Od svih velikih, tek je Most krenuo u pravu digitalnu predizbornu pretkampanju (a neki su joj pokazali i srednji prst)

Možete li vjerovati da su predsjednički izbori, kada smo analizirali predizbornu kampanju, održani tek prije pola godine? Subjektivan dojam je kao da se to događalo u nekom prošlom, pret-korona životu, kada su veliki skupovi i ostali rad “na terenu” bili važan dio predizbornih aktivnosti.

No, novi koronavirus promijenio je uvelike naše navike – zbog ograničenog kretanja, rada i školovanja od kuće, digitalno je postalo naša svakodnevica, stoga je za očekivati da će se i predizborna utakmica preseliti najviše – online.

No, analiza, koju je ponovno proveo Petar Tanta, komunikacijski stručnjak i suosnivač agencije CTA komunikacije, pokazala je drugačije.

Google, Facebook i Instagram ponovno su primarni kanali, iako ne treba zaobići ni Twitter, gdje imamo niz pojedinaca koji su iznimno aktivni na svojim privatnim profilima – ali mnogi od njih su to bili i prije kampanje, poput Bojana Glavaševića, koji se pridružio koaliciji koju predvodi platforma Možemo, ili Marina Miletića iz Mosta.

Skromno na Googleu

Iako je u predsjedničkoj kampanji sveukupno promijenjeno više od 1000 oglasa na Googleovoj oglašivačkoj mreži, u pretkampanji, kako na displayu tako i u tekstualnim oglasima zabilježeno je iznimno malo oglasa, analizira Petar.

Iznimka je tek bošnjački kandidat Armin Hodžić s deset display oglasa i jednim tekstualnim oglasom, dok je SDP pustio tek jedan display oglas. Za kampanju ovog kalibra poprilično nedovoljno – ili je i političkim marketingom zavladala nestašica sredstava pa se primjenjuju nešto starije metode šokantnih poruka na vanjskom oglašavanju, jer je navodno to jeftinije i sigurnije.

Facebook za popuniti dan

Čak i prije najaktivnijeg dijela predizborne kampanje, na Facebooku je poprilično aktivno. Tanta ističe da su stranke konačno shvatile da sa svojim biračima trebaju aktivno komunicirati, stoga je količina sadržaja poprilično povećana.

Dvije najveće stranke, HDZ i SDP, neumorno se obraćaju gotovo svakih sat vremena svojim biračima, primjećuje Tanta.

Zanimljivo je da su i prepoznali video kao format kroz koji se može postići dobar doseg pa se tako organiziraju virtualne press konferencije na koje dolaze novinari pa se time, eto, na neki način komuniciraju ciljevi koalicije. Dalje od toga se nije išlo, a kolika je efektivnost takvog načina press konferencija i jesu li glasači zainteresirani za sat vremena jednosmjerne komunikacije – prosudite sami.

Što se tiče prijenosa uživo na Facebooku, s osobitim zadovoljstvom mogu reći kako su apsolutno svi apsolvirali taj format, no tu sada dolazimo do onih koji su uložili u profesionalni streaming do onih koji još uvijek nisu naučili kako se drži telefon prilikom emitiranja.

Ipak, iako dosta ulažu u organski sadržaj, obje spomenute stranke, HDZ i SDP, nemaju pretjerano velik broj oglasa na Facebooku. Tako u trenutku pisanja analize HDZ broji svega 11 plaćenih oglasa od prvog svibnja, dok SDP broji 18 plaćenih oglasa. Domovinski pokret Miroslava Škore broji 16 oglasa, a pravo iznenađenje je Most s čak 109 plaćenih oglasa!

Sve to govori kako velike stranke još nisu krenule punom parom dok se Most fokusirao na digitalnu kampanju. Strategija MOSTA je jasna: kratka poruka oko aktualnog pitanja i njeno testiranje na raznim publikama, što u konačnici dovodi do pomno izabrane publike i boljeg ciljanja publike (A/B/C/D testing i slično). No kako prava kampanja tek počinje, Mostovski pristup će se tek pokazati, jer ako nedostaju offline aktivnosti, kampanja nije potpuna.

HDZ se uzda u pojedinačne snage političara

Ipak, iako na glavnoj stranici nema pretjerano mnogo oglasa, HDZ je odlučio iskoristiti svoje lokalne i pojedinačne snage. Tako su mnoge lokalne stranice HDZ-a također pokrenule oglasne kampanje, kao i osobne stranice političara.

Sve te stranice aktivirale su se u posljednja tri tjedna, a čini se kako će u kampanji imati značajniju ulogu u izbornim jedinicama u kojima kandidati nastupaju. Ti oglasi u svojoj srži nisu politički, iako za cilj imaju promoviranje političara, pa tako ne trebaju biti ni prijavljeni pod “Political AD” pa nemamo uvid kome se obraćaju i koliko su potrošili na oglas.

Inače, neki od političara tek su u ovoj kampanji pokrenuli osobnu Facebook stranicu, poput Gordana Jandrokovića, stoga tek sada oko sebe okupljaju pratitelje.

“Recikliranje” sadržaja

Mnoge od ostalih stranaka oslanjaju se na tuđi ili već postojeći sadržaj u oglasima, poput prenošenih intervjua iz dnevnih novina ili zadržavanjem vizuala i poruka iz predsjedničkih izbora, što smo mogli vidjeti kod Domovinskog pokreta.

Činjenica je da su velike stranke zaigrale na kartu organskog dosega u kojem je digitalna sfera logičan nastavak press konferencije ili izjave. HDZ je krenuo sa svojom inačicom televizije putem koje vodi neformalne razgovore s vodećim političarima, dok je SDP organizirao panel rasprave, primjerice, o digitalizaciji koja je jedna od bitnijih točaka u njihovom programu.

Na Instagramu ništa novo (osim Jandrokovića)

View this post on Instagram

Žena nije doma, pa tata kuha ručak.😂😂😂

A post shared by Gordan Jandroković (@gordan.jandrokovic) on May 31, 2020 at 5:49am PDT

Osim što je otvorio Facebook stranicu, dosadašnji predsjednik Sabora Gordan Jandroković otvorio je profil i na Instagramu, gdje se trudi postavljati detalje iz svog privatnog života.

Jedino što je malo zakasnio i što će vjerojatno zaboraviti na svoj profil kada izbori završe (već viđena taktika mnogih njegovih kolega). U oglasnom smislu ne postoji stranka koja se odlučila na kampanju na Instagramu, većina oglasa su zapravo izvedenice oglasa na Facebooku po principu “ma baci malo sredstava i tamo”.

Sve u svemu možemo reći da digitalna kampanja velikih stranaka, izuzev Mosta, nije krenula, navodi Tanta koji očekuje da će se to promijeniti u idućim tjednima. Nedostatak oglasnih kampanja mogao bi biti znak da kriza ostavlja traga i na političkim budžetima, zaključuje.

Teme koje polariziraju

Je li spas u organskom dosegu? Tu, dakako, najbolje prolaze teme koje polariziraju, a ovih dana je to medicinski prekid trudnoće. Osim što ta tema pokreće niz rasprava na društvenim mrežama, neki su je oštro odlučili prekinuti, pokazavši joj – srednji prst. Tako je post Žane Gamoš, dogradonačelnice Osijeka, koja je na listi HNS-a u IV. izbornoj jedinici, postao viralan, uz 2,3 tisuće reakcija, 832 komentara i 422 dijeljenja, i to bez oglašavanja.

Ovakve metode još nismo vidjeli u predizbornoj kampanji (doduše, ni da će se u 2020. i dalje raspravljati o ovoj temi), a, tko zna, možda nas još iznenađenja čeka do njenog kraja.