Od svih velikih, tek je Most krenuo u pravu digitalnu predizbornu pretkampanju (a neki su joj pokazali i srednji prst)

Od svih velikih, tek je Most krenuo u pravu digitalnu predizbornu pretkampanju (a neki su joj pokazali i srednji prst)

U neobičnom vremenu gdje je izazovno održati velike predizborne skupove, za očekivati je da će se kandidati za parlamentarne izbore jače okrenuti digitalnim kanalima. Ipak, je li to tako, otkrio nam je Petar Tanta.

Možete li vjerovati da su predsjednički izbori, kada smo analizirali predizbornu kampanju, održani tek prije pola godine? Subjektivan dojam je kao da se to događalo u nekom prošlom, pret-korona životu, kada su veliki skupovi i ostali rad “na terenu” bili važan dio predizbornih aktivnosti.

No, novi koronavirus promijenio je uvelike naše navike – zbog ograničenog kretanja, rada i školovanja od kuće, digitalno je postalo naša svakodnevica, stoga je za očekivati da će se i predizborna utakmica preseliti najviše – online.

No, analiza, koju je ponovno proveo Petar Tanta, komunikacijski stručnjak i suosnivač agencije CTA komunikacije, pokazala je drugačije.

Google, Facebook i Instagram ponovno su primarni kanali, iako ne treba zaobići ni Twitter, gdje imamo niz pojedinaca koji su iznimno aktivni na svojim privatnim profilima – ali mnogi od njih su to bili i prije kampanje, poput Bojana Glavaševića, koji se pridružio koaliciji koju predvodi platforma Možemo, ili Marina Miletića iz Mosta.

Skromno na Googleu

Jedan od rijetkih display oglasa na Googleu u pretkampanji.

Iako je u predsjedničkoj kampanji sveukupno promijenjeno više od 1000 oglasa na Googleovoj oglašivačkoj mreži, u pretkampanji, kako na displayu tako i u tekstualnim oglasima zabilježeno je iznimno malo oglasa, analizira Petar.

Iznimka je tek bošnjački kandidat Armin Hodžić s deset display oglasa i jednim tekstualnim oglasom, dok je SDP pustio tek jedan display oglas. Za kampanju ovog kalibra poprilično nedovoljno – ili je i političkim marketingom zavladala nestašica sredstava pa se primjenjuju nešto starije metode šokantnih poruka na vanjskom oglašavanju, jer je navodno to jeftinije i sigurnije.

SDP se skromno oglasio na Googleu (lijevo), ali naglasak je na oglašavanju na Facebooku (desno)

Facebook za popuniti dan

Čak i prije najaktivnijeg dijela predizborne kampanje, na Facebooku je poprilično aktivno. Tanta ističe da su stranke konačno shvatile da sa svojim biračima trebaju aktivno komunicirati, stoga je količina sadržaja poprilično povećana.

HDZ-u su mnoge poruke vezane uz pandemiju novog koronavirusa.

Dvije najveće stranke, HDZ i SDP, neumorno se obraćaju gotovo svakih sat vremena svojim biračima, primjećuje Tanta.

Zanimljivo je da su i prepoznali video kao format kroz koji se može postići dobar doseg pa se tako organiziraju virtualne press konferencije na koje dolaze novinari pa se time, eto, na neki način komuniciraju ciljevi koalicije. Dalje od toga se nije išlo, a kolika je efektivnost takvog načina press konferencija i jesu li glasači zainteresirani za sat vremena jednosmjerne komunikacije – prosudite sami.

Što se tiče prijenosa uživo na Facebooku, s osobitim zadovoljstvom mogu reći kako su apsolutno svi apsolvirali taj format, no tu sada dolazimo do onih koji su uložili u profesionalni streaming do onih koji još uvijek nisu naučili kako se drži telefon prilikom emitiranja.

Most ima velik broj oglasa i očito puno testira s porukama, vizualima i ciljanim skupinama.

Ipak, iako dosta ulažu u organski sadržaj, obje spomenute stranke, HDZ i SDP, nemaju pretjerano velik broj oglasa na Facebooku. Tako u trenutku pisanja analize HDZ broji svega 11 plaćenih oglasa od prvog svibnja, dok SDP broji 18 plaćenih oglasa. Domovinski pokret Miroslava Škore broji 16 oglasa, a pravo iznenađenje je Most s čak 109 plaćenih oglasa!

Sve to govori kako velike stranke još nisu krenule punom parom dok se Most fokusirao na digitalnu kampanju. Strategija MOSTA je jasna: kratka poruka oko aktualnog pitanja i njeno testiranje na raznim publikama, što u konačnici dovodi do pomno izabrane publike i boljeg ciljanja publike (A/B/C/D testing i slično). No kako prava kampanja tek počinje, Mostovski pristup će se tek pokazati, jer ako nedostaju offline aktivnosti, kampanja nije potpuna.

HDZ se uzda u pojedinačne snage političara

Oglas Josipa Aladrovića, ministra rada i mirovinskoga sustava, koji ne spada pod političke oglase.

Ipak, iako na glavnoj stranici nema pretjerano mnogo oglasa, HDZ je odlučio iskoristiti svoje lokalne i pojedinačne snage. Tako su mnoge lokalne stranice HDZ-a također pokrenule oglasne kampanje, kao i osobne stranice političara.

Sve te stranice aktivirale su se u posljednja tri tjedna, a čini se kako će u kampanji imati značajniju ulogu u izbornim jedinicama u kojima kandidati nastupaju. Ti oglasi u svojoj srži nisu politički, iako za cilj imaju promoviranje političara, pa tako ne trebaju biti ni prijavljeni pod “Political AD” pa nemamo uvid kome se obraćaju i koliko su potrošili na oglas.

Inače, neki od političara tek su u ovoj kampanji pokrenuli osobnu Facebook stranicu, poput Gordana Jandrokovića, stoga tek sada oko sebe okupljaju pratitelje.

“Recikliranje” sadržaja

Povratak života na selo već smo vidjeli u prethodnoj kampanji.

Mnoge od ostalih stranaka oslanjaju se na tuđi ili već postojeći sadržaj u oglasima, poput prenošenih intervjua iz dnevnih novina ili zadržavanjem vizuala i poruka iz predsjedničkih izbora, što smo mogli vidjeti kod Domovinskog pokreta.

Činjenica je da su velike stranke zaigrale na kartu organskog dosega u kojem je digitalna sfera logičan nastavak press konferencije ili izjave. HDZ je krenuo sa svojom inačicom televizije putem koje vodi neformalne razgovore s vodećim političarima, dok je SDP organizirao panel rasprave, primjerice, o digitalizaciji koja je jedna od bitnijih točaka u njihovom programu.

Na Instagramu ništa novo (osim Jandrokovića)

View this post on Instagram

Žena nije doma, pa tata kuha ručak.😂😂😂

A post shared by Gordan Jandroković (@gordan.jandrokovic) on

Osim što je otvorio Facebook stranicu, dosadašnji predsjednik Sabora Gordan Jandroković otvorio je profil i na Instagramu, gdje se trudi postavljati detalje iz svog privatnog života.

Jedino što je malo zakasnio i što će vjerojatno zaboraviti na svoj profil kada izbori završe (već viđena taktika mnogih njegovih kolega). U oglasnom smislu ne postoji stranka koja se odlučila na kampanju na Instagramu, većina oglasa su zapravo izvedenice oglasa na Facebooku po principu “ma baci malo sredstava i tamo”.

Sve u svemu možemo reći da digitalna kampanja velikih stranaka, izuzev Mosta, nije krenula, navodi Tanta koji očekuje da će se to promijeniti u idućim tjednima. Nedostatak oglasnih kampanja mogao bi biti znak da kriza ostavlja traga i na političkim budžetima, zaključuje.

Teme koje polariziraju

Je li spas u organskom dosegu? Tu, dakako, najbolje prolaze teme koje polariziraju, a ovih dana je to medicinski prekid trudnoće. Osim što ta tema pokreće niz rasprava na društvenim mrežama, neki su je oštro odlučili prekinuti, pokazavši joj – srednji prst. Tako je post Žane Gamoš, dogradonačelnice Osijeka, koja je na listi HNS-a u IV. izbornoj jedinici, postao viralan, uz 2,3 tisuće reakcija, 832 komentara i 422 dijeljenja, i to bez oglašavanja.

Ovakve metode još nismo vidjeli u predizbornoj kampanji (doduše, ni da će se u 2020. i dalje raspravljati o ovoj temi), a, tko zna, možda nas još iznenađenja čeka do njenog kraja.

Milo moje, evo damski odgovor na džentlmensko razmišljanje genijalaca koji imaju savjete što silovana žena treba napraviti. Pa se posavjetuj! 🤬#svogatijelagospodarica #ajdukućunakrajusela #pokažiiti

Posted by Žana Gamoš on Wednesday, June 17, 2020

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.