Koje smo sve (stare i nove) gadosti saznali iz The Facebook Papers?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Koje smo sve (stare i nove) gadosti saznali iz The Facebook Papers?

Facebooku je aktivnost korisnika na prvom mjestu jer to donosi prihode od oglašivača. Pa makar te korisnike aktivirali ljutnom, mržnjom, lažima i informacijama koje su za njih i za društvo štetne. Zviždačica Frances Heugen iz tvrtke je iznijela tisuće dokumenata koji to dokazuju i podijelila ih s medijima, a mi vam donosimo najvažnija otkrića.

Karma i razne poslovice s njom nametale su se same od sebe dok se Mark Zuckerberg na predstavljanju financijskih rezultata Facebooka za treće tromjesečne trudio objasniti sve gadosti koje su mediji baš dan prije, zahvaljujući zviždačici Frances Haugen, krenuli objavljivati o toj tvrtci. A posebno kad se požalio da, prepričano – nije fer da se o Facebooku šire tolike dezinformacije!

Jer, među najvećim zločinima koje se toj društvenoj mreži zamjeraju je prevelika tolerancija prema širenju lažnih vijesti i dezinformacija, a što onda pomaže širenju mržnje i netrpeljivosti, nasilja, dolasku diktatora na vlast, progonu manjina, pa i širenju epidemije koronavirusa.

Zviždačica medijima dala tisuće kompromitirajućih dokumenata

Zviždačica Haugen u Facebooku se kao Product Managerica zaposlila upravo u timu koji se trebao baviti kontroliranjem širenja dezinformacija. Razočarana onim što je radeći tamo shvatila, a to je – u dvojbenim situacijama, kad treba birati između profita i nečinjena štete društvu, Facebook uvijek bira profit, odlučila je nešto poduzeti.

Iz Facebooka je uspjela prokrijumčariti tisuće stranica dokumenata koje je prvo dala The Wall Street Journalu koji je objavio seriju ekskluzivnih priča, a 25. listopada pristup su dobili i novinari iz još 18 medija koje je osobno odabrala, okupljeni u konzorcij sličan onima koji su radili na sličnim curenjima dokumenata poput nedavnih Pandora Papers.

Ispočetka se činilo kao da Facebook Papers otkrivaju toplu vodu jer jedna od prvih priča koja je izašla bila o lošem utjecaju Instagrama na samopouzdanje mladih djevojaka – jedina novost ovaj put bili su dokazi da su u Facebooku za to znali i svjesno ignorirali.

Međutim, bilo je to samo predjelo: kad su se na dokumente bacili ostali mediji, priče su se samo množile, sve jedna šokantnija od druge.

Više od 50 priča već je izašlo u medije, nove dolaze svaki dan, a evo pregleda dosad najvažnijih otkrića:

Facebook zanemaruje govor mržnje na jezicima koji nisu engleski

Iako Zuckerberg voli isticati kako Facebook globalno angažira oko 40.000 ljudi da se bave moderiranjem sadržaja i sprječavanjem govora mržnje na toj društvenoj mreži, novinari su iz internih dokumenata saznali da se gotovo 80% njih bavi sadržajima na engleskom jeziku.

Svi ostali jezici slabo su ili nikako pokriveni, što se posebno problematičnim pokazalo u Indiji. Associated Press analizirao je dokumente u kojima zaposlenik Facebooka izvještava što se dogodi i kakav se sadržaj nudi nekome u Indiji nakon što otvori profil – platforma mu odmah predlaže stranice prepune mržnje i huškanja na političke protivnike, manjine, druge vjere

I to je samo jedan od niza internih dokumenata koji su upozoravali na problematične sadržaje u Indiji, a odgovor na njih uvijek je bio – nemamo dovoljno ljudi koji razumiju jezik da bi se aktivnije bavili moderiranjem sadržaja. Oklijevali su i s uklanjanjem profila političara koji su potpirivali mržnju, a nisu se baš iskazali ni kod širenja dezinformacija o koronavirusu.

Facebook, naravno, itekako ima novaca platiti dodatne moderatore sadržaja, a Indija je Facebookovo najveće i najbrže rastuće tržište, s više od 340 milijuna korisnika. Pametnom dosta!

Na Facebooku se trguje ljudima

U Facebook grupama i na stranicama koje su se službeno predstavljale kao stranice agencija za posredovanje u zapošljavanju kućnih pomoćnica s Filipina, žene i djevojke su prilično neskriveno oglašavane kao na tržnici robljem – uz njihove fotografije, godine i kratki opis stajala bi cijena za koliko ih se prodaje.

Jedan od internih dokumenata sad otkriva da su udruge koje se bore protiv trgovanja ljudima upozoravale Facebook da im se žene žale kako im “poslodavci” koje bi im našle te agencije oduzimaju putovnice, fizički i psihički ih zlostavljaju, ponekad ne plaćaju, a ponekad i prodaju u seksualno roblje.

Dokument otkriva i da su u Facebooku na to reagirali – ignoriranjem. Nešto su odlučili poduzeti tek kad im je Apple zaprijetio da će Facebook i Instagram maknuti s App Storea jer ne može dozvoliti aplikaciju koja omogućava trgovanje ljudima.

Kako je to prijetnja koja bi Facebooku naštetila financijski, brže-bolje su se uhvatili saniranja štete – obrisali su postojeće grupe i stranice koje krše pravila, međutim nisu učinili ništa kako bi spriječili da se opet pojave. Razlog i opet – nemamo dovoljno ljudi koji znaju jezik.

Žmirili su na širenje laži i teorija zavjere

Iako za moderiranje štetnog sadržaja na engleskom jeziku čak i imaju dovoljno resursa, i time se u Facebooku nevoljko bave.

Interni dokumenti sad su potvrdili da su učinili malo ili ništa kako bi sprječili potpirivanje vatre uoči i nakon proglašenja rezultata američkih izbora za predsjednika. Svjesno su odlučili da objave o tome kako su izbori ukradeni i kako je Joe Biden pobijedio na prevaru neće smatrati lažnim vijestima i neće brisati s platforme jer ne krše pravila.

Ni s bujajućim grupama i stranicama koje su pozivale na prosvjede i huškale na pobunu protiv legalno izabranog predsjednika dugo nisu znali što bi, a kad su odlučili nadzirati ih i uklanjati s platforme šteta je već bila tu i vrlo brzo se dogodio napad na Kapitol.

NBC je izvijestio i o istraživanju kojim je Facebookov zaposlenik otkrio da se novim korisnicima Facebooka praktički odmah nude kontroverzni sadržaji i stranice posvećene teoriji zavjere QAnon. S obzirom da u Facebooku iznad svega cijene sadržaj koji aktivira korisnike, lažne i huškačke objave algoritam nagrađuje većim dosegom jer pobuđuju bijesne komentare i dijeljenje.

Priča je već pomalo izlizana: zaposlenik je upozorio nadređene, ništa se dalje nije dogodilo.

U svom obraćanju javnosti Zuckerberg je, doduše, rekao kako je to konkretno istraživanje baš dokaz kako Facebook ozbiljno shvaća i istražuje mogućnosti zloupotrebe.

Nisu se željeli obračunati s dezinformacijama o cijepljenju

Oklijevanje su pokazali i kad su u pitanju bile dezinformacije o cijepljenju protiv koronavirusa. U Facebooku su, naime, napravili eksperiment kako bi saznali što bi se dogodilo kad objave koje spominju cijepljenje ne bi rangirali uobičajenom metodom (objave s najviše reakcija, komentara i dijeljenja prikazuju se najvećem broju ljudi) već prioritet davali onima iz pouzdanih izvora.

Rezultati su bili obećavajući – takav potez smanjio bi doseg objavama koje su označene kao dezinformacije. “Ne vidim razlog da ovo ne uvedemo”, stoji kao preporuka nadređenima. Oni su ga vidjeli – službene objave nisu dobre za biznis, ne potiču angažman i komentare. Dok su u Facebooku tjednima oklijevali bi li ili ne bi, antivakserske informacije toliko su se proširile da je vrlo brzo većina komentara i na objava službenih izvora bila – protiv cjepiva!

Facebook je toliko bio pun lažnih informacija o cijepljenju da su organizacije poput UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije odbile besplatno oglašavanje za promociju cjepiva koje im je Facebook ponudio – jednostavno nisu htjeli hraniti trolove.

Ne laži, Mark!

Sva se ta otkrića – kao i ono da je Facebookov algoritam pet puta većim dosegom nagrađivao objave koje su izazivale reakcije emotikonom (u usporedbi s običnim lajkom), svode na jednostavnu računicu s početka teksta: Facebookov prioritet uvijek je držati što više ljudi što angažiranijima na Facebooku. Aktivnost na platformi nisu spremni ugroziti jer aktivni korisnici donose oglašivački prihod. Pa makar ih aktivirali ljutnjom, mržnjom, lažima i informacijama koje su za njih i za društvo štetne.

Nije da skoro sve to nismo već znali i da se sa svih strana o tim temama nisu čula upozorenja, od bivših zaposlenika Facebooka, aktivista, znanstvenika do političara. Ono što je drugačije ovaj put je što su u javnosti iscurili dokazi, a neki od tih dokumenata dokazuju da je Mark Zuckerberg lagao pred Kongresom kad je na mnoge od optužbi odgovarao da u Facebooku toga jednostavno nisu bili svjesni.

Zato se, nakon što su iscurili u javnost, na proučavanje The Facebook Papers bacila i Federal Trade Commison, agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača. Kolikod se Zuckerberg žalio da nije on kriv i da nije fer da se šire dezinformacije!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Programiranje

Gdje je mobile development danas? “Skoro sve se promijenilo…”

Da je itekako moguće profesionalno rasti radeći samo u jednoj tvrtki, ako imaš dobre uvjete, pokazuje karijera Dine Sulića, koji je prije 9 godina kao student došao u Endavu (nekadašnji Five). S Dinom smo popričali o njegovu profesionalnom putu, dinamičnom svijetu mobile developmenta te kako kroz NowInMobile meetupe planiraju dijeliti znanje u široj mobile zajednici.

Startupi

Sportening je imao skoro milijun korisnika. Unatoč tomu, nisam prikupio investiciju i morali smo pivotirati

Znanje i iskustvo koje je Ivan Klarić stekao građenjem Score Alarma (koji je akvizicijom postao Superology i dio Superbet grupe), a posebno njegovih društvenih funkcionalnosti, planirao je iskoristiti da stvori globalnu društvenu mrežu koja okuplja obožavatelje sporta. Za Netokraciju je ekskluzivno i iskreno opisao što je na tom putu napravio dobro, u čemu misli da je pogriješio, što je naučio u godinu dana koliko je živio u San Francisku gdje je razgovarao s više od 200 investitora te što slijedi za Sportening kao tvrtku i tim.

Tvrtke i poslovanje

Kupujmo hrvatsko: Domaći developerski alati

Zašto domaći osnivači razvijaju sve više proizvoda iz niše developerskih alata - toliko da se predviđa da bi jedan od njih mogao biti sljedeći hrvatski jednorog, i kakve veze s tim imaju - lopate?

Što ste propustili

Izvještaj

Što se “džemalo” na Game Jamovima u Hrvatskoj?

Global Game Jam (GGJ) u Hrvatskoj poprimio je veće razmjere nego ikad dosad, na tri lokacije okupilo se više od 200 natjecatelja, a pobjedničke videoigre iako su imale zajedničku temu na različite su je načine interpretirale.

Društvene mreže

Gotov recept za dobar TikTok ne postoji, ali slovenski Dunking Devils Studio ima par savjeta

San svakog marketingaša je ostvariti milijunske preglede na TikToku i to organski, ali možemo li uopće utjecati na popularnost TikTokova koje objavljujemo? Slovenski Dunking Devils Studio podijelio je par dobrih taktika.

Zabava i zanimljivosti

Kako Domagoj Pavlešić zarađuje na besplatnoj aplikaciji za ugašenu platformu?

Vrlo je ugodno iznenađenje kada ti sjednu prihodi od aplikacije koju si napravio prije 8 godina, ali kako je to moguće kada platforma za koju je aplikacija napravljena ne postoji već 3 godine?

Intervju

Dan sigurnijeg interneta uz hrvatski CERT: AI čini napade sofisticiranijima, ali će i pomagati u obrani

Obilježavamo Dan sigurnijeg interneta, no sudeći prema podacima hrvatskog CERT-a, Internet je sve osim siguran. U razgovoru s glavnim nacionalnim tijelom za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza otkrili smo kako širenje uporabe AI modela utječe na sigurnost, koje vrste prevara su se povećale za 600% prošle godine te kako dijeljenjem podataka pomažemo napadačima.

Tvrtke i poslovanje

Proglašeni su pobjednici LAQOthona – natjecanja posvećenom održivom razvoju

Nakon više od 250 pristiglih prijava na nagradni natječaj idejnih tech rješenja na temu održivosti, u sklopu Bug Future Showa proglašeni su pobjednički projekti.

Startupi

Sportening je imao skoro milijun korisnika. Unatoč tomu, nisam prikupio investiciju i morali smo pivotirati

Znanje i iskustvo koje je Ivan Klarić stekao građenjem Score Alarma (koji je akvizicijom postao Superology i dio Superbet grupe), a posebno njegovih društvenih funkcionalnosti, planirao je iskoristiti da stvori globalnu društvenu mrežu koja okuplja obožavatelje sporta. Za Netokraciju je ekskluzivno i iskreno opisao što je na tom putu napravio dobro, u čemu misli da je pogriješio, što je naučio u godinu dana koliko je živio u San Francisku gdje je razgovarao s više od 200 investitora te što slijedi za Sportening kao tvrtku i tim.