DoorDash preuzima Wolt... Jesu li preuzimanja postala konstanta dostavljačkih aplikacija?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

DoorDash preuzima Wolt… Jesu li preuzimanja postala konstanta dostavljačkih aplikacija?

Američki DoorDash preuzimanjem finskog Wolta dobiva 23 europska tržišta, među njima i hrvatsko. Prošlu, poslovno rekordnu godinu, Wolt je završio s 47, a DoorDash sa 400 milijuna eura gubitka. Čini se da su u industriji dostavljačkih aplikacija spajanja i preuzimanja te milijunski gubici jedina konstanta.

Wolt je postao DoorDash. Wolt je od sada DoorDash. I tako tjednima i tjednima, kao što nas je Glovo spamao kad je preuzeo Pauzu na hrvatskom i Donesi na srpskom tržištu. OK, Wolt nas vjerojatno ipak neće spamati. Iako su upravo objavili da ih za 7 milijardi eura preuzima američki DoorDash, prema svemu sudeći, zadržat će ime i brend Wolt.

Zajedno prema statusu globalnog lidera

DoorDash preuzima finski startup isključivo kroz otkup dionica, što znači da suvlasnici Wolta nisu prodali svoje dionice za novac već za udio u DoorDashu. Nakon što akvizicija postane službena početkom 2022., suosnivač i CEO Wolta Miki Kuusi bit će na čelu tvrtke DoorDash International. I to zapravo otkriva razlog iza ove, još jedne u nizu akvizicija u procesu okrupnjavanja u industriji aplikacija za dostavu – DoorDash jednim potezom dobiva 23 nova europska tržišta, među njima i hrvatsko.

U blog postu kojim objavljuje preuzimanje, Kuusi je napisao kako se nada da će ujedinjena ekspertiza tvrtkama pomoći da zajedno postanu globalni lider:

DoorDash je stvorio odličan posao na nekoliko izabranih tržišta. Od razvoja proizvoda do operative, stvorili su duboku ekspertizu o tome kako voditi nevjerojatno velik posao. S druge strane, s obzirom na to da dolazimo iz male Finske, mi smo se izvještili u širenju. Uz kontrolirano trošenje kapitala, proširili smo se u 23 zemlje i na svakom od tih tržišta korisnicima ponudili vrlo lokalnu uslugu svjetske klase.

Zajedno možemo stvoriti doista značajnog igrača u ovoj industriji. Iako me oduvijek motiviralo stvoriti od Wolta globalnog lidera, zajedno možemo postići puno više.

Tko je koga kupio postaje teško pratiti…

Spajanja i preuzimanja u industriji dostave toliko su česta da je već pomalo teško pratiti tko je kupio koga i na kojim tržištima, a hrvatsko tržište odražava globalne trendove.

Domaću Pauzu, primjerice, prije par mjeseci od Delivery Heroa preuzeo je Glovo, u akviziciji koja je uključivala preuzimanje još nekoliko njihovih istočnoeuropskih tržišta. Delivery Hero je, pak, vlasnik Pauze postao kad su 2016. preuzeli poslovanje svog berlinskog konkurenta Foodpande. A Foodpanda je nedugo prije toga preuzela Pauzu, nakon što su u Hrvaskoj lansirali platformu za naručivanje pod svojim brendom i vrlo brzo shvatili da se ne mogu nositi s etabliranim lokalnim konkurentom.

Ti globalni trendovi se, zapravo, mogu svesti na – pokrenuti su deseci različitih lokalnih aplikacija za dostavu koje se potom, pogonjene milijunima dolara VC fondova, međusobno “tuku” za korisnike ili nova tržišta, sve jedna u većim gubicima od druge. Kad se neke od njih financijski iscrpe, a druge podebljaju novim rundama kapitala, kreću spajanja i preuzimanja. Pa nakon par godina nove runde spajanja i preuzimanja sve dok na kraju ne ostane pobjednik ili dva koji će uzeti sve.

Ovim preuzimanjem Wolta DoorDash je korak prema tome da bude jedan od tih pobjednika. U istom pokušaju, ali u drugom smjeru, amsterdamski JustEat je prošle godine za 7,3 milijardi dolara preuzeo američki Grubhub.

Milijunski gubici

Doduše, to sve što pobjednik na kraju dobiva, u industriji dostave nije baš puno.

S obzirom na to da su ulaganja u pridobivanje korisnika marketingom i popustima te operativni troškovi prilično veliki, a marža mala, sve su te tvrtke kronično neprofitabilne.

I u ovoj najavi DoorDashovog preuzimanja Wolta obje tvrtke otkrivaju financijsku rupu koju ne mogu začepiti niti stotine milijuna ulaganja: Wolt je 2020. godinu završio s gubitkom od 47 milijuna eura, a DoorDash je u crvenom iste godine bio 400 milijuna. I to u pandemijskoj 2020., kad su sve aplikacije za dostavu hrane zbog zatvorenih restorana i eksplozije online kupovanja namirnica imale više posla nego ikad!

DoorDash je na valu pandemijskog povećanja posla izašao i na burzu da bi ih analitičari pokopali kao “najbesmisleniji  IPO godine”.

Cijena velikih ulaganja u marketing – i popuste

DoorDash, doduše, nije nikakav izdvojeni loš primjer u industriji, sve ostale aplikacije, europske ili američke, redovito godine završavaju uz milijune gubitka. I to uz restorane koji se žale jer im uzimaju sve veće provizije i dostavljače koji se žale da su potplaćeni i iskorištavani.

Milijunski gubitci stvaraju se velikim ulaganjima u marketing – i popuste: u jednoj od istovremeno najurnebesnijih priča i najbespoštednijih analiza industrije dostavljačkih aplikacija, financijski stručnjak Ranjaj Roy opisao je kako je DoorDash svojim korisnicima pizze (iz pizzerije njegovog prijatelja) naplaćivao 16 dolara, dok je pizzeriji plaćao stvarnu cijenu od 24 dolara (i kako su na tome pokušali zaraditi).

Korisnicima Wolta u Hrvatskoj ovo preuzimanje vjerojatno neće donijeti veće promjene u smislu korisničkog iskustva. S obzirom na to da su i u Hrvatskoj sve glasniji prosvjedi dostavljača, a sve glasnije se čuje i da bi novi Zakon o radu mogao prisliti tvrtke koje angažiraju velik broj “nezavisnih suradnika” – da ih zaposle, pa i ako uzmemo u obzir da je Wolt očito krenuo prema finišu u kojem želi biti pobjednik, hrvatski korisnici mogli bi od svega dobiti samo – više cijene.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    11. 11. 2021. u 1:03 pm Odgovori

    Ne znam za profitabilnost dostavnih kompanija ali sami dostavljači koliko sam ja od njih čuo dobro zarade. Kažu za 8h rada oko 1000 Eura a za više zna se popeti preko 1500 Eur. To stvarno nije malo za usputni posao gdje sam određuješ kada ćeš raditi. Ne trebaju svi visiti u kancelarijama niti je to ideal.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Panel

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.