Hrvat(i) o e-biciklima i e-romobilima: Manje stresa, a uzbudljivije od vožnje automobilom!

Hrvat(i) o e-biciklima i e-romobilima: Manje stresa, a uzbudljivije od vožnje automobilom!

Zašto sam se odlučio na laka električna vozila i zašto biste i vi trebali - saznajte iz osobnog iskustva i podataka najnovijeg hrvatskog istraživanja na temu.

Prije nekoliko godina došao sam u situaciju da jedno vrijeme nisam mogao voziti auto. Živio sam na jednom kraju grada, a firma u kojoj sam radio bila je na skroz suprotnom. Uz sve to, povezanost javnim prijevozom gotovo da nije ni postojala.

Razmišljao sam kako riješiti taj problem i odlučio sam nabaviti nešto na struju. Kupio sam e-bicikl, a za poklon sam dobio e-romobil. Električnim biciklom sam redovito počeo odlaziti na posao, a romobil mi je služio za vožnju po kvartu i za kraće udaljenosti jer nije imao veliki doseg.

Zašto je sve to “e” bolje od auta (osim, naravno, po pljusku)?

Dugo sam tražio riječ u koju bi sve to sažeo, ali nisam našao ništa bolje od: BEZBRIŽNO!

Kao prvo, vrijeme putovanja je otprilike isto ili kraće. Autom mi je inače do posla trebalo 20 minuta, a sada samo pet minuta više. S elektroničkim biciklom, jutarnji krkljanac za vas više ne postoji. Ujutro, u vrijeme odlaska na posao, iz bilo kojega dijela Zagreba do centra možete doći i brže nego autom. Možete sve zaobići i provući se tamo gdje autom nikada ne biste uspjeli ili jednostavno pičiti ravno Savskom do Ilice dok auti nepomično stoje.

Drugo, krećete se bez po muke. Istina, e-bicikl ne ide sam. Vi uvijek morate okretati pedale, no on vam pomaže u tome. Zakonski je brzina ograničena na 25 km/h, tako da kada postignete tu brzinu – motor se sam isključi. Da obični bajk vozite 25 km/h trebali biste uložiti prilično truda u okretanje pedala i nakon desetak minuta bili bi pristojno znojni. Ovdje ulažete napor kao kada hodate nekim normalnim tempom. Na e-romobilu ne morate ulagati ni to malo napora, a velika prednost mu je što ga možete sklopiti i staviti u prtljažnik auta ili ući s njim u javni prijevoz.

Treća stvar je novac. Električni romobil i bajk vam mogu biti bolje rješenje od drugog auta u kućanstvu, ali možete uštedjeti i lovu koristeći manje svoj postojeći auto. Svi mi najviše benzina potrošimo na svakodnevni odlazak na posao i natrag.

Najveći problem kada se vozite biciklom su vam automobili… Ne! Najveći problem su vam pješaci.

Posljednje, koje znam da će zvučati pomalo ljigavo, hipsterski i nategnuto, ali zaista ima nešto u tome osjećaju kad si na zraku, kad te šiba vjetar i kad nisi odvojen od svijeta i ljudi oko sebe kao u autu. U autima obično vrtimo neki svoj film i nismo ni svjesni kako smo došli do posla. Služimo se auto pilotom u našim glavama i sve radimo automatski. Na električnom bajku i romobilu nije tako jer moraš biti puno više prisutan i paziti na sve što se događa oko tebe, ali ti to ne smeta – zapravo si puno više uključen u sve oko sebe.

Neka čudna kombinacija, zadovoljstva, opuštenosti i sreće. Kao onaj treći ili četvrti dan na moru kad se napokon sve uspori i bez ikakvog plana, ne radeći apsolutno ništa, ležiš na plaži i zirkaš okolo.

Dugo sam tražio riječ u koju bi sve to sažeo, ali nisam našao ništa bolje od: BEZBRIŽNO! Jednostavno, nešto što vam je prije bilo u top tri najgore stvari u danu (Gužvetina na putu prema poslu, parking, strah hoću li stići na vrijem…), postane ono zbog čega se jedva čekate probuditi ujutro. Znam da vam zvučim kao netko tko vas nagovara da uđete u čudan i blesav vjerski kult, ali samo probajte, ne košta vas ništa. Spreman sam posuditi svoj električni bajk ili romobil svakome tko želi pokušati.

Koliko je trend popularan u Europi i svijetu?

‘Ajmo sad malo ozbiljnije, vidjeti što govore konkretni podaci – da vidite da nisam vjerski fanatik.

U 2019. godini u Europi je prodano 3 milijuna e-bicikala. To je bio rast od 23% u odnosu na prethodnu godinu i 17% od ukupne prodaje bicikla (BTW električni auti čine 2,6% ukupne prodaje automobila.). Očekuje se da će se do 2023. prodavati 40 milijuna električnih bicikla u cijelome svijetu. 

Tržište e-romobila je nešto teže procijeniti zbog platformi koje se bave iznajmljivanjem romobila. Oni trenutno sporije rastu (otprilike 6% godišnje), ali je tržište puno veće. U Europi je 2020. bilo 20 milijuna korisnika.

Shimano Steps

Što se nudi na tržištu? Električnih bajkova ima stvarno raznih, od onih koji služe samo za off-road do šminkerskih i gradskih za kojima će svi okrenuti glavu. Romobili se najčešće dijele prema dometu. Najslabiji imaju domet do 24 km, srednji od 25 do 34 km, a najbolji preko 35 km. Romobili su i dosta jeftiniji, a mislim da je razina bezbrižnosti na istoj razini.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Prema podacima kojima barata Ipsos, penetracija e-bicikla je u Hrvatsko je 1%, a e-romobila 3%.

U većim naseljima, od 10.000 stanovnika i u dobnoj skupini između 16 i 50 godina, 12% ispitanika planira početi koristiti e-bicikl, a 10% e-romobil u sljedeće dvije godine. Znači sasvim sigurno, možemo računati da će kod nas ovakva vrsta prijevoza buknuti sljedeće godine.

Zanimljivo je pogledati i kako se ljudi osjećaju kada voze laka električna vozila u Hrvatskoj.

Tablica 1: Koje raspoloženje osjećate kod kretanja po gradu tijekom prosječnog radnog dana

Osjećaj Automobil E-romobil E-bicikl
Opuštenost 21% 27% 29%
Uzbuđenje 8% 20% 20%
Stres 11% 2% 6%

Izvor. Ipsos, 2021.

Morate priznati – nije daleko od bezbrižnosti!

Ipak, prema istom istraživanju, gotovo 60% vozača e-bicikli i e-romobila smatra da je infrastruktura za ovakvu vrstu prijevoza loša. To je nešto po čemu vjerojatno zaostajemo za drugim zemljama, ali je isto tako sigurno da će se vrlo brzo promijeniti. Pogotovo sada kada nam je na putu novi prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Njime će biti regulirano da je maksimalna brzina za e-romobile 25 km/h. E-romobili će se kretati biciklističkim stazama, a ako ih nema, onda stazom za pješake, ali brzinom kojom se kreću i sami pješaci, a to je 5 km/h.

Tržište e-romobila je nešto teže procijeniti zbog platformi koje se bave iznajmljivanjem romobila. Oni trenutno sporije rastu od električnih bicikli (otprilike 6% godišnje), ali je tržište puno veće. U Europi je 2020. bilo 20 milijuna korisnika.

U Zagrebu ima preko 400 km biciklističkih staza (Mihalinec i dr. – Planiranje i izvođenje biciklističkih prometnica, 2020.). Na prvi pogled to izgleda puno, ali u stvarnom životu to nije tako. Staza po centru grada ili nema ili su uske (kao na zelenom valu). Najveći problem kada se vozite biciklom su vam automobili… Ne! Najveći problem su vam pješaci jer ili im je pogled prikovan za ekran i nemaju pojma gdje su ili lagano šetuckaju biciklističkom stazom, blaženo nesvjesni da nešto takvo uopće i postoji.

OK, zaključno?

Prosječno vrijeme koje trošimo na odlazak na posao je 25 minuta u EU. Kod nas je ta brojka tek nešto manja, 24 minute. Razmislite o tome kako će te provesti to vrijeme u prometu. Emisiju CO2 nisam ni spomenuo jer vjerujem da je to svima nakon protekla dva tjedna kristalno jasno.

Najbolje od svega dolazi na kraju. Nema više traženja parkinga! 😊

Laka električna vozila su budućnost našeg kretanja po gradovima i samo je pitanje vremena hoćete li čekati da oni dođu do vas ili će te vi prvi krenuti njima ususret.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Saša

    Saša

    16. 08. 2021. u 8:25 pm Odgovori

    Sve gore napisano vrijedi i za “obične” bicikle. Naravno, nekima je posao predaleko da bi išli biciklom, neki rade ili žive na brijegu… ali velikoj većini je i običan bicikl dovoljan. A ipak je mrvicu “ekološkiji” od električnog. Ali Lordane, nemojte to shvatiti kao kritiku vašeg članka nego više kao zanovijetanje “klasičnog” bicikliste 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?