Koje smo sve (stare i nove) gadosti saznali iz The Facebook Papers?

Koje smo sve (stare i nove) gadosti saznali iz The Facebook Papers?

Facebooku je aktivnost korisnika na prvom mjestu jer to donosi prihode od oglašivača. Pa makar te korisnike aktivirali ljutnom, mržnjom, lažima i informacijama koje su za njih i za društvo štetne. Zviždačica Frances Heugen iz tvrtke je iznijela tisuće dokumenata koji to dokazuju i podijelila ih s medijima, a mi vam donosimo najvažnija otkrića.

Karma i razne poslovice s njom nametale su se same od sebe dok se Mark Zuckerberg na predstavljanju financijskih rezultata Facebooka za treće tromjesečne trudio objasniti sve gadosti koje su mediji baš dan prije, zahvaljujući zviždačici Frances Haugen, krenuli objavljivati o toj tvrtci. A posebno kad se požalio da, prepričano – nije fer da se o Facebooku šire tolike dezinformacije!

Jer, među najvećim zločinima koje se toj društvenoj mreži zamjeraju je prevelika tolerancija prema širenju lažnih vijesti i dezinformacija, a što onda pomaže širenju mržnje i netrpeljivosti, nasilja, dolasku diktatora na vlast, progonu manjina, pa i širenju epidemije koronavirusa.

Zviždačica medijima dala tisuće kompromitirajućih dokumenata

Zviždačica Haugen u Facebooku se kao Product Managerica zaposlila upravo u timu koji se trebao baviti kontroliranjem širenja dezinformacija. Razočarana onim što je radeći tamo shvatila, a to je – u dvojbenim situacijama, kad treba birati između profita i nečinjena štete društvu, Facebook uvijek bira profit, odlučila je nešto poduzeti.

Iz Facebooka je uspjela prokrijumčariti tisuće stranica dokumenata koje je prvo dala The Wall Street Journalu koji je objavio seriju ekskluzivnih priča, a 25. listopada pristup su dobili i novinari iz još 18 medija koje je osobno odabrala, okupljeni u konzorcij sličan onima koji su radili na sličnim curenjima dokumenata poput nedavnih Pandora Papers.

Ispočetka se činilo kao da Facebook Papers otkrivaju toplu vodu jer jedna od prvih priča koja je izašla bila o lošem utjecaju Instagrama na samopouzdanje mladih djevojaka – jedina novost ovaj put bili su dokazi da su u Facebooku za to znali i svjesno ignorirali.

Međutim, bilo je to samo predjelo: kad su se na dokumente bacili ostali mediji, priče su se samo množile, sve jedna šokantnija od druge.

Više od 50 priča već je izašlo u medije, nove dolaze svaki dan, a evo pregleda dosad najvažnijih otkrića:

Facebook zanemaruje govor mržnje na jezicima koji nisu engleski

Iako Zuckerberg voli isticati kako Facebook globalno angažira oko 40.000 ljudi da se bave moderiranjem sadržaja i sprječavanjem govora mržnje na toj društvenoj mreži, novinari su iz internih dokumenata saznali da se gotovo 80% njih bavi sadržajima na engleskom jeziku.

Svi ostali jezici slabo su ili nikako pokriveni, što se posebno problematičnim pokazalo u Indiji. Associated Press analizirao je dokumente u kojima zaposlenik Facebooka izvještava što se dogodi i kakav se sadržaj nudi nekome u Indiji nakon što otvori profil – platforma mu odmah predlaže stranice prepune mržnje i huškanja na političke protivnike, manjine, druge vjere

I to je samo jedan od niza internih dokumenata koji su upozoravali na problematične sadržaje u Indiji, a odgovor na njih uvijek je bio – nemamo dovoljno ljudi koji razumiju jezik da bi se aktivnije bavili moderiranjem sadržaja. Oklijevali su i s uklanjanjem profila političara koji su potpirivali mržnju, a nisu se baš iskazali ni kod širenja dezinformacija o koronavirusu.

Facebook, naravno, itekako ima novaca platiti dodatne moderatore sadržaja, a Indija je Facebookovo najveće i najbrže rastuće tržište, s više od 340 milijuna korisnika. Pametnom dosta!

Na Facebooku se trguje ljudima

U Facebook grupama i na stranicama koje su se službeno predstavljale kao stranice agencija za posredovanje u zapošljavanju kućnih pomoćnica s Filipina, žene i djevojke su prilično neskriveno oglašavane kao na tržnici robljem – uz njihove fotografije, godine i kratki opis stajala bi cijena za koliko ih se prodaje.

Jedan od internih dokumenata sad otkriva da su udruge koje se bore protiv trgovanja ljudima upozoravale Facebook da im se žene žale kako im “poslodavci” koje bi im našle te agencije oduzimaju putovnice, fizički i psihički ih zlostavljaju, ponekad ne plaćaju, a ponekad i prodaju u seksualno roblje.

Dokument otkriva i da su u Facebooku na to reagirali – ignoriranjem. Nešto su odlučili poduzeti tek kad im je Apple zaprijetio da će Facebook i Instagram maknuti s App Storea jer ne može dozvoliti aplikaciju koja omogućava trgovanje ljudima.

Kako je to prijetnja koja bi Facebooku naštetila financijski, brže-bolje su se uhvatili saniranja štete – obrisali su postojeće grupe i stranice koje krše pravila, međutim nisu učinili ništa kako bi spriječili da se opet pojave. Razlog i opet – nemamo dovoljno ljudi koji znaju jezik.

Žmirili su na širenje laži i teorija zavjere

Iako za moderiranje štetnog sadržaja na engleskom jeziku čak i imaju dovoljno resursa, i time se u Facebooku nevoljko bave.

Interni dokumenti sad su potvrdili da su učinili malo ili ništa kako bi sprječili potpirivanje vatre uoči i nakon proglašenja rezultata američkih izbora za predsjednika. Svjesno su odlučili da objave o tome kako su izbori ukradeni i kako je Joe Biden pobijedio na prevaru neće smatrati lažnim vijestima i neće brisati s platforme jer ne krše pravila.

Ni s bujajućim grupama i stranicama koje su pozivale na prosvjede i huškale na pobunu protiv legalno izabranog predsjednika dugo nisu znali što bi, a kad su odlučili nadzirati ih i uklanjati s platforme šteta je već bila tu i vrlo brzo se dogodio napad na Kapitol.

NBC je izvijestio i o istraživanju kojim je Facebookov zaposlenik otkrio da se novim korisnicima Facebooka praktički odmah nude kontroverzni sadržaji i stranice posvećene teoriji zavjere QAnon. S obzirom da u Facebooku iznad svega cijene sadržaj koji aktivira korisnike, lažne i huškačke objave algoritam nagrađuje većim dosegom jer pobuđuju bijesne komentare i dijeljenje.

Priča je već pomalo izlizana: zaposlenik je upozorio nadređene, ništa se dalje nije dogodilo.

U svom obraćanju javnosti Zuckerberg je, doduše, rekao kako je to konkretno istraživanje baš dokaz kako Facebook ozbiljno shvaća i istražuje mogućnosti zloupotrebe.

Nisu se željeli obračunati s dezinformacijama o cijepljenju

Oklijevanje su pokazali i kad su u pitanju bile dezinformacije o cijepljenju protiv koronavirusa. U Facebooku su, naime, napravili eksperiment kako bi saznali što bi se dogodilo kad objave koje spominju cijepljenje ne bi rangirali uobičajenom metodom (objave s najviše reakcija, komentara i dijeljenja prikazuju se najvećem broju ljudi) već prioritet davali onima iz pouzdanih izvora.

Rezultati su bili obećavajući – takav potez smanjio bi doseg objavama koje su označene kao dezinformacije. “Ne vidim razlog da ovo ne uvedemo”, stoji kao preporuka nadređenima. Oni su ga vidjeli – službene objave nisu dobre za biznis, ne potiču angažman i komentare. Dok su u Facebooku tjednima oklijevali bi li ili ne bi, antivakserske informacije toliko su se proširile da je vrlo brzo većina komentara i na objava službenih izvora bila – protiv cjepiva!

Facebook je toliko bio pun lažnih informacija o cijepljenju da su organizacije poput UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije odbile besplatno oglašavanje za promociju cjepiva koje im je Facebook ponudio – jednostavno nisu htjeli hraniti trolove.

Ne laži, Mark!

Sva se ta otkrića – kao i ono da je Facebookov algoritam pet puta većim dosegom nagrađivao objave koje su izazivale reakcije emotikonom (u usporedbi s običnim lajkom), svode na jednostavnu računicu s početka teksta: Facebookov prioritet uvijek je držati što više ljudi što angažiranijima na Facebooku. Aktivnost na platformi nisu spremni ugroziti jer aktivni korisnici donose oglašivački prihod. Pa makar ih aktivirali ljutnjom, mržnjom, lažima i informacijama koje su za njih i za društvo štetne.

Nije da skoro sve to nismo već znali i da se sa svih strana o tim temama nisu čula upozorenja, od bivših zaposlenika Facebooka, aktivista, znanstvenika do političara. Ono što je drugačije ovaj put je što su u javnosti iscurili dokazi, a neki od tih dokumenata dokazuju da je Mark Zuckerberg lagao pred Kongresom kad je na mnoge od optužbi odgovarao da u Facebooku toga jednostavno nisu bili svjesni.

Zato se, nakon što su iscurili u javnost, na proučavanje The Facebook Papers bacila i Federal Trade Commison, agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača. Kolikod se Zuckerberg žalio da nije on kriv i da nije fer da se šire dezinformacije!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?