Digitalno nomadstvo kuca i na vrata korporacija

Kako uz slobodu mjesta i vremena rada postajemo sretniji, a tvrtke uspješnije

Zamislite sljedeću situaciju, dobili ste izbor hoćete li dolaziti u ured ili ćete raditi na nekom drugom mjestu po želji. I to nije sve, nego još imate i mogućnost prilagoditi radno vrijeme privatnim obavezama. Jedini uvjet je da unatoč novostečenoj slobodi vaš posao ne pati. Ako to zvuči gotovo pa nemoguće, dobra je vijest kako sve više tvrtki shvaća kako plaća ili titula nisu dovoljne da zadrže ili privuku talentirane zaposlenike, već im moraju udovoljiti i na druge načine, recimo fleksibilnošću oko vremena i mjesta rada. Odnosno, digitalno nomadstvo počinje se prakticirati i daleko od plaža jugoistočne Azije.

Digitalni nomadi kucaju na vrata korporacija
Digitalni nomadi kucaju na vrata korporacija

Vjerojatno se svatko od nas barem jednom našao u radnoj sredini gdje nije bio niti cijenjen niti zadovoljan. Nažalost, tek kada dođemo do kritične točke postajemo svjesni kako su za uspjeh zaslužni ljudi, dok je sve ostalo samo pomoćno sredstvo. A ako su zaposlenici motivirani i sretni, tada će na poslu biti i doista angažirani, a ne samo prisutni. Jedan od preduvjeta kako bi se tako osjećali, barem ako pitate pripadnike milenijske generacije, više je slobode. Naime, njih čak 85 posto htjelo bi odlučivati odakle, kada i koliko će raditi.

Kako je većina nas poslom vezana za računalo, a ne za ured, logično je da ni digitalni nomadi više nisu isključivo ptice lutalice i zagriženi pustolovi, već polako postaju dio korporativnog svijeta. Naizgled nespojiva kombinacija, zapravo ima itekako smisla. U vremenu kada granice između posla i života gotovo ne postoje, nije li apsurdno očekivati od zaposlenika da sjede u uredu od 9 do 5? Radni tjedan kakav poznajemo, ne odgovara današnjim potrebama i žongliranju mnoštvom obaveza. Ili, kao što mi je nedavno rekao jedan poznanik, da radi i kad nije u uredu jer u hodu osmišljava nove projekte, stalno čita i prati trendove u svojoj industriji.

Doba Mad Mena je iza nas

S jedne strane, tehnologija nam je omogućila slobodu, povezanost i dostupnost, a s druge strane, i dalje robujemo radnoj kulturi u kojoj bi se odlično snašao Don Draper i ostatak ekipe iz Mad Mena. Vrijeme je za nov pristup radu, gdje će jedino biti bitno radimo li dobro, a ne jesmo li se ujutro pojavili u uredu. Ili kada smo došli (i otišli).

Sloboda da radimo odakle želimo pa čak i kada želimo znači da ćemo na raspolaganju imati više vremena za sebe, obitelj ili hobije. Jer da bismo bili angažirani zaposlenici s početka priče treba nam odmor. I trenutci s dragim osobama. I hobiji. Jer čak se i najvećim radoholičarima isprazne baterije.

Iako su zaposlenici ti koji žele više slobode, i tvrtke su na dobitku, prije svega onom opipljivom koji se lagano može izračunati u dolarima ili eurima. Suprotno uvriježenom mišljenju, zaposlenici s fleksibilnim aranžmanima su produktivniji od kolega zatočenih u uredima pa je strah kako će većinu vremena kod kuće provesti gledajući serije neopravdan.

digital nomad_macka

To su prepoznale i neke zemlje, primjerice, Velika Britanija koja je nedavno usvojila zakon koji svim zaposlenicima jamči pravo da zatraže fleksibilne opcije rada, a slično je u SAD-u i Australiji.

Rezultati su jedino što se računa

U praksi, rad od kuće ili s neke druge lokacije, odnosno na daljinu, jedan je od najpopularnijih oblika fleksibilnosti. No, mogućnosti su šarolike, a uključuju podjelu posla, skraćeni radni tjedan ili alternativni dnevni raspored koji, primjerice, jutra ostavlja slobodnima. Jedan od načina prakticiranja fleksibilnosti je i orijentiranost isključivo na rezultate. Pri čemu je nebitno jesmo li ih ostvarili radeći u pidžami.

a man working at home while eating breakfast

Budući da je tehnologija dala vjetar u leđa fleksibilnosti, ne čudi kako su prve kompanije koje su krenule ovim smjerom još prije par desetljeća bile IBM i HP. Danas je opušten pristup i različiti fleksibilni aranžmani zaštitni znak većine tehnoloških tvrtki i startupa, od Googlea i Facebooka do AirBnB-a i Netflixa.

Jedan od velikih zagovornika ovakvog pristupa je i inovator i Virginov šef Richard Branson koji smatra kako je fleksibilnost oko vremena i mjesta rada pitanje povjerenja i brige za zaposlenike. A koliko u Virginu vjeruju svojim zaposlenicima, govori i činjenica kako su uveli i neograničen godišnji odmor pri čemu nisu jedina kompanija s ovakvom praksom.

Radi s mjesta gdje se osjećaš dobro

Neki startupi poput Buffera, Upworthyja ili Automattica koji stoji iza WordPressa, neovisnost zaposlenika odveli su na jednu sasvim novu razinu oslanjajući se isključivo na virtualne timove koji se nalaze na nekoliko kontinenata i u različitim vremenskim zonama. Ponosno ističu kako za svoje zaposlenike žele da rade s bilo kojeg mjesta gdje se osjećaju dobro i kreativno! I koriste to kao prednost kako bi privukli najbolje talente gdje god se oni nalazili.

Buffer, startup koji je razvio istoimenu aplikaciju za upravljanjem slanjem postova i tweetova na društvenim mrežama, nakon što je prešao brojku od 50 zaposlenika, otišao je i korak dalje u nomadstvo u potpunosti odbacivši fizički ured.

Fleksibilnost kao norma, a ne povlastica

Kreativnost i inovativnost, par koji obično ide ruku pod ruku, ne zna za sat, a ne voli ni rutinu ni ista mjesta. Posao nije nešto što se događa samo unutar četiri zida, a s mogućnostima koje nam tehnologija pruža, trebao bi biti prirodna cjelina koja obuhvaća interese i privatne živote zaposlenika.

Kako ne bi bilo zabune, rad s drugim ljudima u istom prostoru ima svojih prednosti, ako ništa drugo kako bismo znali da još uvijek ne radimo s robotima, no kultura neke tvrtke i osjećaj zajedništva nemaju previše veze s provođenjem osam sati u uredu od ponedjeljka do petka.

Uz svu tehnologiju koju koristimo, možda je vrijeme da prigrlimo i nove načine razmišljanja o radnom mjestu 21. stoljeća, a fleksibilnost prihvatimo kao normu, a ne povlasticu.

netokracijadigitalninomadi

Digitalne nomade podržava i Vipnet, koji nudi poslovnu ponudu za što lakše komuniciranje dok ste izvan ureda, kod kuće ili na putu.


Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.