Zašto na eLektirama vjerojatno nećemo pronaći ‘Lovca u žitu’ idućih 60 godina?

eLektire su pokrenute 2009. godine na inicijativu i uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, a Bulaja naklada i Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet zaduženi su za njegovu realizaciju. U veljači ove godine, kada smo i pisali o projektu, zabilježen je stotisućiti registrirani korisnik, koji se lako može postati uz korištenje elektroničkog identiteta AAI@Edu.hr ili uz općenitu registraciju. U ovom je trenutku na portalu dostupno 366 književnih djela, od Homerovih epova do suvremenih autora, otkriva Zvonimir.

No, vratimo se gotovo 20 godina unatrag. Bulaja naklada napravila je neke zanimljive digitalne projekte u vrijeme kad je to bilo itekako inovativno (sjećate li se Klasika hrvatske književnosti na CD-ROM-u iz 1998. godine?), a Zvonimir nam objašnjava kako je to bio i svojevrsan začetak eLektira:

Još dok sam studirao na Filozofskom u Zagrebu, u prvoj polovici devedesetih, pojavili su se strani CD-ROM-ovi s kompletnim književnim djelima, što je u to doba bilo pravo tehnološko čudo. Cijeli Shakespeare na jednom CD-u! Bilo je to doba tehnološke prethistorije, internet je bio u povojima, koristili su se očajno spori modemi i obične telefonske linije, a diskovlje računala nije bilo dovoljno veliko da se na njemu pohranjuju cijele knjige od čak po nekoliko megabajta… Zato je CD u to doba bio pravo rješenje. Odlučili smo nešto slično napraviti u Hrvatskoj, s hrvatskom književnošću. Rezultat toga je serija CD-ROM-ova “Klasici hrvatske književnosti” – sjeli smo i marljivo digitalizirali oko 200 najvažnijih starijih književnih djela, bez autorskih prava, od srednjovjekovne književnosti do otprilike II. svjetskog rata.

CD-ovi su bili hit – dobili su i dobre reakcije i komercijalni uspjeh, prodalo se nekoliko naklada, desetci tisuća komada. Usprkos tome, sve je bilo na rubu isplativosti, a Zvonimir priznaje im je puno pomogla sretna okolnost što su bili verzirani u obje struke – i u informatici i u književnosti. Prisjeća su kako su i neke veće nakladničke kuće planirale sličan pothvat, no od toga su odustale kad su shvatile da moraju platiti i urednike i informatičare i dizajnere i druge suradnike, tako da je cijeli projekt bio neisplativ.

Klasici književnosti – na internetu

Desetak godina kasnije, u Ministarstvu obrazovanja sjetili su se upravo tih CD-a i počeli razmišljati o sličnom projektu – na internetu, u obliku koji bi bio prilagođen novoj tehnologiji i potrebama korisnika. U suradnji s CARNetom krenulo se u realizaciju – prvo se objavio domaći sadržaj sa spomenutih CD-ova, a od tada se eLektire konstantno nadopunjavaju novim djelima, knjigama stranih autora u prijevodu i novijih hrvatskih autora.

Najveći izazov predstavlja zaista mnogo napornog posla. Priprema književnog djela za objavljivanjem u ovom obliku od objavljivanja u tisku razlikuje se samo u zadnjem koraku – nema stvarnog fizičkog tiska. Sve ostalo je isto ili kompliciranije, jer se e-knjige priređuju u nekoliko različitih formata, nude neke interaktivne mogućnosti kojih u tisku nema i slično. Godišnje objavimo više desetaka novih naslova, pa nas to čini “srednjim” nakladnikom u hrvatskim okvirima.

Projekt je sredinom 2013. godine podržan na natječaju HAKOM-a za razvoj softverskih aplikacija i usluga za poticanje i ujednačavanje razvoja širokopojasnosti na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Odobrena dodatna sredstva utrošena su na prilagodbu sadržaja i tehnologije potrebama korisnika na tim područjima, ali i za pripremu i postavljanje novih knjiga, drugih sadržaja i multimedije te poboljšanje funkcionalnosti eLektira. Ta, ali i druge potpore, kao i ulaganje CARNeta u razvoj usluge, omogućile su dodavanje većeg broja novih elektroničkih knjiga, ali i formata – uz web/HTML, PDF i Flip, sada je tu i EPUB, koji je standard prilagođen čitanju knjiga na uređajima kao što su e-book (e-ink) čitači, pametni telefoni i tableti. Naravno, ne treba zaboraviti ni audio knjige – ukupno je do sada prikupljeno 115 zvučnih zapisa te drugih sadržaja, poput videa.

Cilj – sve lektire i druga djela na jednome mjestu…

Cilj je jednostavan – da u dogledno vrijeme na webu budu dostupne sve osnovnoškolske i srednjoškolske lektire, obavezne i neobavezne, te druga djela hrvatskih i stranih autora, sve pripremljeno prema uobičajenim standardima za objavljivanje lektirnih izdanja, uz dodatan sadržaj. Zvonimir objašnjava i problematiku zbog koje nisu svi naslovi dostupni danas:

To je regulirano zakonom, a sav sadržaj dostupan na eLektirama objavljuje se isključivo uz poštivanje autorskih prava. Sva djela čiji su autori preminuli prije više od 70 godina u javnoj su domeni i to možemo objaviti slobodno, bez naknade. To smo uglavnom već i učinili – skoro sva takva djela s popisa lektire, ali i šire, već su priređena i objavljena. Za novije autore potrebna je suglasnost, njih ili njihovih nasljednika, uz, naravno, naknadu za koju se dogovorimo, a koja bi im trebala kompenzirati eventualnu manju prodaju njihovih fizičkih knjiga (doduše, praksa je pokazala da toga nema; tiskane knjige se prodaju otprilike isto, neovisno o činjenici što je neki autor dostupan na eLektirama). To vrijedi ne samo za prava na originalne tekstove, nego pod autorskim pravima mogu biti i prijevodi.

…no ne i Salinger – barem za sada

S nekim se autorima dogovor postigao lako i na uzajamno zadovoljstvo, objašnjava, ali neki imaju ugovorne obaveze prema drugim nakladnicima pa svoja djela, na neko vrijeme, ne smiju ustupiti na objavljivanje. Međutim, pojedini imaju otpor prema ovakvom načinu objavljivanja svojih knjiga, a među njima je i autor iz naslova:

Salinger, čiji je roman “Lovac u žitu” dosta tražen i obavezna je lektira u prvom razredu srednje škole, oporučno je naredio da se njegove knjige nikad i ni pod kojim uvjetima ne smiju objaviti u elektroničkoj formi i tu ne možemo ništa. Moramo pričekati još šezdesetak godina.

Kod prijevoda smo tom problemu doskočili tako da za starije strane pisce naručujemo nove prijevode. Novi su prijevodi u pravilu bolji, suvremeniji, a koštaju nas otprilike isto kao i otkup autorskih prava za stare postojeće prijevode, pa smo nanovo, za ovaj projekt, preveli dio knjiga – dijelove “Dekamerona”, E. A. Poea, Andersenove i Perraultove bajke, “Čarobnjaka iz Oza”, Julesa Vernea, Pirandella, “Petra Pana”, “Pinocchija”, “Doktora Dolittlea” – a pripremamo ih još. Angažirali smo neke renomirane, ali i mlade prevoditelje, a posebno mi je zadovoljstvo to što sam neke knjige preveo i ja osobno.

Kad se u veljači aktualizirala priča o eLektirama, reakcije su bile dvojake – jedni su bili oduševljeni projektom, ne znajući da takvo “blago” postoji u internetskim bespućima, dok su se pojedini čudili što se o njima piše, jer je to stara vijest. Zvonimir se, usprkos nedostatku budžeta za promociju, nada da je informacija o lektirama u elektroničkom obliku stigla do svih onih kojima portal koristi, a kao najbolju potvrdu popularnosti smatra i činjenicu što je zabilježen stotisućiti registrirani korisnik.

Redizajn i daljnji planovi

A odnedavno je tu i novo “ruho” eLektira koje bi moglo pomoći daljnjoj popularizaciji.

Autor novog dizajna je Luka Duplančić iz splitskog studija Profesionalci+, likovni umjetnik, ilustrator i dizajner, autor oblikovanja brojnih web stranica u kulturi, kao što su stranice splitskog Gradskog kazališta lutaka ili stranice slavnog fotografa Ive Pervana, a poznat je i kao autor likovnog oblikovanja nekoliko albuma grupe TBF, za koje je dobio više nagrada. Tehnički je portal realizirao Miljenko Hajnić, naš stari suradnik i ekspert za Drupal, sustav u kojemu (se) eLektire rade.

eLektire idu dalje. Zvonimir ističe da su ove godine dobili podršku sa svih strana – projekt je prvi put ozbiljnije podržalo i Ministarstvo kulture, namjenski za književna djela koja nisu na popisu obavezne lektire, ali su nezaobilazni dio svjetske književne baštine.

Recimo, na popisu gimnazijske lektire su “Zločin i kazna” i “Idiot” F. M. Dostojevskog, ali ne i “Braća Karamazovi”, pa ćemo, recimo, tim sredstvima digitalizirati i objaviti taj roman. Osim toga, u digitalni ćemo oblik staviti i autore kao što su Aristofan, Bulgakov, Sterne, Scott, Balzac, Čehov, Mann, Joyce. Trenutno radimo na novom prijevodu Kishonovih urnebesnih priča iz zbirke “Kod kuće je najgore”, koje su lektira za 8. razred, i bit će dostupne za koji tjedan. Također, pripremamo i kompletni Matošev književni i esejistički opus, njegovih desetak knjiga – za sada smo objavili samo izbor iz njegovog djela. Grad Split odobrio nam je sredstva za objavu Marulićeve “Judite” u obliku audio knjige, što će se također realizirati za koji mjesec. Grad Rijeka, PGŽ i Grad Zagreb odobrili su nam sredstva za posebne temate o književnosti regija. Nekako nas u ovom pogledu baš ide ove godine i sve to priredit ćemo uz nastavak naše “redovne” djelatnosti, a to je objava novih književnih djela s popisa školske lektire.

Bilo da ste školarac, roditelj školarca, jednostavno želite nadoknaditi propušteno štivo iz školskih dana ili ga se prisjetiti, doista je pohvalno što imate mjesto na kojemu to možete učiniti besplatno – iako je miris papira nezamjenjiv, volimo i opciju čitanja, pa i slušanja knjiga na elektroničkim spravicama koje su ionako uvijek uz nas.