Kako je i zašto JavaScript postao ikona među programskim jezicima

Kako je i zašto JavaScript postao ikona među programskim jezicima

Poznavanje najmanje jednog programskog jezika danas je postalo klasik. Tehnološka ekspanzija ne događa se samo u IT industriji, gdje je fokus na razvoju inteligentnih proizvoda i usluga, već i u ljudskim mozgovima koji pokušavaju nadmašiti svoje mogućnosti te biti u konstantnom iskoraku sa zahtjevima koje im nameću nove tehnologije, kao i IT tržište u cijelosti.

dd_predavanje

Prema statistici Stack Overflowa u 2017. godini najpopularniji programski jezik je JavaScript (JS), koji svoju dominaciju potvrđuje i razvija već četvrtu godinu zaredom. JavaScript developeri su, na globalnom nivou, u prosjeku i bolje plaćeni od kolega koji rade s drugim tehnologijama. JS je jednako popularan jezik za frontend kao i backend, što ga čini jedinstvenim programskim jezikom pred konkurencijom.

js_statistika

Razina izvrsnosti pojedinog programskog jezika je postala kao “modni dodatak” svakog developera. Neovisno je li riječ o frontend, backend ili DevOps kategoriji developera, u svakoj se odvija odvojena bitka za opstanak i održavanje konkurentnosti. Sve više je slučaj da su developeri višejezični, što je svakako prednost jer se brže prilagođavaju na promjene, skloniji su stvaranju novih tehnologija, ali i otvara im se više mogućnosti za pronalazak radnog mjesta.

Razvoj softvera, hardvera i IT usluga se danas odvija puno brže i preciznije, zahvaljujući naprednim tehnologijama koje eksponencijalno evoluiraju. Koji će sutra biti trend, nitko ne može predvidjeti. Kvaliteta finalnog proizvoda ne ovisi samo o kvaliteti tehnologije, već i o kvaliteti koda koji je produkt developera koji je sudjelovao u razvoju. Nije dovoljno samo poznavati programski jezik, već ga ispravno implementirati i integrirati u cjelokupni razvojni kod buduće aplikacije.

Koji je trending roadmap?

Nikada nije bilo lakše naučiti programirati, a posebno usavršavati već naučene vještine kroz brojne open source projekte. Github platforma, gdje developeri među ostalim mogu objavljivati svoje radove i primjere koda, nudi prikaz trending repozitorija i developera po programskim jezicima i popularnosti u zajednici istomišljenika. Uz top trending repozitorije od Facebooka, Googlea i drugih, interesantna i vrlo popularna mapa koja se može pronaći na Githubu je Web Developer roadmap 2017 koja slikovito prikazuje kako izgleda put prosječnog frontend web developera koji želi započeti učenje ili se želi usavršavati, u programskim jezicima današnjice. Postoje brojne metodologije, specijalizirane grane i moduli pojedinih jezika gdje se konstantno događa preobrazba.

js_frontend

Konstantne promjene motiviraju developere da kontinuirano ulažu u svoj razvoj i učenje, da mijenjaju način na koji programiraju i razmišljaju, ali i da sami kroz iskustvo i praksu unapređuju postojeće jezične skupine i podskupine kroz dijeljenje znanja, trikova, spoznaja i iskustva (shared knowledge).

JavaScript u praksi

ExtensionEngine je jedan u nizu uspješnih hrvatskih timova koji se predstavio na konferenciji DUMP Days 2017 te istaknuo važnost i zadovoljstvo koje ostvaruju koristeći JavaScript, baš zbog njegove fleksibilnosti i primjenjivosti u različitim okolinama.

Kako su Miro Dojkić i Marin Bareta iz ExtensionEnginea rekli:

Jedan od glavnih pokretača ekspanmozije popularnosti JavaScripta je Googleov brzi V8 engine uz pomoć kojeg danas možemo vidjeti izuzetno brzo pokretanje JavaScripta u browserima (Chrome, Opera), na serveru (Node.js), u bazama podataka (Couchbase) te u brojnim aplikacijama (Atom, Visual Studio Code).

dd_netokracija

Konkurencija Googleovom V8 je SpiderMonkey kojeg potpisuje Mozilla. SpiderMonkey stoji iza popularnog preglednika Firefox, ali i baze podataka MongoDB te mnogih drugih poznatih aplikacija i servisa. Ovakva razvojna okolina čini JavaScript univerzalnim i brzim jezikom za pretvaranje ideja u uspješne proizvode.

Veliki rast u popularnosti JavaScript može zahvaliti  i ubrzanom razvoju same tehnologije. Naime, Ecma TC39 odbor je promijenio dinamiku unapređenja specifikacije poznate kao ECMAScript, kojeg preglednici implementiraju u jezik nama poznatiji kao JavaScript. Do 2015. godine se JavaScript unapređivao u prosjeku jednom svakih 5 godina, što se promijenilo u znatno brže jednogodišnje iteracije. To je uvelo dosta živosti u zajednicu koja s velikim zanimanjem prati, ali i sudjeluje u donošenju ispravnih specifikacija kroz rano korištenje novih funkcionalnosti.

Dojkić i Bareta entuzijastično zaključuju kako u svojim timovima implementiraju najnovije verzije ECMAScripta na nekim od najatraktivnijih projekata u svojoj razvojnoj mapi kao što su MIT i Fasttrac.

Jeste li i vi trendy developer?

Istraživanja dokazuju da developeri vole konstantno učiti. Popularni jezici pružaju pregršt prilika za napredovanje i učenje, a u pravilu su i unosniji od zastarjelih alternativa. Programiranje je korisna vještina za svakoga, a JavaScript je jedan od najboljih kandidata za učenje, bilo da ste početnik ili iskusni developer. 🙂

Komentari

  1. Ivo

    Ivo

    12. 05. 2017. u 5:40 pm Odgovori

    Sve stoji, samo velikim dijelom je to i hype fan boys/girls-a. Statistika na stackoverflow govori koji je jezik više flawed, jer se očito teže ljudi snalaze, a ne samo da je popularan. “zastarjelih alternativa” – vjerovatno mislite na stabilne alate kojima je JavaScript nova alternativa? IMHO tek za 5 godina ćemo vidjeti do kuda je JavaScript došao. Jedan žešći flaw u V8 može dosta toga urušiti.

  2. Mirko

    Mirko

    15. 05. 2017. u 10:19 am Odgovori

    Ovom članku potreban je mali reality check. Kao prvo ne postoje nove metode programiranja, sve je isto kao i prije 10 ili 20 godina, samo su nazivi više fancy i više je magle jer je veća lova u igri. Kao drugo sa svim jezicima možeš napraviti sve, nema razlike. Kao treće pojava novih jezika nije donijela nikakvu kvalitetu već je to uglavnom samo pokušaj wannabe nerdova da vas nagovore da je baš njihov alat najbolji pa da se oni na vašoj naivnosti proslave i obogate. Definitivno njihov jezik nije najbolji. To dokazuje i statistika broja sajtova i aplikacija napisanih u nekom jeziku. Ta statistika još uvijek je ista kao i prije 15 godina, ništa se nije promijenilo. Za primjer pogledajte ogroman broj javascript frameworka i libraryja koji svi rade iste stvari. Koliko lud moraš biti da ih sve ideš učiti samo zato da budeš u trendu, to bi bila čista ludost.

    Sve je isto kao prije, ono što se promijenilo je trenutni hype oko nekih novih jezika koji se izmjenjuju kao modeli košulja u novoj sezoni. Naravno neki jezici dobivaju na popularnosti kod zapošljavanja jer nije mali broj neznalica koji zapošljavaju ljude koji kao znaju trenutno najpopularniji jezik. Svatko sa malo razuma shvatit će svu besmislenost te sintagme zvane ‘najpopularniji jezik’. Ako pogledate krivulje popularnosti jezika ne postoji noviji jezik koji je zadržao svoju novootkrivenu popularnost. Možemo za ogromnu većinu reći ‘plesala je jedno ljeto’.

    Osobno znam dosta jezika jer me zanimalo i mogu reći sve je to isto. Javascript postoji odavno i usprkos tome nije bio popularan, dok je sad odjednom top a ništa se u jeziku nije promijenilo na bolje. To vam je postalo kao da gledate reklame prije dnevnika, znate da svi lažu.

    Zato savjet mladim programerima, zabpravite Stack Overflow i druge sajtove za beskorisno boostanje ega. Naučite razmišljati na programerski način i naučite rješavati probleme na programerski način. Koji jezik znate je svejedno jer svi su isti. Ako vam poslodavac uvjetuje znanje nekog tobože najmodernijeg jezika slobodno ga zaobiđite jer možete biti sigurni da nema pojma o poslu, a takvi će biti i rezultati u firmi.

  3. Marin

    Marin

    15. 05. 2017. u 5:28 pm Odgovori

    Mirko nemoj luptetati bezveze i sipati ogorcenost jer ocito ne poznajes materiju. “Programerski nacin” i “inzenjersko razmisljanje” daleko su najvece floskule u ovom poslu kojima se sluze najcesce upravo oni koji zele izbjeci i oduprijeti se prilagodbi, tinkeringu i kontinuiranom ucenju i usavrsavanju. Iako daleko od idealnog, Javascript je nevjerojatno evoluirao sustinski na bolje, kako sam jezik tako i standardi, alati, enginei, performanse, eko sustav i community oko njega. O sveprisutnosti, fleksibilnosti i primjeni u doslovno svakom zamislivom use caseu (po cemu je jos uvijek jedinstven) te posljedicnom business valueu uopce ne treba trositi rijeci. Stanford se od ove godine s Jave u svojim CS predavanjima kompletno prebacuje na JavaScript. Toliko i o hypeu i ‘plesanju jedno ljeto’.

  4. Mirko

    Mirko

    15. 05. 2017. u 10:15 pm Odgovori

    @Marine odlično se uklapaš u hype mašineriju. Nakon 22 godine programiranja naučio sam konačno nešto novo 😉 a to je da više plava boja nije u modi , sada je zelena in jer je bolja. Zašto je bolja, zato jer je gazda tako rekao.

    Da si malo istraživao ne bi se tako blamirao već bi i sam uočio statistike. Želim ti uspješno učenje 69-te verzije Javascript frameworka atraktivnog naziva ‘Javascript Super Plus Ultra Deluxe’

    • goran

      goran

      17. 05. 2017. u 6:54 pm Odgovori

      Javascript je donio dosad nezamislivo velike hardware mogučnosti iskorištavanja web software. Node.js može bez problema vrtjeti web aplikaciju sa milijunima pregledima mjesečno uz troškove jednog osrednjeg VPS-a ne par dedicated web servera.

      Omogučio je jednostavan razvoj server aplikacija, pod server aplikacije mislim na aplikacije koje se vrte na serveru 24/7, chat serveri, web crawler i sl., za što do sada je trebalo raditi sa složenijim programskim jezicima te odgovarajučim okruženjima.

      Tu je u biti Hype, prvenstveno za Full Stack web developer, Front End web developere te Web developere, ne morate skoro učiti ništa novo a možete raditi ono što do jučer radili developeri specijalizirani za razvoj server software u programskim jezicima predvođeni korporativnom politikom razvoja softwara.
      I kao šlag na tortu, vaš softwere će trošiti 1/10 hardware.

      • Damir

        Damir

        18. 05. 2017. u 1:09 pm Odgovori

        Gorane Javascript nesumnjivo ima prednosti, ali i brojne nedostatke o kojima pišu mnogi developeri. Kao prvo većina se slaže da js nije podesan za velike aplikacije jer je zamišljen kao lightr client jezik. Dalje vrlo je netipičan u smislu strogoće pa se unutra svašta može ugurati što stvara veliku konfuziju kod održavanja. Npr array je ustvari i array i objekt a može sadržavati sve pa i funkcije. Funkcija je ustvari i funkcija ali u nju možeš ugurati i propertyje objekta. Jako je puno nelogičnosti i nekonzistentnih stvari koje zbunjuju, da sad ne nabrajam dalje. Programere najviše muči što nema set striktnih pravila već je sve maglovito i može se napraviti ovako i onako. No kada aplikacija dođe do 20K linija koda ta ‘sloboda’ postaje nemoguće za održavati.

        Da ne govorim o brojnim frameworksima koji svako malo bivaju zamijenjeni novima a stare nema više tko održavati. Mislim da bi javascript trebao ostati ono što je bio, front-end jezik za interaktivne user i one-page aplikacije a ostalo prepustiti boljim jezicima specijaliziranim za to.

  5. Aron

    Aron

    15. 05. 2017. u 10:59 pm Odgovori

    Problem je što programeri kao programeri, polaze od jezika i frameworka. Za neki projekt, prvo riješe Angular ili React, te koju točno NoSQL bazu. NoSQL baze trebaju 2% projekata kojima SQL nisu dovoljne. Neki će odbaciti 40 godina razvitka SQL čime je ogromno olakšan rad programeru, jer eto koriste MEAN stack pa moraju i Mongo.

    Također, u dosta projekata frontend framework je overkill, kao unošenje Reacta-Fluxa(Reduxa) i mnogo slojeva abstrakcije. Potrebno je gledati cilj projekta i zahtjeve i prema tome se prilagoditi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.