Kome još treba pišljivi humanist u tehnološkom svijetu?!

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kome još treba pišljivi humanist u tehnološkom svijetu?!

Tehnologija i humanistika se baš i ne vole, nije to nikakva tajna. Oni koji se bave prvom najčešće frkću nosom na potonje, a potonji pak žive kao vječni skeptici prihvaćajući nove tehnologije i mogućnosti koje iz njih proizlaze sporo i kao nužno zlo. Dok se u svijetu stvari polako mijenjaju, a interdisciplinarnost postaje glavni pokretač i akcelerator inovacija i znanstvenog napretka, na domaćem terenu i dalje volimo svoje nepomične granice te discipline uredno podijeljene u zasebne kutije. Po mogućnosti uz dozu animoziteta između njih, kako ne bi slučajno došlo do suradnje

Ispunjavanja predrasuda radi, reći ću da se digitalci i humanisti ne bi trebali ponašati kao Capuleti i Montagueovi i priložiti sliku ljubavnika iz Valdara, popularno nazvanih Romeo i Julija
Klišeja radi, reći ću da se digitalci i humanisti ne bi trebali ponašati kao Capuleti i Montagueovi i priložiti sliku ljubavnika iz Valdara, popularno nazvanih Romeo i Julija. Eto, ispunila sam svetu humanističku dužnost.

Posljednjih nekoliko godina trend je pljuvati po humanistima i društvenjacima, uz izuzetak pokoje struke u tim domenama, te se vrlo glasno zalagati za smanjenje kvota za sve te “nepotrebne” studije. Ruku na srce, ti glasni propagandisti su upravo ljudi koji ne znaju što zapravo jest potrebno i kako sustav obrazovanja funkcionira. To su oni ljudi koji vide samo trenutačan površinski trend ili se drže nekih zastarjelih ideja pa savjetuju svojoj djeci da idu na pravo jer “na burzi nikad nema pravnika” ili na strojarstvo, jer se u njihovo vrijeme strojare zapošljavalo odmah s faksa. Ta-dam, iznenađenje.

Afiniteti i kompetencije nisu jedno te isto

Za početak, fakulteti nisu i ne bi trebali biti strukovne škole (realno, jedan će se dimnjačar brže zaposliti u struci od antropologa, pa eto prve razlike). Na visoko se obrazovanje ne odlučujete kako biste se priučili jednom zanatu i usko specijalizirali za jedan posao – po mogućnosti, nakon 5 godina školovanja trebali biste izaći iz svoje institucije s različitim kompetencijama u svojoj domeni, koje se mogu primijeniti na različite načine.

Da, uistinu nam na tržištu rada ne treba toliko sociologa (filozofa, politologa, antropologa, lingvista, psihologa) koji se bave samo i isključivo sociologijom (filozofijom, politologijom, antropologijom, lingvistikom, psihologijom), ali sposobnosti koje su dotični razvili u tim disciplinama trebaju, među ostalim, i digitalcima.

Prema istraživanju koje su provela sveučilišta Duke i Harvard na 562 osobe na visokim pozicijama u tech tvrtkama, samo ih je 37 posto imalo diplomu s područja tehnologija i računalnih znanosti, dok se ostatak tijekom visokog obrazovanja usmjerio na ekonomiju, poslovanje, zdravstvo te ono što je najrelevantnije za ovu kolumnu – društvene znanosti i humanistike.

Popularna je priča da se inženjeri, developeri i ostali ljudi koji obavljaju “prave poslove”, bave i pitanjima ” što” i “kako” (što nam treba i kako ćemo to napraviti), a humanisti pitanjem “zašto”. I dok je to vrlo romantična ideja o vječnim tragačima za višom svrhom i razlogom, netočna je, ograničavajuća, i već je pomalo naporna. Humanisti se, šoka li i nevjerice, mogu baviti vrlo praktičnim stvarima. Da ne duljim u teoriji, bacimo se na digitalni primjer.

Što uopće znači “pametno”?

Danas kada je sve pametno, od telefona pa do čarapa i četkica za zube, iznimno je bitno razumjeti što “pametno” zapravo znači. Na koji način razmišljamo, pretražujemo, procesuiramo i pohranjujemo informacije, na koji to način možemo prenijeti u digitalne sustave? Sve su to pitanja kojima se već dugo bave humanisti.

U svijetu interaktivnih medija i naprednih sustava humanističke će sposobnosti biti sve bitnije, jer digitalne sustave ipak uvijek stvaramo po uzoru na sebe. Kognitivne znanosti i proučavanje kognitivnih sustava igraju veliku ulogu u razvoju istih, a pogodite koliko je humanistika među šest disciplina koje se objedinjuje pod nazivom kognitivne znanosti? Četiri. Plus jedna biološka. Plus jedna tehnološka.

Ako već ne vjerujete meni na riječ da će humanistika biti nužna za daljnji razvoj tehnologije, možda ćete povjerovati googleašu Damonu Horowitzu koji je zaključio da svoje inženjerske sposobnosti i rad na sustavima umjetne inteligencije može podići na višu razinu jedino doktoratom iz filozofije.

Što je diplomirao suosnivač PayPala? Računalne znanosti? Ne. Filozofiju.
Što je diplomirao suosnivač PayPala? Računalne znanosti? Ne. Filozofiju. (slika: relitypod.com)

Kad smo već kod filozofije, pogodite što je diplomirao PayPalov Peter Thiel? Filozofiju. Bivši IBM-ov CEO  Sam Palmisano? Povijest. CEO Xeroxa bila je Anne Mulcahy, diplomirana anglistica i novinarka, a na mjestu CEO-a HP-a je sjedila Carly Fiorina, koja je diplomirala srednjovjekovnu umjetnost i filozofiju. Sprintov CEO Dan Hesse završio je međunarodne odnose.

Tehnologija se radi za ljude

Humanistika i društvene znanosti etiketiraju se kao meke znanosti (soft sciences), kao suprotnost teškim ili čvrstim prirodnim znanostima, onima koje se baziraju na čvrstim podacima i dokazima, i u odnosu na njih često se etiketiraju kao “lake”. No nema ništa lako u mekim znanostima – hvatanje bezbrojnih konaca koje čine neopipljive, a opet nepobitno stvarne fenomena vezane uz ljude sve je samo ne jednostavno.

Osim što se novi sustavi i svi pokušaji umjetne inteligencije stvaraju po uzoru na ljude, nove se tehnologije također rade i za ljude. Prevrtljive, nelogične ljude čije se želje i naklonosti mijenjaju iz minute u minutu, priklanjajući se jednom ili drugom trendu ovisno o tome kako vjetar puhne.

Zna to svaki startupaš s propalim startupom koji ne može dokučiti zašto je njegov fantastičan, dobro dizajniran, funkcionalan i nadasve svrhovit proizvod na tržištu neslavno propao. Svatko tko ne zna kako pridobiti prevrtljivo tržište, koje čine prevrtljivi ljudi koji su još jučer od svojih gadgeta tražili najbolje specifikacije, a danas traže “najbolje iskustvo” i slične sulude karakteristike koje se ni na koji način ne mogu kvantificirati. Želite li da netko u vas uloži, opet imate posla s ljudima, koji su do jučer htjeli vidjeti dobre brojke, profitabilnost i razrađene poslovne planove, a danas uz to žele i društvenu korisnost, i dobru priču i “social impact”.

Prodavanje magle. U tome smo fantastični.

Tu dolazimo do onoga po čemu su humanisti notorno dobri i što se pogrdno smatra njihovom glavnom djelatnosti, a to je prodavanje magle. To jest priče. Htjela sam reći priče. Netko tko može pričati o motivu smrti u Shakespeareu i prodati to kao novi i krajnji inovativni uvid u tekst koji je u posljednjih nekoliko stoljeća prožvakan i probavljen bezbroj puta, može iz apsolutno svega satkati kvalitetnu priču i sve predstaviti kao jedinstveno, neponovljivo i vrijedno pažnje.

Biti drukčiji, pa makar u priči i konceptualno, i znati dobro komunicirati je ono što vam može pomoći da se, primjerice, izdvojite iz mase startupa i privučete investicije, barem ako je vjerovati Maxu Gruvitsu, i apsolutno je nužno za plasiranje bilo kojeg proizvoda široj masi današnjice.

Čime se u studentskim danima bavio Sprintov CEO Dan Hesse? Politologijom i međunarodnim odnosima. (slika:androidtalks.com)
Čime se u studentskim danima bavio Sprintov CEO Dan Hesse? Politologijom i međunarodnim odnosima. (slika:androidtalks.com)

Priče, priče, priče, iz jednog ili drugog razloga, danas se sve svodi na priče, na content marketing, na promoviranje proizvoda ili usluge bez spominjanja istih i igranje na emocije, želje i aspiracije nekakvih nepoznatih ljudi na društvenim mrežama te na promišljenu i ciljanu komunikaciju s istima. Mislite da se bolje znate igrati osjećajima od psihologa, analizirati društvene mreže bolje od društvenjaka ili se bolje snalazite u komunikaciji od jezičara i komunikologa? Jeste li sigurni?

I dok ne želim ni na koji način implicirati da su oni koji se ne bave ili nemaju formalno obrazovanje u društvenim znanostima i humanistikama na ovom području nekompetentni (skidam kapu svima koji danas još uspijevaju biti renesansni ljudi), mislim da ipak ljude i ljudske potrebe, želje i motivacije najviše razumiju oni koji su ih godinama promatrali i proučavali kao laboratorijske kuniće.

Hajde da se volimo

Htjela sam napisati ponešto o tome i zašto su nove tehnologije i digitalci bitni za humaniste (osim zato da ih zaposle i omoguće im plaćanje računa), no mislim da se nikome ne da čitati još nekoliko tisuća riječi pa ću to ostaviti za neki drugi tekst. Ili neku drugu (tvrdoglaviju?) publiku.

U svakom slučaju, bilo bi vrijeme da se ostavimo starih navika, retorika, antagonizama i okrenemo suradnji, čisto eksperimenta radi, da vidimo što sve iz toga može proizaći. S jedne strane, to bi značilo da je vrijeme da se humaniste prestane gledati kao automatone za citiranje mrtvih pjesnika, a s druge strane da je vrijeme da se humanisti prestanu ponašati kao intelektualna elita čiji je jedini cilj kritika svakog pomaka i napretka, umjesto sudjelovanja i pridonošenja istome.

Tu ulazi i tretiranje svake nove tehnologije kao prolaznog trenda. Tehnologija kao takva je u jednom ili drugom obliku esencijalni dio ljudskog postojanja već otprilike dva i pol milijuna godina, pa zbilja mislim da taj “prolazni trend” ne ide nikamo. Ali možemo pričekati još nekoliko milijuna godina pa vidjeti.

Shodno tome, vrijeme je i da promijenimo način razmišljanja i počnemo preskakati stare zamišljene granice – to je nešto to sam i sama morala naučiti. Da mi je netko prije godinu dana rekao da ću svoju ulogu naći u digitalnom svijetu, pa makar i kao piskaralo, slatko bih se nasmijala i nastavila  tražiti znakove sifilisa na nekoj lubanji, spolne nejednakosti u konceptualnim metaforama ili  kojom sam se već krajnje ne-digitalnom aktivnosti vezanom uz svoje krajnje ne-digitalne studije bavila u dano vrijeme. No evo me, na blogu. Koji se bavi digitalnom scenom i novim tehnologijama.

Nađi Netokrata koji nije humanist ili društvenjak. (Trik pitanje. Nema ga)
Nađi na slici Netokrata koji nije humanist ili društvenjak. (Trik pitanje. Nema ga.)

I za kraj bih htjela spomenuti da je taj blog, koji svi čitamo i volimo, pun humanista, koji se prilično dobro nose s temama na njemu i još bolje “prodaju maglu”.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Matija Culjak

    Matija Culjak

    09. 01. 2014. u 6:38 pm Odgovori

    Spot on! Danas se od proizvoda traži ne samo da ispuni očekivanja korisnika u tehnološkom pogledu, nego da i pruži dobro, odlično korisničko iskustvo. Tko bolje zna što ljudi žele, ako ne oni koji su se formalno (a i neformalno) obrazovali i potrošili zavidno vrijeme promatrajući ljudske navike i interakcije. Recept za uspjeh je spoj humanista i tehnologa, jer u ovo doba jedno bez drugog ne ide.

  2. Marko Mikloš

    Marko Mikloš

    10. 01. 2014. u 2:49 am Odgovori

    “Tu dolazimo do onoga po čemu su humanisti notorno dobri i što se pogrdno smatra njihovom glavnom djelatnosti, a to je prodavanje magle. To jest priče.”

    “Shodno tome, vrijeme je i da promijenimo način razmišljanja i počnemo preskakati stare zamišljene granice ”

    odličan tekst 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Panel

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.