Digitalno nomadstvo kuca i na vrata korporacija

Kako uz slobodu mjesta i vremena rada postajemo sretniji, a tvrtke uspješnije

Zamislite sljedeću situaciju, dobili ste izbor hoćete li dolaziti u ured ili ćete raditi na nekom drugom mjestu po želji. I to nije sve, nego još imate i mogućnost prilagoditi radno vrijeme privatnim obavezama. Jedini uvjet je da unatoč novostečenoj slobodi vaš posao ne pati. Ako to zvuči gotovo pa nemoguće, dobra je vijest kako sve više tvrtki shvaća kako plaća ili titula nisu dovoljne da zadrže ili privuku talentirane zaposlenike, već im moraju udovoljiti i na druge načine, recimo fleksibilnošću oko vremena i mjesta rada. Odnosno, digitalno nomadstvo počinje se prakticirati i daleko od plaža jugoistočne Azije.

Digitalni nomadi kucaju na vrata korporacija
Digitalni nomadi kucaju na vrata korporacija

Vjerojatno se svatko od nas barem jednom našao u radnoj sredini gdje nije bio niti cijenjen niti zadovoljan. Nažalost, tek kada dođemo do kritične točke postajemo svjesni kako su za uspjeh zaslužni ljudi, dok je sve ostalo samo pomoćno sredstvo. A ako su zaposlenici motivirani i sretni, tada će na poslu biti i doista angažirani, a ne samo prisutni. Jedan od preduvjeta kako bi se tako osjećali, barem ako pitate pripadnike milenijske generacije, više je slobode. Naime, njih čak 85 posto htjelo bi odlučivati odakle, kada i koliko će raditi.

Kako je većina nas poslom vezana za računalo, a ne za ured, logično je da ni digitalni nomadi više nisu isključivo ptice lutalice i zagriženi pustolovi, već polako postaju dio korporativnog svijeta. Naizgled nespojiva kombinacija, zapravo ima itekako smisla. U vremenu kada granice između posla i života gotovo ne postoje, nije li apsurdno očekivati od zaposlenika da sjede u uredu od 9 do 5? Radni tjedan kakav poznajemo, ne odgovara današnjim potrebama i žongliranju mnoštvom obaveza. Ili, kao što mi je nedavno rekao jedan poznanik, da radi i kad nije u uredu jer u hodu osmišljava nove projekte, stalno čita i prati trendove u svojoj industriji.

Doba Mad Mena je iza nas

S jedne strane, tehnologija nam je omogućila slobodu, povezanost i dostupnost, a s druge strane, i dalje robujemo radnoj kulturi u kojoj bi se odlično snašao Don Draper i ostatak ekipe iz Mad Mena. Vrijeme je za nov pristup radu, gdje će jedino biti bitno radimo li dobro, a ne jesmo li se ujutro pojavili u uredu. Ili kada smo došli (i otišli).

Sloboda da radimo odakle želimo pa čak i kada želimo znači da ćemo na raspolaganju imati više vremena za sebe, obitelj ili hobije. Jer da bismo bili angažirani zaposlenici s početka priče treba nam odmor. I trenutci s dragim osobama. I hobiji. Jer čak se i najvećim radoholičarima isprazne baterije.

Iako su zaposlenici ti koji žele više slobode, i tvrtke su na dobitku, prije svega onom opipljivom koji se lagano može izračunati u dolarima ili eurima. Suprotno uvriježenom mišljenju, zaposlenici s fleksibilnim aranžmanima su produktivniji od kolega zatočenih u uredima pa je strah kako će većinu vremena kod kuće provesti gledajući serije neopravdan.

digital nomad_macka

To su prepoznale i neke zemlje, primjerice, Velika Britanija koja je nedavno usvojila zakon koji svim zaposlenicima jamči pravo da zatraže fleksibilne opcije rada, a slično je u SAD-u i Australiji.

Rezultati su jedino što se računa

U praksi, rad od kuće ili s neke druge lokacije, odnosno na daljinu, jedan je od najpopularnijih oblika fleksibilnosti. No, mogućnosti su šarolike, a uključuju podjelu posla, skraćeni radni tjedan ili alternativni dnevni raspored koji, primjerice, jutra ostavlja slobodnima. Jedan od načina prakticiranja fleksibilnosti je i orijentiranost isključivo na rezultate. Pri čemu je nebitno jesmo li ih ostvarili radeći u pidžami.

a man working at home while eating breakfast

Budući da je tehnologija dala vjetar u leđa fleksibilnosti, ne čudi kako su prve kompanije koje su krenule ovim smjerom još prije par desetljeća bile IBM i HP. Danas je opušten pristup i različiti fleksibilni aranžmani zaštitni znak većine tehnoloških tvrtki i startupa, od Googlea i Facebooka do AirBnB-a i Netflixa.

Jedan od velikih zagovornika ovakvog pristupa je i inovator i Virginov šef Richard Branson koji smatra kako je fleksibilnost oko vremena i mjesta rada pitanje povjerenja i brige za zaposlenike. A koliko u Virginu vjeruju svojim zaposlenicima, govori i činjenica kako su uveli i neograničen godišnji odmor pri čemu nisu jedina kompanija s ovakvom praksom.

Radi s mjesta gdje se osjećaš dobro

Neki startupi poput Buffera, Upworthyja ili Automattica koji stoji iza WordPressa, neovisnost zaposlenika odveli su na jednu sasvim novu razinu oslanjajući se isključivo na virtualne timove koji se nalaze na nekoliko kontinenata i u različitim vremenskim zonama. Ponosno ističu kako za svoje zaposlenike žele da rade s bilo kojeg mjesta gdje se osjećaju dobro i kreativno! I koriste to kao prednost kako bi privukli najbolje talente gdje god se oni nalazili.

Buffer, startup koji je razvio istoimenu aplikaciju za upravljanjem slanjem postova i tweetova na društvenim mrežama, nakon što je prešao brojku od 50 zaposlenika, otišao je i korak dalje u nomadstvo u potpunosti odbacivši fizički ured.

Fleksibilnost kao norma, a ne povlastica

Kreativnost i inovativnost, par koji obično ide ruku pod ruku, ne zna za sat, a ne voli ni rutinu ni ista mjesta. Posao nije nešto što se događa samo unutar četiri zida, a s mogućnostima koje nam tehnologija pruža, trebao bi biti prirodna cjelina koja obuhvaća interese i privatne živote zaposlenika.

Kako ne bi bilo zabune, rad s drugim ljudima u istom prostoru ima svojih prednosti, ako ništa drugo kako bismo znali da još uvijek ne radimo s robotima, no kultura neke tvrtke i osjećaj zajedništva nemaju previše veze s provođenjem osam sati u uredu od ponedjeljka do petka.

Uz svu tehnologiju koju koristimo, možda je vrijeme da prigrlimo i nove načine razmišljanja o radnom mjestu 21. stoljeća, a fleksibilnost prihvatimo kao normu, a ne povlasticu.

netokracijadigitalninomadi

Digitalne nomade podržava i Vipnet, koji nudi poslovnu ponudu za što lakše komuniciranje dok ste izvan ureda, kod kuće ili na putu.


Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...