Koje smo sve (stare i nove) gadosti saznali iz The Facebook Papers?

Koje smo sve (stare i nove) gadosti saznali iz The Facebook Papers?

Facebooku je aktivnost korisnika na prvom mjestu jer to donosi prihode od oglašivača. Pa makar te korisnike aktivirali ljutnom, mržnjom, lažima i informacijama koje su za njih i za društvo štetne. Zviždačica Frances Heugen iz tvrtke je iznijela tisuće dokumenata koji to dokazuju i podijelila ih s medijima, a mi vam donosimo najvažnija otkrića.

Karma i razne poslovice s njom nametale su se same od sebe dok se Mark Zuckerberg na predstavljanju financijskih rezultata Facebooka za treće tromjesečne trudio objasniti sve gadosti koje su mediji baš dan prije, zahvaljujući zviždačici Frances Haugen, krenuli objavljivati o toj tvrtci. A posebno kad se požalio da, prepričano – nije fer da se o Facebooku šire tolike dezinformacije!

Jer, među najvećim zločinima koje se toj društvenoj mreži zamjeraju je prevelika tolerancija prema širenju lažnih vijesti i dezinformacija, a što onda pomaže širenju mržnje i netrpeljivosti, nasilja, dolasku diktatora na vlast, progonu manjina, pa i širenju epidemije koronavirusa.

Zviždačica medijima dala tisuće kompromitirajućih dokumenata

Zviždačica Haugen u Facebooku se kao Product Managerica zaposlila upravo u timu koji se trebao baviti kontroliranjem širenja dezinformacija. Razočarana onim što je radeći tamo shvatila, a to je – u dvojbenim situacijama, kad treba birati između profita i nečinjena štete društvu, Facebook uvijek bira profit, odlučila je nešto poduzeti.

Iz Facebooka je uspjela prokrijumčariti tisuće stranica dokumenata koje je prvo dala The Wall Street Journalu koji je objavio seriju ekskluzivnih priča, a 25. listopada pristup su dobili i novinari iz još 18 medija koje je osobno odabrala, okupljeni u konzorcij sličan onima koji su radili na sličnim curenjima dokumenata poput nedavnih Pandora Papers.

Ispočetka se činilo kao da Facebook Papers otkrivaju toplu vodu jer jedna od prvih priča koja je izašla bila o lošem utjecaju Instagrama na samopouzdanje mladih djevojaka – jedina novost ovaj put bili su dokazi da su u Facebooku za to znali i svjesno ignorirali.

Međutim, bilo je to samo predjelo: kad su se na dokumente bacili ostali mediji, priče su se samo množile, sve jedna šokantnija od druge.

Više od 50 priča već je izašlo u medije, nove dolaze svaki dan, a evo pregleda dosad najvažnijih otkrića:

Facebook zanemaruje govor mržnje na jezicima koji nisu engleski

Iako Zuckerberg voli isticati kako Facebook globalno angažira oko 40.000 ljudi da se bave moderiranjem sadržaja i sprječavanjem govora mržnje na toj društvenoj mreži, novinari su iz internih dokumenata saznali da se gotovo 80% njih bavi sadržajima na engleskom jeziku.

Svi ostali jezici slabo su ili nikako pokriveni, što se posebno problematičnim pokazalo u Indiji. Associated Press analizirao je dokumente u kojima zaposlenik Facebooka izvještava što se dogodi i kakav se sadržaj nudi nekome u Indiji nakon što otvori profil – platforma mu odmah predlaže stranice prepune mržnje i huškanja na političke protivnike, manjine, druge vjere

I to je samo jedan od niza internih dokumenata koji su upozoravali na problematične sadržaje u Indiji, a odgovor na njih uvijek je bio – nemamo dovoljno ljudi koji razumiju jezik da bi se aktivnije bavili moderiranjem sadržaja. Oklijevali su i s uklanjanjem profila političara koji su potpirivali mržnju, a nisu se baš iskazali ni kod širenja dezinformacija o koronavirusu.

Facebook, naravno, itekako ima novaca platiti dodatne moderatore sadržaja, a Indija je Facebookovo najveće i najbrže rastuće tržište, s više od 340 milijuna korisnika. Pametnom dosta!

Na Facebooku se trguje ljudima

U Facebook grupama i na stranicama koje su se službeno predstavljale kao stranice agencija za posredovanje u zapošljavanju kućnih pomoćnica s Filipina, žene i djevojke su prilično neskriveno oglašavane kao na tržnici robljem – uz njihove fotografije, godine i kratki opis stajala bi cijena za koliko ih se prodaje.

Jedan od internih dokumenata sad otkriva da su udruge koje se bore protiv trgovanja ljudima upozoravale Facebook da im se žene žale kako im “poslodavci” koje bi im našle te agencije oduzimaju putovnice, fizički i psihički ih zlostavljaju, ponekad ne plaćaju, a ponekad i prodaju u seksualno roblje.

Dokument otkriva i da su u Facebooku na to reagirali – ignoriranjem. Nešto su odlučili poduzeti tek kad im je Apple zaprijetio da će Facebook i Instagram maknuti s App Storea jer ne može dozvoliti aplikaciju koja omogućava trgovanje ljudima.

Kako je to prijetnja koja bi Facebooku naštetila financijski, brže-bolje su se uhvatili saniranja štete – obrisali su postojeće grupe i stranice koje krše pravila, međutim nisu učinili ništa kako bi spriječili da se opet pojave. Razlog i opet – nemamo dovoljno ljudi koji znaju jezik.

Žmirili su na širenje laži i teorija zavjere

Iako za moderiranje štetnog sadržaja na engleskom jeziku čak i imaju dovoljno resursa, i time se u Facebooku nevoljko bave.

Interni dokumenti sad su potvrdili da su učinili malo ili ništa kako bi sprječili potpirivanje vatre uoči i nakon proglašenja rezultata američkih izbora za predsjednika. Svjesno su odlučili da objave o tome kako su izbori ukradeni i kako je Joe Biden pobijedio na prevaru neće smatrati lažnim vijestima i neće brisati s platforme jer ne krše pravila.

Ni s bujajućim grupama i stranicama koje su pozivale na prosvjede i huškale na pobunu protiv legalno izabranog predsjednika dugo nisu znali što bi, a kad su odlučili nadzirati ih i uklanjati s platforme šteta je već bila tu i vrlo brzo se dogodio napad na Kapitol.

NBC je izvijestio i o istraživanju kojim je Facebookov zaposlenik otkrio da se novim korisnicima Facebooka praktički odmah nude kontroverzni sadržaji i stranice posvećene teoriji zavjere QAnon. S obzirom da u Facebooku iznad svega cijene sadržaj koji aktivira korisnike, lažne i huškačke objave algoritam nagrađuje većim dosegom jer pobuđuju bijesne komentare i dijeljenje.

Priča je već pomalo izlizana: zaposlenik je upozorio nadređene, ništa se dalje nije dogodilo.

U svom obraćanju javnosti Zuckerberg je, doduše, rekao kako je to konkretno istraživanje baš dokaz kako Facebook ozbiljno shvaća i istražuje mogućnosti zloupotrebe.

Nisu se željeli obračunati s dezinformacijama o cijepljenju

Oklijevanje su pokazali i kad su u pitanju bile dezinformacije o cijepljenju protiv koronavirusa. U Facebooku su, naime, napravili eksperiment kako bi saznali što bi se dogodilo kad objave koje spominju cijepljenje ne bi rangirali uobičajenom metodom (objave s najviše reakcija, komentara i dijeljenja prikazuju se najvećem broju ljudi) već prioritet davali onima iz pouzdanih izvora.

Rezultati su bili obećavajući – takav potez smanjio bi doseg objavama koje su označene kao dezinformacije. “Ne vidim razlog da ovo ne uvedemo”, stoji kao preporuka nadređenima. Oni su ga vidjeli – službene objave nisu dobre za biznis, ne potiču angažman i komentare. Dok su u Facebooku tjednima oklijevali bi li ili ne bi, antivakserske informacije toliko su se proširile da je vrlo brzo većina komentara i na objava službenih izvora bila – protiv cjepiva!

Facebook je toliko bio pun lažnih informacija o cijepljenju da su organizacije poput UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije odbile besplatno oglašavanje za promociju cjepiva koje im je Facebook ponudio – jednostavno nisu htjeli hraniti trolove.

Ne laži, Mark!

Sva se ta otkrića – kao i ono da je Facebookov algoritam pet puta većim dosegom nagrađivao objave koje su izazivale reakcije emotikonom (u usporedbi s običnim lajkom), svode na jednostavnu računicu s početka teksta: Facebookov prioritet uvijek je držati što više ljudi što angažiranijima na Facebooku. Aktivnost na platformi nisu spremni ugroziti jer aktivni korisnici donose oglašivački prihod. Pa makar ih aktivirali ljutnjom, mržnjom, lažima i informacijama koje su za njih i za društvo štetne.

Nije da skoro sve to nismo već znali i da se sa svih strana o tim temama nisu čula upozorenja, od bivših zaposlenika Facebooka, aktivista, znanstvenika do političara. Ono što je drugačije ovaj put je što su u javnosti iscurili dokazi, a neki od tih dokumenata dokazuju da je Mark Zuckerberg lagao pred Kongresom kad je na mnoge od optužbi odgovarao da u Facebooku toga jednostavno nisu bili svjesni.

Zato se, nakon što su iscurili u javnost, na proučavanje The Facebook Papers bacila i Federal Trade Commison, agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača. Kolikod se Zuckerberg žalio da nije on kriv i da nije fer da se šire dezinformacije!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Tvrtke i poslovanje

Istraživanje korisničkog iskustva: Jeste li spremni čuti što trebate napraviti?

Ako se pravilno postavi, kao ključna poslovna funkcija, UX istraživanje može pomoći u diverzifikaciji portfelja proizvoda, usluga i korisnika, otkrivanju različitih vrijednosti vaše ponude, implementiranju novih trendova i strategija, a mogao bi vam ukazati i na neiskorištene prilike za širenje i inoviranje. Ako vam to nije dovoljno, čitajte dalje, i otkrijte kako to rade najveće tvrtke na svijetu...

Što ste propustili

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Društvene mreže

Andrej Plenković i Možemo razvaljuju TikTok

Do kraja parlamentarnih izbora premijer Plenković lajkaniji je bio od Pernara, a Možemo najpraćenija stranka.

Novost

Cijeli svijet zahvatio “plavi ekran smrti”: Što do sada znamo

Aviokompanije otkazuju letove, televizije su prestale s emitiranjem, poslovanje su prekinule mnoge banke, pa i Londonska burza. U Hrvatskoj probleme ima CEZIH, televizije, pa i kontrola leta.

Startupi

Nađite bug na Daytoni – i osvojite nagradu iz fonda od 60.000 dolara

Developeri koji Daytoni do kraja godine pomognu poboljšati Daytonine značajke ili prijaviti bugove, mogu osvojiti i solidnu financijsku nagradu.