Facebook dopušta političarima širenje dezinformacija u oglasima: Što to znači za Hrvatsku?

Mnoge novosti dolaze iz Facebookovih redova ovih dana, koje bi mogle itekako utjecati na razvoj budućih društveno-političkih događaja. Tako je najavljena nova “kartica” na ovoj društvenoj mreži, posvećena vijestima, u kojoj će se naći probrani mediji kojima će ovog puta Facebook plaćati da tamo objavljuju svoj sadržaj. Dok je to s jedne strane zanimljiv zaokret u odnosu prema medijima – s obzirom na to da su mnogi krenuli dizati ruke od ovog kanala za distribuciju sadržaja kako su rezultati postali sve više razočaravajući – s druge se Facebooku zamjerilo što je među odabrane medije uključio i kontroverzni Breitbart.

Druga vijest, koja je čak potaknula same zaposlenike Facebooka da se pobune protiv tih promjena, jest da su odnedavno ublažena pravila oko oglašavanja netočnih informacija, dok su oglasi političara i političkih stranaka u potpunosti izuzeti od tih pravila.

Oglasi političara i političkih stranki iznimka su od (već ublaženih) pravila

Facebook je u svojim pravilima donedavno zabranjivao oglase koji sadrže lažan i zavaravajući sadržaj. Pravila su nedavno sužena – sada se zabranjuju samo oglasi koji sadrže tvrdnje koje su fact checkeri označili kao netočnima.

No, oglasi političara i političkih stranaka iznimka su od tog pravila, stoji u uputama o provjeravanju informacija ove društvene mreže, a opravdanje za takvu odluku stoji u “vjerovanju u slobodu govora, poštivanju demokratskog procesa i vjeri da je, posebice u zrelim demokratskim društvima gdje postoji sloboda medija, svaki politički govor već pod povećalom”.

Ako bismo limitirali političke poruke, javnost bi bila manje informirana o tome što njihovi predstavnici govore, a političare se ne bi moglo držati odgovornima za ono što su izrekli.

Kako je u Hrvatskoj od travnja ove godine Faktograf.hr postao dio Facebookove partnerske mreže fact checkera, provjerila sam s njegovim novinarom Petrom Vidovom kako će ove promjene utjecati na hrvatsku javnost, posebice jer se bliže predsjednički izbori u kojima možemo očekivati snažno oglašavanje kandidata.

Može li privatna tvrtka ograničavati politički govor?

Petar napominje da su stavovi Faktografa po pitanju ove teme jednaki stavovima International Fact-Checking Networka, čiji je Faktograf član. Predsjednik IFCN-a, Baybars Örsek, promjene oko Facebookove politike komentirao je na Twitteru (kliknite da biste otvorili niz tvitova na ovu temu):

Regarding yesterday's exchange between Representative @AOC and Mark Zuckerberg (@facebook), I'd like to use the opportunity to share how the Third Party Fact-Checking Program runs and how @factchecknet certifies independent fact-checking organizations.

— Baybars Örsek (@baybarsorsek) October 24, 2019

Što se tiče Petra, on smatra da je Facebookova odluka mogla biti spretnije komunicirana prema općoj javnosti.

Iz perspektive fact-checkera se, naime, ništa nije znatno promijenilo. Facebookovim partnerima od samog početka našeg sudjelovanja u njihovom Third Party Fact-Checking programu je rečeno da nećemo u njihovom sustavu moći tvrdnje političara označavati kao netočne i time im smanjivati doseg. Objašnjenje za takav stav Facebooka čitavo je vrijeme isto, i svodi se na tvrdnju kako si privatna kompanija ne smije dopustiti da na taj način ograničava politički govor.

“Odluka o tome kakav je govor političarima dozvoljen ne smije biti prepuštena tehnološkim tvrtkama”

Naknadne provjere točnosti izjava političara, prema trenutnim uvjetima, nisu moguće niti će sam Facebook spornim objavama političara smanjivati doseg, dodaje Petar. Kako stoji u uvjetima, objave političara i sponzoriran sadržaj koji dijele na Facebooku bit će označeni kao netočni jedino u slučaju da političar dijeli “vanjski” sadržaj – link na članak, video ili fotografije – čija se točnost može provjeriti. No, sadržaj koji objavljuju u svoje ime, neće biti predmet provjere fact checkera.

To ne znači da fact-checkeri naknadno ne smiju ili ne mogu provjeravati točnost tvrdnji (ili drugog sadržaja) koje političari iznose u svojim oglasima, ali to će raditi neovisno o Facebooku.

Petar ističe kako je Faktograf do sada provjeravao točnost sadržaja političkih oglasa, što će nastaviti i dalje raditi.

Međutim, takvim ispravcima nećemo moći utjecati na doseg činjenično netočnih oglasa koje političari objavljuju na društvenim mrežama.

Pitanja određivanja granice slobode govora uvijek su vrlo delikatna, zbog čega smatram da doista ne bi trebala biti uloga Facebooka da odlučuje kakav je govor dozvoljen, a kakav zabranjen. Vjerujem da je u pitanju problem koji treba rješavati kvalitetno razrađenom zakonskom regulativom, kojoj mora prethoditi široka javna rasprava. Drugim riječima, mislim da odluka o tome kakav je govor u javnoj komunikaciji političarima dozvoljen doista ne bi trebala biti prepuštena isključivo big tech kompanijama.

U predsjedničkim izborima možemo očekivati povećano širenje dezinformacija

No, tu nije kraj najavljenim promjena kod Facebooka. Kako je krajem rujna objavio WSJ, od ocjene istinitosti fact-checkera na Facebooku će biti izuzeta i mišljenja, poput novinarskih kolumni. Petar pojašnjava kako su na Faktografu do sada provjeravali tvrdnje koje u svojim komentarima iznose domaći kolumnisti, stoga će to nastaviti i dalje.

Kao i kod tvrdnji koje u javnost plasiraju političari, takvim tvrdnjama izrečenima u sklopu tekstova koji ne služe prenošenju informacija, već elaboriranju nečijeg mišljenja, i dalje neće biti moguće na Facebooku smanjivati doseg označavajući ih kao netočne. Iz perspektive fact-checkera ni ovo nije znatnija promjena, s obzirom na to da su slična pravila važila i ranije. Facebookov Third Party Fact-Checking program od samog starta usmjeren je na suzbijanje dezinformacija maskiranih u stvarne vijesti, tj. svrha je da se smanji doseg zloćudnoj propagandi i sadržaju od kojeg financijski profitiraju proizvođači tzv. “lažnih vijesti”.

Na pitanje očekuje li se više širenja dezinformacija na društvenim mrežama uoči predsjedničkih izbora, Petar odgovara da je to vidljivo uoči svakih izbora, stoga očekuje da ni nadolazeći izbori neće biti iznimka.

Jednostavnog rješenja nema

A hoće li izmjene Facebookovih pravila doprinijeti ili odmoći borbi protiv dezinformacija?

Vjerujem da Facebookova suradnja s nezavisnim fact-checkerima sigurno doprinosi suzbijanju dezinformacija na društvenim mrežama. Međutim, ne vjerujem da će širenje lažnih informacija u predvidivoj budućnosti biti moguće u potpunosti zaustaviti. Zbog napretka tehnologije pravila igre se vrlo brzo mijenjaju pa je vrlo teško iz današnje perspektive govoriti o tome kako će borba protiv dezinformacija izgledati kada npr. deepfake tehnologija (koja se koristi za izradu lažnog video sadržaja) prestane biti kuriozitet i uđe u široku uporabu.

Ono u što sam siguran je da nema jednostavnog rješenja te da je za efikasno suzbijanje dezinformacija u javnom prostoru nužno partnerstvo između politike, tehnoloških kompanija i medijskih organizacija, kao i da bi osvještavanje građana o problemu dezinformacija i propagande moralo početi od obrazovnog sustava.

Situacija je još kompliciranija ako formulu za rješenje pokušamo primijeniti na novosti koje je Facebook najavio. Dok određeni političari šire dezinformacije, tehnološke tvrtke, poput Facebooka, neće smanjiti doseg tim dezinformacijama. Dapače, primit će novac za oglašavanje dezinformacija i povećati im doseg.

Samim time, jedino na medijima ostaje da razotkriju dezinformacije, ali bar će, zahvaljujući novosti s početka ove priče, dijelu odabranih medija Facebook platiti za objavljivanje sadržaja na njegovoj platformi. Ne treba ni napominjati da većina prihoda Facebooku dolazi od oglašavanja, a u predizborno se vrijeme volumen političkih oglasa itekako povećava.

Neobičan je to začarani krug, mora se priznati.