Facebook dopušta političarima širenje dezinformacija u oglasima: Što to znači za Hrvatsku?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Facebook dopušta političarima širenje dezinformacija u oglasima: Što to znači za Hrvatsku?

Facebook je najavio razne promjene vezane uz političko oglašavanje, ali i način na koji "fact checkeri" provjeravaju oglase te, primjerice, novinarske kolumne. Što to znači za Hrvatsku, posebice jer se bliže predsjednički izbori, otkriva Petar Vidov iz Faktografa.

Mnoge novosti dolaze iz Facebookovih redova ovih dana, koje bi mogle itekako utjecati na razvoj budućih društveno-političkih događaja. Tako je najavljena nova “kartica” na ovoj društvenoj mreži, posvećena vijestima, u kojoj će se naći probrani mediji kojima će ovog puta Facebook plaćati da tamo objavljuju svoj sadržaj. Dok je to s jedne strane zanimljiv zaokret u odnosu prema medijima – s obzirom na to da su mnogi krenuli dizati ruke od ovog kanala za distribuciju sadržaja kako su rezultati postali sve više razočaravajući – s druge se Facebooku zamjerilo što je među odabrane medije uključio i kontroverzni Breitbart.

Druga vijest, koja je čak potaknula same zaposlenike Facebooka da se pobune protiv tih promjena, jest da su odnedavno ublažena pravila oko oglašavanja netočnih informacija, dok su oglasi političara i političkih stranaka u potpunosti izuzeti od tih pravila.

Oglasi političara i političkih stranki iznimka su od (već ublaženih) pravila

Facebook je u svojim pravilima donedavno zabranjivao oglase koji sadrže lažan i zavaravajući sadržaj. Pravila su nedavno sužena – sada se zabranjuju samo oglasi koji sadrže tvrdnje koje su fact checkeri označili kao netočnima.

No, oglasi političara i političkih stranaka iznimka su od tog pravila, stoji u uputama o provjeravanju informacija ove društvene mreže, a opravdanje za takvu odluku stoji u “vjerovanju u slobodu govora, poštivanju demokratskog procesa i vjeri da je, posebice u zrelim demokratskim društvima gdje postoji sloboda medija, svaki politički govor već pod povećalom”.

Ako bismo limitirali političke poruke, javnost bi bila manje informirana o tome što njihovi predstavnici govore, a političare se ne bi moglo držati odgovornima za ono što su izrekli.

Kako je u Hrvatskoj od travnja ove godine Faktograf.hr postao dio Facebookove partnerske mreže fact checkera, provjerila sam s njegovim novinarom Petrom Vidovom kako će ove promjene utjecati na hrvatsku javnost, posebice jer se bliže predsjednički izbori u kojima možemo očekivati snažno oglašavanje kandidata.

Može li privatna tvrtka ograničavati politički govor?

Petar napominje da su stavovi Faktografa po pitanju ove teme jednaki stavovima International Fact-Checking Networka, čiji je Faktograf član. Predsjednik IFCN-a, Baybars Örsek, promjene oko Facebookove politike komentirao je na Twitteru (kliknite da biste otvorili niz tvitova na ovu temu):

Što se tiče Petra, on smatra da je Facebookova odluka mogla biti spretnije komunicirana prema općoj javnosti.

Iz perspektive fact-checkera se, naime, ništa nije znatno promijenilo. Facebookovim partnerima od samog početka našeg sudjelovanja u njihovom Third Party Fact-Checking programu je rečeno da nećemo u njihovom sustavu moći tvrdnje političara označavati kao netočne i time im smanjivati doseg. Objašnjenje za takav stav Facebooka čitavo je vrijeme isto, i svodi se na tvrdnju kako si privatna kompanija ne smije dopustiti da na taj način ograničava politički govor.

“Odluka o tome kakav je govor političarima dozvoljen ne smije biti prepuštena tehnološkim tvrtkama”

Naknadne provjere točnosti izjava političara, prema trenutnim uvjetima, nisu moguće niti će sam Facebook spornim objavama političara smanjivati doseg, dodaje Petar. Kako stoji u uvjetima, objave političara i sponzoriran sadržaj koji dijele na Facebooku bit će označeni kao netočni jedino u slučaju da političar dijeli “vanjski” sadržaj – link na članak, video ili fotografije – čija se točnost može provjeriti. No, sadržaj koji objavljuju u svoje ime, neće biti predmet provjere fact checkera.

To ne znači da fact-checkeri naknadno ne smiju ili ne mogu provjeravati točnost tvrdnji (ili drugog sadržaja) koje političari iznose u svojim oglasima, ali to će raditi neovisno o Facebooku.

Petar ističe kako je Faktograf do sada provjeravao točnost sadržaja političkih oglasa, što će nastaviti i dalje raditi.

Međutim, takvim ispravcima nećemo moći utjecati na doseg činjenično netočnih oglasa koje političari objavljuju na društvenim mrežama.

Pitanja određivanja granice slobode govora uvijek su vrlo delikatna, zbog čega smatram da doista ne bi trebala biti uloga Facebooka da odlučuje kakav je govor dozvoljen, a kakav zabranjen. Vjerujem da je u pitanju problem koji treba rješavati kvalitetno razrađenom zakonskom regulativom, kojoj mora prethoditi široka javna rasprava. Drugim riječima, mislim da odluka o tome kakav je govor u javnoj komunikaciji političarima dozvoljen doista ne bi trebala biti prepuštena isključivo big tech kompanijama.

U predsjedničkim izborima možemo očekivati povećano širenje dezinformacija

No, tu nije kraj najavljenim promjena kod Facebooka. Kako je krajem rujna objavio WSJ, od ocjene istinitosti fact-checkera na Facebooku će biti izuzeta i mišljenja, poput novinarskih kolumni. Petar pojašnjava kako su na Faktografu do sada provjeravali tvrdnje koje u svojim komentarima iznose domaći kolumnisti, stoga će to nastaviti i dalje.

Kao i kod tvrdnji koje u javnost plasiraju političari, takvim tvrdnjama izrečenima u sklopu tekstova koji ne služe prenošenju informacija, već elaboriranju nečijeg mišljenja, i dalje neće biti moguće na Facebooku smanjivati doseg označavajući ih kao netočne. Iz perspektive fact-checkera ni ovo nije znatnija promjena, s obzirom na to da su slična pravila važila i ranije. Facebookov Third Party Fact-Checking program od samog starta usmjeren je na suzbijanje dezinformacija maskiranih u stvarne vijesti, tj. svrha je da se smanji doseg zloćudnoj propagandi i sadržaju od kojeg financijski profitiraju proizvođači tzv. “lažnih vijesti”.

Na pitanje očekuje li se više širenja dezinformacija na društvenim mrežama uoči predsjedničkih izbora, Petar odgovara da je to vidljivo uoči svakih izbora, stoga očekuje da ni nadolazeći izbori neće biti iznimka.

Jednostavnog rješenja nema

A hoće li izmjene Facebookovih pravila doprinijeti ili odmoći borbi protiv dezinformacija?

Vjerujem da Facebookova suradnja s nezavisnim fact-checkerima sigurno doprinosi suzbijanju dezinformacija na društvenim mrežama. Međutim, ne vjerujem da će širenje lažnih informacija u predvidivoj budućnosti biti moguće u potpunosti zaustaviti. Zbog napretka tehnologije pravila igre se vrlo brzo mijenjaju pa je vrlo teško iz današnje perspektive govoriti o tome kako će borba protiv dezinformacija izgledati kada npr. deepfake tehnologija (koja se koristi za izradu lažnog video sadržaja) prestane biti kuriozitet i uđe u široku uporabu.

Ono u što sam siguran je da nema jednostavnog rješenja te da je za efikasno suzbijanje dezinformacija u javnom prostoru nužno partnerstvo između politike, tehnoloških kompanija i medijskih organizacija, kao i da bi osvještavanje građana o problemu dezinformacija i propagande moralo početi od obrazovnog sustava.

Situacija je još kompliciranija ako formulu za rješenje pokušamo primijeniti na novosti koje je Facebook najavio. Dok određeni političari šire dezinformacije, tehnološke tvrtke, poput Facebooka, neće smanjiti doseg tim dezinformacijama. Dapače, primit će novac za oglašavanje dezinformacija i povećati im doseg.

Samim time, jedino na medijima ostaje da razotkriju dezinformacije, ali bar će, zahvaljujući novosti s početka ove priče, dijelu odabranih medija Facebook platiti za objavljivanje sadržaja na njegovoj platformi. Ne treba ni napominjati da većina prihoda Facebooku dolazi od oglašavanja, a u predizborno se vrijeme volumen političkih oglasa itekako povećava.

Neobičan je to začarani krug, mora se priznati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Gdje je mobile development danas? “Skoro sve se promijenilo…”

Da je itekako moguće profesionalno rasti radeći samo u jednoj tvrtki, ako imaš dobre uvjete, pokazuje karijera Dine Sulića, koji je prije 9 godina kao student došao u Endavu (nekadašnji Five). S Dinom smo popričali o njegovu profesionalnom putu, dinamičnom svijetu mobile developmenta te kako kroz NowInMobile meetupe planiraju dijeliti znanje u široj mobile zajednici.

Panel

“Developerski advokati”: Nisu odvjetnici, već dobri komunikatori koji znaju kako pomoći developerima

Tko je i čime se zapravo bavi "developer advocate" pitali smo troje njih kojima je upravo to opis posla.

Digitalni marketing

Meta dobila zabranu oglašavanja na temelju osobnih podataka zbog manipuliranja pristankom korisnika

Presuđeno je! Pravno opravdanje koje je Meta imala u vezi svog načina ciljanja korisnika personaliziranim oglasima kršilo je zakone EU-a o podacima. Metin poslovni model na sve je nestabilnijim nogama.

Što ste propustili

Novost

Infinum je otvorio sedmi ured i to u Amsterdamu

Infinum je poduzeo novi korak u širenju na europsko tržište.

Prikaz

Kako je nastala agencija čiji developeri vole snimati TikTokove?

Luka, Lara i Tomislav pobijedili su na hackathonu, zatim zajedno napravili digitalni proizvod, a na kraju sve to iskustvo odlučili iskoristiti za pokretanje agencije.

Tehnologija

U novoj sezoni Škole budućnosti učenici ulaze u virtualni svijet i izrađuju robota hexapoda

Osim što Škola budućnosti bilježi nove rekorde u prijavama, ove godine nudi i nove programe.

Intervju

ChatGPT prošao višu razinu državne mature iz hrvatskog jezika sa solidnom trojkom!

Poznati AI model, ChatGPT prošao je razne testove raznih ljudi diljem svijeta, ali još ga nitko nije ispitao o hrvatskom jeziku i kulturi. Zato ga je hrvatski podatkovni znanstvenik testirao na državnoj maturi. Osim rezultata književnog i gramatičkog testa, donosimo i detaljan ispravak eseja profesorice hrvatskog jezika.

Tvrtke i poslovanje

Što hrvatski dizajneri kreativnih poslovnih prostora rade u Emiratima?

Hrvatska konzalting tvrtka DC&T, specijalizirana za kreativno, učinkovito i humano osmišljavanje uredskih prostora, kreće u osvajanje svjetskih tržišta. Prvi korak: Dubai.

Ekskluzivno

Od svih industrija, IT stručnjaci u Hrvatskoj najzadovoljniji svojim poslom

Stigli su prvi rezultati My Stethoscopea, Degordianove platforme za mjerenje zadovoljstva i angažiranosti zaposlenika. Danas ekskluzivno na Netokraciji donosimo uvid u podatke vezane uz IT industriju.