Hrvatski Telekom još uvijek ne misli o esportu,a Deutsche Telekom esport obožava.

Deutsche Telekom ulaganjem u vodeći esport brend SK Gaming gleda unaprijed, hoće li ga Hrvatski Telekom pratiti?

Deutsche Telekom investira u esport kao da je to posljednja stvar na svijetu, a u Hrvatskoj gledamo dominaciju jednog posve drugog telekoma. Kako to?

Ovo je bila godina u kojoj sam napisao neke od svojih najzanimljivijih tekstova, sa sugovornicima s kojima nikada nisam vjerovao da ću ikada imati priliku razgovarati. Kroz različite intervjue doveo sam perspektivu stranih esport lica u Hrvatsku i mislim da su ovi tekstovi možda i najbolje što ste od mene mogli naučiti ove godine. Ali, još nismo gotovi!

Ponukan nedavnim vijestima da veliki Deutsche Telekom postaje vlasnik 25% udjela u SK Gamingu, jednoj od najpoznatijih i najstarijih aktivnih svjetskih esport organizacija, počeo sam razmišljati kako to da oni toliko vole i cijene esport, a naš Hrvatski Telekom nije za njega pretjerano zainteresiran. Dok su druga dva velika telekoma u Hrvatskoj pokazala interes za esport kroz manje (i veće) turnire i lige, Hrvatski Telekom relativno je tih po ovom pitanju.

Stoga sam se na društvenim mrežama pitao kako to da Hrvatski Telekom nije ljubitelj esporta? Na moju opasku Telekom je odgovorio dosta sterilno i ne baš upućeno, što im donekle opraštam jer ne mogu očekivati da osoba koja reagira na Facebook označivanja bude upućena u svaki detalj poslovanja. Više mi smeta što mi nisu još uvijek odgovorili na mail u kojem ih pitam za njihove stavove o esportu jer je Deutsche Telekomu trebalo samo tri sata da mi se jave (i to na Hrvatskom 🙂 ) i obećaju pomoći kako god mogu. Ali dobro, blagdani su.

Da ne duljim i ne kritiziram bez konkretnih detalja, krenimo ispočetka. SK Gaming  osnovan je još 1997. što ih čini jednom od najstarijih esport organizacija koje i danas rade aktivno. Kako bih iz prve ruke saznao priču ove organizacije i njihove povezanosti s velikim Telekomom, odlučio sam se obratiti samom SK Gamingu. Na veliku sreću, s druge strane našao se Alexander Müller. Alex je suosnivač ESL-a, najveće svjetske esport organizacije, a iz koje je otišao kako bi se posvetio upravo SK Gamingu. Sa strane Deutsche Telekoma moj je sugovornik bio Hiro Kishi, potpredsjednik odjela sponzorstava do kojeg sam došao uz veliku Alexovu pomoć.

Ako niste znali, SK Gaming je bio i jedan od najpoznatijih guildova u igri World of Warcraft.

Ne trebaju samo tvrtke razumjeti esport, već i obrnuto

S Müllerom i Kishijem razgovarao sam o sponzorstvima i partnerstvima, strateškim interesima koje velike korporacije imaju u esportu i načinima na koje timovi mogu postati privlačniji upravo ovakvim velikim imenima na sličan način kao što to čine i “klasični” sportski klubovi. Da vam odmah kažem, ako ste esport tim to neće biti previše lako.

Alex mi kaže kako je glavna stvar kod percepcije esport brendova kao “seksi” brendova velikim korporacijama razumijevanje korporacija i neendemskih tvrtki, što je ujedno i jedna od prvih grešaka koje regionalni esport timovi rade, po mom mišljenju. Esport tvrtke moraju se prvo usustaviti kao “prave” tvrtke, i razmišljati o razvoju poslovanja i strategijama, a ne samo o igranju igara. Alex dodaje:

Prije 36 mjeseci započeli smo proces restrukturiranja kako bi SK postao “korporativno spreman”. Željeli smo biti u poziciji u kojoj možemo privlačiti partnere i dioničare koji su svjetski prepoznati brendovi, a tijekom tog procesa morali smo promijeniti našu strategiju kako bismo se mogli prilagoditi onomu što velike kompanije od nas trebaju. S posljednjim vijestima o ulaganju Telekoma u nas, možemo reći kako smo u ovome i uspjeli.

SK je još od 1997. bio brend koji je nastojao dovesti gaming i esport u mainstream kulturu, a čak i ako ne gledate jedan poseban esport kojim se bave ne možete poreći da se ova organizacija gradila kao tvrtka kojoj velike korporacije mogu vjerovati. Danas SK ima partnerstva s nogometnim klubovima, Mercedesom, Sennheiserom, farmaceutskom tvrtkom Ursapharm te osiguravajućom kućom ARAG i brendom mobitela OnePlus. Ovi neendemski sponzori privučeni su upravo strategijom razvoja poslovanja koju su Alex i tim gradili protekle tri godine.

Više od dva desetljeća rada rezultirala su time da se SK danas nalazi u vlasništvu četiri tvrtke: Mercedes Benz, FC Koln, Deutsche Telekom i Müller. Da, to je onaj miler u koji idemo kupovati parfeme i LEGO kocke.

Za SK Gaming igra i jedan od najpoznatijih domaćih esportaša, Toni (Sacre) Sabalić. LoL Esports / Riot Games

Esport publika je ciljana skupina ICT tvrtki

Alex napominje kako svatko tko govori o esportu treba odmah iz glave izbaciti ideje o “povratu investicije”. Esport je vrlo važan alat za komunikaciju i doseg do publike koja je angažirana. Kao brend morate naći svoju ulogu, postati dio ekosistema i biti sigurni da publika razumije što im točno dajete, zaključuje.

Hiro Kishi također dodaje kako je brendovima daleko najvažnija esport publika, odnosno ljudi koji su zainteresirani za gledanje i praćenje esport timova i mečeva. Hiro pojašnjava kako ovi ljudi nisu samo mladi, već imaju otvoren um i entuzijastični su kada je riječ o tehnologiji. Kao pružatelj telekomunikacijskih usluga, Deutsche Telekom vidi ovu skupinu korisnika kao izuzetno vrijednu, i smatra povezivanje s njom jednim od svojih imperativa. Nije tajna da je esport publika danas vrlo na cijeni i čine ju upravo osobe do kojih je vrlo teško doći “klasičnim” načinima oglašavanja.

Hiro dodaje kako je Deutsche Telekom u SK Gamingu pronašao partnera koji zaista dobro razumije interese velikih kompanija i koncentrira se na igre i ciljane skupine koje se slažu s onim ciljanim skupinama koje ima Telekom. Posebno me obradovala i ova rečenica Hire, koja pokazuje razliku u perspektivi “vani” i “kod nas”:

Gledamo na esport kao na sjajan dodatak našim sponzorskim pothvatima, kao što je i nogomet.

Alex dodaje kako je točno da je njihova publika, ona koja prati gaming i esport, njihovo najvažnije oruđe prilikom privlačenja brendova. Dodaje i kako se interes mladih vrlo brzo odmaknuo od tipičnih “klasičnih” medija poput televizije prema streaming servisima, gamingu i esportu. Ovdje se publika osjeća kao kod kuće i brendovi moraju razumjeti koje mogućnosti imaju kako bi se obratili ovoj novoj generaciji.

Počeli smo naše partnerstvo s Deutsche Telekomom u lipnju 2018, a u proteklih 18 mjeseci podigli smo ga na novi nivo te su oni danas i dioničari. Sada ne gledamo samo na tržište Njemačke, a pred nama se nalazi velik broj potencijalnih prilika za suradnju.

SK Gaming je u novijoj povijesti postao vrlo poznat po svom CS:GO timu, u svoje vrijeme jednom od najuspješnijih postava ikada. Adela Sznajder / ESL Gaming

Kad vas posao uči o interesima vaše djece

Alex mi je potom dodao kako zna da je Telekom vrlo jak i na području Hrvatske, te da se u SK raduju suradnji s lokalnim timom kada za to dođe vrijeme. “Treba nam vremena za to, jasno”, kaže Alex, “ali zasigurno ćemo imati to u planu u bliskoj budućnosti.”

Osobno bih ovo volio vjerovati, ali za sada nemam nikakvih informacija o nikakvim pothvatima Hrvatskog Telekoma koji se tiču esporta. Možda Alex zna nešto što mi ne znamo? Ono što sigurno znamo jest da je Deutsche Telekom zaista pun ljubavi za esport. CEO Telekoma Tim Höttges na LinkedInu je već pisao o važnosti koju za njih esport ima, a Hiro mi kaže kako imaju i posebne grupe u svojim internim komunikacijskim alatima posvećene baš gamingu i esportu te su zaposlenici općenito bolje informirani i upućeni upravo ulaskom Telekoma u ovu industriju:

Postoji zaista velik broj kolega u Telekomu koji vole esport i podržavaju činjenicu da smo sada povezani s esportom. Također imamo dosta kolega koji za esport znaju preko svoje djece, a baš su oni zadovoljni jer bolje razumiju esport kroz našu povezanost s njime. Bolje razumiju i roditeljski i poslovni aspekt ovoga.

Na esport gledajte kao na PRAVO poslovanje

Esport spaja, a ne razdvaja. To je barem slučaj kada je riječ o priči Deutsche Telekoma.

Hiro ističe kako kroz partnerstvo sa SK Gamingom Telekom zaista mnogo uči o gaming i esport industrijama. Upravo zbog ove pomoći će, kaže, raditi manje početničkih grešaka. S druge strane, Telekom ima mnogo iskustva i znanja u “klasičnim” sportovima, što uvelike pomaže SK Gamingu. Izazovi s kojima se susreću esport timovi jednaki su kao i za “obične” tvrtke koji traže partnere, dodaje Hiro i pojašnjava kako postoje tri savjeta koja im može poručiti:

  1. Timovi moraju imati jasnu sliku sebe i realističnu stratešku viziju,
  2. trebaju pravilno proučiti tržište i razumjeti svoje potrebe te
  3. nastojati pouzdano ispunjavati te potrebe.

U SK se zaista mnogo toga promijenilo u posljednje 22 godine, priča mi Alex. Kada su kretali, bili su zadovoljni s nekoliko matičnih ploča i grafičkih kartica, a danas korak po korak, rastu i prilagođavaju se kako bi bili konkurentni na tržištu. Na žalost, esport tržište u Hrvatskoj još se uvijek nalazi ne daleko od ovoga, a mal broj turnira i nemogućnost ostvarivanja stabilnih prihoda često su razlozi zašto timovi jednostavno – ne funkcioniraju.

Volio bih još dodati da do trenutka pisanja ovog teksta nisam dobio službeno očitovanje Hrvatskog Telekoma na ovu temu. Ako do njega dođe – bit će dodano u tekst. Pomalo mi je smiješno što se domaći Telekom nije snažnije okrenuo esportu kada već ima ekspertizu i nekoga poput Deutsche Telekoma da mu “čuva leđa” – već je prepustio to konkurentskim telekomima. Ipak, možda nas u 2020. čekaju neke velike novosti?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    24. 12. 2019. u 11:59 am Odgovori

    esport je dobar način upropaštavanja mladih,
    izvlačiš pare od njih/roditelja i stvaraš fizičke invalide i
    ovisnike nezainteresirane za stvaran svijet.

    pogledajte gore likove na slikama, nose **cking dresove kao da se u stvari bave nekim sportom, mogli su biti i u piđami, postizali bi iste rezultate

    ovo je kao scena matrix-a gdje su ljudi u čahurama i sanjare da u stvari žive,
    tako i ovi sanjare da se bave nekim sportom,
    a samo stječu hemeroide od sjedenja

  2. Ivan Šimić

    Ivan Šimić

    08. 01. 2020. u 9:35 pm Odgovori

    Košarka je realno isto. Imaš nade, igraš, loše skočiš, ozlijediš se i govoriš kako si bio nada, a ništa od tebe.

    Onda dođeš kući, nabaciš pidžamu i kreneš bit esportaš pa si opet slavan. Istina, dobiješ hemoroide, ali opet, dobiješ ih i od kreveta u bolnici kad si uništiš nogu kao Derrick Rose.

    Život je čudna stvar.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Kultura 2.0

Od žena do tijela s vaginama: I znanstveni časopisi podliježu ludilu polarizacije na društvenim mrežama

Jeste li vidjeli na društvenim mrežama posljednju naslovnicu Lanceta? Mnogo je razloga zašto bi znanstveni časopisi poput ovog i članci u njima mogli i trebali postati temom mainstream medija, rasprave na društvenim mrežama ili bar trending hashtagovi, no ovog je puta razlog bio običan – clickbait.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?