Američki DoorDash preuzimanjem finskog Wolta dobiva 23 europska tržišta, među njima i hrvatsko. Prošlu, poslovno rekordnu godinu, Wolt je završio s 47, a DoorDash sa 400 milijuna eura gubitka. Čini se da su u industriji dostavljačkih aplikacija spajanja i preuzimanja te milijunski gubici jedina konstanta.
Wolt je postao DoorDash. Wolt je od sada DoorDash. I tako tjednima i tjednima, kao što nas je Glovo spamao kad je preuzeo Pauzu na hrvatskom i Donesi na srpskom tržištu. OK, Wolt nas vjerojatno ipak neće spamati. Iako su upravo objavili da ih za 7 milijardi eura preuzima američki DoorDash, prema svemu sudeći, zadržat će ime i brend Wolt.
Zajedno prema statusu globalnog lidera
DoorDash preuzima finski startup isključivo kroz otkup dionica, što znači da suvlasnici Wolta nisu prodali svoje dionice za novac već za udio u DoorDashu. Nakon što akvizicija postane službena početkom 2022., suosnivač i CEO Wolta Miki Kuusi bit će na čelu tvrtke DoorDash International. I to zapravo otkriva razlog iza ove, još jedne u nizu akvizicija u procesu okrupnjavanja u industriji aplikacija za dostavu – DoorDash jednim potezom dobiva 23 nova europska tržišta, među njima i hrvatsko.
U blog postu kojim objavljuje preuzimanje, Kuusi je napisao kako se nada da će ujedinjena ekspertiza tvrtkama pomoći da zajedno postanu globalni lider:
DoorDash je stvorio odličan posao na nekoliko izabranih tržišta. Od razvoja proizvoda do operative, stvorili su duboku ekspertizu o tome kako voditi nevjerojatno velik posao. S druge strane, s obzirom na to da dolazimo iz male Finske, mi smo se izvještili u širenju. Uz kontrolirano trošenje kapitala, proširili smo se u 23 zemlje i na svakom od tih tržišta korisnicima ponudili vrlo lokalnu uslugu svjetske klase.
Zajedno možemo stvoriti doista značajnog igrača u ovoj industriji. Iako me oduvijek motiviralo stvoriti od Wolta globalnog lidera, zajedno možemo postići puno više.
Tko je koga kupio postaje teško pratiti…
Spajanja i preuzimanja u industriji dostave toliko su česta da je već pomalo teško pratiti tko je kupio koga i na kojim tržištima, a hrvatsko tržište odražava globalne trendove.
Domaću Pauzu, primjerice, prije par mjeseci od Delivery Heroa preuzeo je Glovo, u akviziciji koja je uključivala preuzimanje još nekoliko njihovih istočnoeuropskih tržišta. Delivery Hero je, pak, vlasnik Pauze postao kad su 2016. preuzeli poslovanje svog berlinskog konkurenta Foodpande. A Foodpanda je nedugo prije toga preuzela Pauzu, nakon što su u Hrvaskoj lansirali platformu za naručivanje pod svojim brendom i vrlo brzo shvatili da se ne mogu nositi s etabliranim lokalnim konkurentom.
Ti globalni trendovi se, zapravo, mogu svesti na – pokrenuti su deseci različitih lokalnih aplikacija za dostavu koje se potom, pogonjene milijunima dolara VC fondova, međusobno “tuku” za korisnike ili nova tržišta, sve jedna u većim gubicima od druge. Kad se neke od njih financijski iscrpe, a druge podebljaju novim rundama kapitala, kreću spajanja i preuzimanja. Pa nakon par godina nove runde spajanja i preuzimanja sve dok na kraju ne ostane pobjednik ili dva koji će uzeti sve.
Ovim preuzimanjem Wolta DoorDash je korak prema tome da bude jedan od tih pobjednika. U istom pokušaju, ali u drugom smjeru, amsterdamski JustEat je prošle godine za 7,3 milijardi dolara preuzeo američki Grubhub.
Milijunski gubici
Doduše, to sve što pobjednik na kraju dobiva, u industriji dostave nije baš puno.
S obzirom na to da su ulaganja u pridobivanje korisnika marketingom i popustima te operativni troškovi prilično veliki, a marža mala, sve su te tvrtke kronično neprofitabilne.
I u ovoj najavi DoorDashovog preuzimanja Wolta obje tvrtke otkrivaju financijsku rupu koju ne mogu začepiti niti stotine milijuna ulaganja: Wolt je 2020. godinu završio s gubitkom od 47 milijuna eura, a DoorDash je u crvenom iste godine bio 400 milijuna. I to u pandemijskoj 2020., kad su sve aplikacije za dostavu hrane zbog zatvorenih restorana i eksplozije online kupovanja namirnica imale više posla nego ikad!
DoorDash je na valu pandemijskog povećanja posla izašao i na burzu da bi ih analitičari pokopali kao “najbesmisleniji IPO godine”.
Cijena velikih ulaganja u marketing – i popuste
DoorDash, doduše, nije nikakav izdvojeni loš primjer u industriji, sve ostale aplikacije, europske ili američke, redovito godine završavaju uz milijune gubitka. I to uz restorane koji se žale jer im uzimaju sve veće provizije i dostavljače koji se žale da su potplaćeni i iskorištavani.
Milijunski gubitci stvaraju se velikim ulaganjima u marketing – i popuste: u jednoj od istovremeno najurnebesnijih priča i najbespoštednijih analiza industrije dostavljačkih aplikacija, financijski stručnjak Ranjaj Roy opisao je kako je DoorDash svojim korisnicima pizze (iz pizzerije njegovog prijatelja) naplaćivao 16 dolara, dok je pizzeriji plaćao stvarnu cijenu od 24 dolara (i kako su na tome pokušali zaraditi).
Korisnicima Wolta u Hrvatskoj ovo preuzimanje vjerojatno neće donijeti veće promjene u smislu korisničkog iskustva. S obzirom na to da su i u Hrvatskoj sve glasniji prosvjedi dostavljača, a sve glasnije se čuje i da bi novi Zakon o radu mogao prisliti tvrtke koje angažiraju velik broj “nezavisnih suradnika” – da ih zaposle, pa i ako uzmemo u obzir da je Wolt očito krenuo prema finišu u kojem želi biti pobjednik, hrvatski korisnici mogli bi od svega dobiti samo – više cijene.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Marko
11. 11. 2021. u 1:03 pm
Ne znam za profitabilnost dostavnih kompanija ali sami dostavljači koliko sam ja od njih čuo dobro zarade. Kažu za 8h rada oko 1000 Eura a za više zna se popeti preko 1500 Eur. To stvarno nije malo za usputni posao gdje sam određuješ kada ćeš raditi. Ne trebaju svi visiti u kancelarijama niti je to ideal.
Jezdimir Milošević
11. 11. 2021. u 1:14 pm
Neka mi neko objasni kako neko ko ima 400 miliona gubitka može kupiti firmu koja generira gubitke. Ima li tu zdrave logike? Biće da su to moderne “Igre bez granica”…