Tematska sjednica za sigurniji internet: Za program medijske pismenosti bitna je odlučnost

Tematska sjednica za sigurniji internet: Za program medijske pismenosti bitna je odlučnost

Internet i društvene mreže danas su sastavni dio dječje svakodnevnice, no djeca se zapravo rijetko pripremaju za njihovo ispravno korištenje. Svako peto dijete žrtva je maltretiranja na internetu, a svako drugo je barem jedno dobilo prijeteće ili uvredljive poruke. Upravo je iz tog razloga na inicijativu pravobraniteljice za djecu u Hrvatskom saboru održana tematska sjednica pod nazivom "Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta" i to na prigodan datum - Dan sigurnijeg interneta 11. veljače.

Čak 18 posto djece možda bi se pristalo naći s nepoznatom osobom koju su upoznali online
Čak 18 posto djece možda bi se pristalo naći s nepoznatom osobom koju su upoznali online.

Internet i društvene mreže danas su sastavni dio dječje svakodnevnice, no djeca se zapravo rijetko pripremaju za njihovo ispravno korištenje. Svako peto dijete žrtva je maltretiranja na internetu, a svako drugo je barem jedno dobilo prijeteće ili uvredljive poruke. Upravo je iz tog razloga na inicijativu pravobraniteljice za djecu u Hrvatskom saboru održana tematska sjednica pod nazivom “Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta” i to na prigodan datum – Dan sigurnijeg interneta 11. veljače.

Iako se sjednica bavila raznim pitanjima medijske pismenosti, velik je dio posvećen i sigurnosti na internetu, kao najraširenijem mediju današnjice. Djeca u dobi od pet do šesnaest godina na njemu provode u prosjeku sat i pol vremena dnevno, 93 posto djece u dobi od 11 do 18 godina ima profil na Facebooku, a dvoje od troje djece ga otvara i prije nego što navrši 13 godina života.

S druge strane, svaki četvrti roditelj djece u dobi do 4 do 10 godina ne razgovara s djecom o medijskim sadržajima, a nastava u školama koja bi se ovom temom mogla baviti u najkritičnijem je periodu obrazovanja tek izborna, a sigurnost ne igra veliku ulogu u njenom kurikulumu.

Iako se ovo možda naoko ne čini velikim problemom, to svakako postaje zna li se da bi se 18 posto djece možda pristalo naći s nepoznatom osobom koju su upoznali na internetu, a njih 8 posto se već našlo u takvoj situaciji i otišlo samo na sastanak. Svako drugo dijete u nekom je trenutku na društvenim mrežama primilo poruku prijetećeg ili uvredljivog sadržaja, a prema istraživanju Unicefa, njih gotovo četvrtina smatra kako je slanje istih zabavno.

Rješenje – program medijske pismenosti?

Značajan predmet na sjednici bilo je ovom prilikom uvođenje programa razvoja medijske pismenosti – riječ je o inicijativi kojoj je cilj omogućiti djeci razumijevanje načina na koji mediji funkcioniraju, razvoj kritičkog pristupa medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje, kao i za vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na internet.

I dok su se svi na sjednici složili da je medijsko obrazovanje iznimno bitno, problema u uvođenju istog ima pregršt: za početak, dostupan je mali broj udžbenika koji se bavi medijskom pismenošću, a kako je pojasnila Lidija Kralj, Hrvatske su institucije notorno spore kada je riječ o ostvarivanju suradnje.

Upravo je Lidija Kralj nositeljica jednog od rijetkih projekta u Hrvatskoj koji se bavi sigurnošću djece na internetu, Petzanet.hr. U njemu sudjeluje njena matična institucija, Osnovna škola Veliki Bukovec, u suradnji s još četiri škole, a istim se problemom kroz organizaciju radionica bavi i projekt Djeca medija Društva za komunikaciju i medijsku kulturu (DKMK).

djeca medija

Cilj istog je podizanje razine svijesti učenika, učitelja i roditelja za pitanje dječje sigurnosti na internetu te poboljšanje obrazovne vještine učitelja za poučavanje o ovoj temi, a pri tom surađuju s Child Exploitation & Online Protection centrom u Velikoj Britaniji- da se ta suradnja ugovori bio je potreban jedan mail, napomenula je Kralj, dok je s domaćim institucijama taj proces znatno teži i sporiji.

Igor Kanižaj, docent Fakulteta političkih znanosti i potpredsjednik DKMK na sjednici je ipak zaključio da u uvođenju ovakvog programa nije bitan novac, na koji se svi vole izvlačiti, već odlučnost.

Tematska sjednica svakako je dobar korak u pravom smjeru kada je riječ o medijskom i informacijskom opismenjavanju djece, kao i njihovoj sigurnosti na novim medijima, a iz nje su izašle i određene smjernice koje su zajedno sastavili Ured pravobraniteljice za djecu, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i OŠ Veliki Bukovec.

Nadamo se samo da neće sve, kao što je to često slučaj, ostati na riječima, sjednicama i smjernicama, već se i provesti u praksu te da će državne institucije ovaj put reagirati na vrijeme kako bi pomogle u uvođenju i provođenju programa, ali i postojećih inicijativa.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

LAUNCHub je već investirao u hrvatske startupe, a sad su zatvorili fond od minimalno 44 milijuna eura!

LAUNCHub, bugarski VC koji je svojevremeno uz Eleven bio jedini early stage fond u Hrvatskoj i Srbiji, vraća se s podebljanim fondom za startupe u SEE i široj CEE regiji.

Kultura 2.0

Staro računalo i oprema vam skupljaju prašinu? Donirajte ih učenicima iz potresom pogođenih područja

Imate starije računalo koje još uvijek radi, ali baš pikirate nabaviti novo? Donirajte staro za školarce koji su zbog potresa ostali bez svojih školskih računala!

Startupi i poslovanje

Nakon 6 godina rada u Bufferu skupila sam glavne lekcije za tvrtke i zaposlenike o radu na daljinu

Nakon što sam već neko vrijeme koristila Buffer kao alat u online marketingu za svoja rješenja, zaintrigiralo me saznati više o njihovom načinu rada i jedinstvenoj kulturi. Danas već šest godina radim za njih, stoga sam odlučila podijeliti kako je ova tvrtka izgradila kulturu rada na daljinu.

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.

Mobilno

Tele 2 u Hrvatskoj postaje povijest, prodajna mjesta rebrendiraju se kao Telemach Hrvatska

Tele 2 brendirana prodajna mjesta polako nestaju, a od danas će ih polako mijenjati ona novog brenda Telemach Hrvatska.

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…