno, o politici i pravilima zajednice kojima se želi održati red i disciplina na društvenim mrežama,  te obraniti korisnike od svake nepoćudnosti. Sve je to savršeno u redu, pogotovo imajući na umu da je dio populacije koja koristi Facebook i Instagram tek navršio trinaest godina (ili barem uspješno laže da jest) te da se na obje platforme skuplja mlađarija u formativnim i krajnje impresivnim godinama.

Trinaest je, igrom slučaja, i prosječna dob u kojoj tinejdžeri razvijaju anoreksiju, nešto s čime Facebook u svoj svojoj brizi za korisnike nema problema, iako je i poticanje bilo kakvog samoozljeđivanja protiv njegovih pravila, kao i te nesretne bradavice. Štoviše, pravila na papiru uključuju različite vrste golotinje i pornografije, govor mržnje, maltretiranje na mreži, nasilje i prijetnje, samoozljeđivanje i još pokoju stavku bitnu za interakciju i blagostanje korisnika na ovim platformama, no sve su to odreda (izuzev spomenute arhinemeze) stvari koje se vrlo sporo sankcioniraju.

Anoreksija nikom “nije” naudila

Za uklanjanje stranica koje promiči mržnju i nasilje nad ženama prošle je godine bio potreban medijski linč i prijetnja povlačenjem oglasa, dok  je recimo bilo dovoljno da nacrtana Eva iz New Yorkerovog stripa, pokaže svoje dvije  nacrtane grudi da bi ta slika u istom danu bila zabranjena na društvenoj mreži.

Unatoč tome što pravila zabranjuju poticanje poremećaja u prehrani, to nije nešto što bi se sankcioniralo
Unatoč tome što pravila zabranjuju poticanje poremećaja u prehrani, ovo je, čini se, savršeno prihvatljiv sadržaj.

Da se odmah ogradim- unatoč dosadašnjoj fiksaciji teksta na određene dijelove ženske anatomije, ova kolumna nije o njima.Tema ove kolumne su stvari koje se uopće ne sankcioniraju, dvostruki standardi i arbitrarnost provođenja pravila. Dok se bradavice ili slike u bikiniju na kojima se naziru stidne dlake uklanjaju kao pornografski sadržaj i u plemenitu svrhu sprečavanja objektifikacije žena, na one najtragičnije rezultati stvarne objektifikacije i sadržaj koji zapravo jest potencijalno opasan po korisnike jednim se okom zažmiri.

Dok ćete se morati potruditi da nađete na nekoj od ovih mreža tragove zlih koruptivnih bradavica, ako su vam teme od interesa anoreksija i inspiracija za održavanje iste, jedini će vam problem biti koju od brojnih jasno i neambiguozno naznačenih “proana” stranica odabrati. Ili “promia”. Ili “thinspo” (kovanica riječi thin i inspiration) –  odaberite poremećaj prehrane po vlastitim nahođenjima. Na koga uopće jedna (ili pedeset) stranica koja promovira samoozljeđivanje može utjecati?

Zasigurno ne na 93% djece u Hrvatskoj u dobi od 11 do 18 godina koja imaju profil na Facebooku, niti na ono dvoje od troje djece koje ga otvara i prije nego što navrši 13 godina života, prema istraživanju Plavog telefona. Ni na povodljive tinejdžerke koje pod utjecajem medija pate od iskrivljenih standarda i već u ranoj dobi navode da su nezadovoljne svojim bokovima i bedrima (njih 57 posto), trbuhom (njih  42 posto) ili se opterećuju celulitom (njih 44 posto). Nije da su poremećaji u prehrani česti kod te dobne skupine ili da su ikome naštetili, za razliku od bradavica.

(Ne)cenzura hashtagova

Kad smo već kod stvari koje ne štete nikome, svi znamo da oružje ne ubija ljude (ljudi ubijaju ljude) pa slobodno potražite svoj omiljeni model za prodaju, jer Facebook i Instagram s time nemaju problema. Predlažem za to ipak potonju mrežu koji je sad sve popularniji kao vizualna ecommerce platforma: hashtag #gunsforsale broji 2349 slika.

S druge strane, Instagramu se mora priznati neko provođenje pravila. Ovaj je servis bio toliko uviđavan da je u svojem pohodu na hashtagove uz  #boobs, #nude i #weed, kao i sve varijacije riječi #sex te dijelove tijela koji se nalaze između pojasa i koljena ili pupka i vrata, uklonio i #thinsipiration.

Bilo bi to uistinu pohvalno da hashtagovi #thinspooo, #thinspogram, #thinsperation, #thinspire, #iloveana (pri čemu se predominantno misli na anoreksiju) i slične varijacije u slengu poremećaja u prehrani ne broje od nekoliko tisuća postova pa do njih 111 650. Okrutne usporedbe radi, hashtagom #foodgasms obilježeno je tek nešto više od osam tisuća postova, na društvenoj mreži na kojoj je jedna od najpopularnijih aktivnosti naslikavanje hrane.

Facebook i Instagram samozljeđivanje shvaćaju vrlo ozbiljno. Ne dovoljno ozbiljno da ne bi zažmirili na jedno ili dva oka.
Facebook i Instagram samozljeđivanje shvaćaju vrlo ozbiljno. Ne dovoljno ozbiljno da ne bi zažmirili na jedno ili dva oka.

Reguliranje sadržaja koji na ovako masovnim društvenim mrežama generiraju korisnici svakako nije jednostavna stvar, a podosta je i sivih muljevitih polja poput hashtagova #thighgap, #bikinibridge, ili onih miješanog sadržaja poput #ana i #mia, na kojima je u prosjeku svaka druga tagirana “ana” ili”mia” zapravo andimak za anoreksiju ili bulimiju. Pa ipak,  cijeli sijaset vrlo jasno označenih #thisnpo hashtagova, koji broje stotine tisuća postova, uistinu nisu niti diskutabilni, niti ambiguozni, niti premali da bi bili bitni.

Hashtag #cutting, koji broji milijun i pol postova, također je jedan od očitijih primjera nepoštivanja vlastitih pravila i prakse, unatoč tome što Facebook pak vrlo eksplicitno tvrdi da je njegova politika kada je riječ o samoozljeđivanju vrlo ozbiljna:

Facebook shvaća prijetnje samoozljđivanjem vrlo ozbiljno. Uklanjamo svako promoviranje ili poticanje samoozljeđivanja, poremećaja u prehrani ili zloupotrebe teških narkotika.

Prioriteti, prioriteti

Problem, dakle, nije u pravilniku, niti u pretjeranoj kreativnosti korisnika pri skrivanju spornog sadržaja, već prvenstveno o prioritetima. Jasno je zašto je jedna ženska bradavica na meti- u svoj sili sadržaja o čijoj se seksualnoj ili ne-seksualnoj prirodi može raspravljati godinama, areola je vrlo jasan znak golotinje, a uklanjanje svih naznaka iste jasna je i glasna demonstracija da se politika provodi.

Pa ipak, možda bi se isti žar trebao usmjeriti na druge, jednako očite, jednako protupravilne i znatno štetnije aspekte djelovanja na društvenoj mreži.  Dok Instagram i njegova roditeljska mreža vode svoje borbe s vjetrenjačama i bradavicama, ne bi li spriječile kvarenje mladih i ne tako mladih umova pornografijom (čak i kad je riječ tek o prikazu dojenja na nekoj od brojnih mama-stranica),možda bi trebale proširiti svoj fokus i na druge točke vlastitog pravilnika.

Ako razmislimo malo bolje o štetnosti nekog sadržaja, u najbanalnijim terminima, jedna bradavica nikog nije ubila. Oružje i anoreksija? Potpuno druga priča.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Phr333k

    Phr333k

    03. 03. 2014. u 11:34 am Odgovori

    Bradavice su definitivno opasne, treba paziti da djeca to ne vide. 😀
    Amerikanci su čudna sorta. Sve što je iole blizu ljudskom tijelu i/ili seksu je taboo tema, a oružje i ubijanje/ranjavanje i slično je ok. Vidio sam brdo slika sa leševima na facebooku, a s druge strane su ljudima gasili accounte za postanje slika u bikiniju. Poremećen sustav vrijednosti…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...