Kako uz pomoć 'design thinkinga' razbiti kreativnu blokadu u tradicionalnom okruženju
Apsolon

Kako uz pomoć ‘design thinkinga’ razbiti kreativnu blokadu u tradicionalnom okruženju

Sve organizacije – bez obzira bave li se proizvodnjom metala ili razvojem kompleksnih IT sustava – u svijetu sve bržeg razvoja tehnologije, globalizacije, promjena očekivanja potrošača i ubrzavanja poslovne dinamike nalaze se pred istim izazovima i na razne načine pokušavaju odgovoriti na njih.

One koje percipiramo kao suvremene organizacije, poslovanje baziraju na novim tehnologijama, prate globalne trendove i pokušavaju ih iskoristiti i predvidjeti. Vidimo ih kao otvorenije za nove smjerove razvoja, imaju mehanizme kojima zaposlenici mogu predlagati promjene, a one koje donose vrijednost brzo se implementiraju. U ovakvim organizacijama vlada meritokracija, a zdrav razum i potrebe poslovanja imaju prednost pred postojećim procedurama, pravilima i hijerarhijskom strukturom – fluidnije su i mijenjaju se, ako tako donose korist.

One druge –  konvencionalnije i tradicionalnije – tehnologiju koriste u manjem obujmu, a i one koje se koriste, ne predstavljaju osnovu poslovanja, već podršku postojećim procesima. Novi trendovi i brža dinamika promjena ne doživljavaju se kao prilike, već kao prijetnje, a postojeće strukture i procedure se rijetko propituju, i još rjeđe mijenjaju. U njima je mogućnost prikupljanja ideja od zaposlenika ili formalna i birokratizirana, ili nepostojeća i oslonjena na neformalne kontakte.

Iz ovih opisa jasno je kako u nijednoj organizaciji okruženje nije ni isključivo moderno, ali ni samo tradicionalno. Tvrtke koje rade u “tradicionalnim” industrijama mogu disruptirati tržište, a one “moderne” uz malo sreće i dovoljno dobru ponudu mogu godinama funkcionirati bez većih kreativnih pomaka.

Svaka tvrtka – bez obzira na to prepoznaje li (i priznaje) – ima i tradicionalne i suvremene elemente koje može i treba koristiti na najbolji način, prepoznati među njima elemente koje je moguće i potrebno mijenjati i graditi poslovanje na tim saznanjima. Isto tako, bez obzira na to prevladava li u organizaciji tradicionalno ili moderno, postoje načini na koje se zaposlenike može potaknuti na kreativnije razmišljanje i inovativnije rezultate – neke od njih donosimo u nastavku.

Usmjeravanje ideacije

Što se događa kad sjednete pred prazan list papira bez konkretne upute o tome što se od vas traži?

Sve je u dobroj pripremi…

Sjednete li pred prazan list papira s uputom da na njega napišete nešto vrijedno i kvalitetno, potrošit ćete vrijeme i energiju u promišljanje toga što se od vas traži –  što je to vrijedno i kvalitetno.

Jednom kada stranicu i popunite, teško ćete znati koliko ste uspješni bili u tome bez razumijevanja šire slike, kao i funkcije i vrijednosti tog teksta u daljnjim procesima. Međutim, ako uz zadatak dobijete konkretnu uputu o tome kakav tekst je dobar tekst, koje kriterije taj tekst treba zadovoljiti i što će se s njim događati nakon što ga dovršite – zadatak postaje bitno jasniji čak i bez izravne upute o tome što točno trebate napisati.

Iste principe potrebno je koristiti i pri poticanju zaposlenika na veći kreativni angažman i predlaganje novih ideja. Bez kvalitetno pripremljene podloge lako može doći do nerazumijevanja toga što se od njih uopće traži jer im nije objašnjen širi kontekst koji uključuje misiju i viziju. Isto tako bez operativnih ciljeva koji se žele ostvariti, prikupljene ideje vjerojatno neće biti jednako fokusirane i ići će u raznim smjerovima; a bez primjera dobre, kvalitetno razrađene ideje, realno je očekivati i značajne amplitude u kvaliteti razrade prijedloga.

… I preciznom definiranju problema

Primjena Design Thinkinga i strukture koje pruža rad u fazama može imati velik doprinos u ovom smislu. Od pet faza procesa, dvije su u potpunosti orijentirane na razumijevanje i bolje shvaćanje korisnika za koje se rješenje radi, bez obzira na to radi li se o klijentu ili kolegi.

Faza empatije podrazumijeva izravan kontakt s osobama kojih se izazov koji se rješava najviše tiče, učenje od njih i shvaćanje perspektive korisnika uz ranije stečeno razumijevanje perspektive organizacije. Uz to, timski rad na redefiniranju izazova osigurava da svi članovi tima imaju jednako razumijevanje toga što je točno problem i što je točno potreba korisnika. Konačno, formuliranjem jedinstvene problemske izjave, koja će nerijetko u samo nekoliko rečenica sumirati i precizirati što točno trebamo postići rješenjem, dobivamo jasan smjer u kojem se cijeli tim treba kretati te kompas koji omogućava da jednostavno uočimo svako skretanje s puta i olakšava vraćanje na njega.

Kreativnost i igra

Okruženje u kojemu zaposlenici provode većinu svog vremena nije idealno za poticanje kreativnosti.

Fizičko okruženje u kojem zaposlenici provode većinu svog vremena, u kojem rade na propisan i standardiziran način i u kojemu je uobičajen fokus na izvršavanje dobivenih zadataka u definiranom roku, obično je idealno za aktivnosti za koje se koristi – obavljanje svakodnevnog posla. Istovremeno, nikako nije idealno okruženje za poticanje kreativnosti.

Kreativne aktivnosti i brainstorminge možemo promatrati i kao igru koja ima svoja pravila, teren u kojem se odvija te unaprijed definiran početak i kraj – elemente koje bi i vaše kreativne vježbe trebale imati. Kako svaka igra ima nekakav teren i fizički prostor unutar kojeg se odvija, i “igralište” koje ćete koristiti za kreiranje kreativnih rješenja treba biti odvojeno od prostora u kojem sudionici provode radne dane, i fizički, i vizualno. Ovakve bi aktivnosti idealno bilo provoditi off site, s ciljem micanja sudionika od svakodnevnog okruženja i promjene načina razmišljanja uvjetovanog zadacima, rokovima i drugim operativnim detaljima posla kojeg obavljaju.

Igra, s druge strane, ima i unaprijed definirano trajanje i jasno definiran početak i kraj. Primjena strogo definiranih vremenskih termina ima niz pozitivnih efekata:

  • Prvo – pravovremena najava takvog termina pojednostavljuje planiranje i pripremu koju sudionici trebaju obaviti, daje prostor za davanje potrebnih inputa timu i vrijeme za promišljanje.
  • Drugo, ovakav pristup jasno definira “prostor” za rad na inovacijama unutar radnog dana, čija bi alternativa bila konstantno odgađanje zbog hitnijih zadataka koje je potrebno obaviti.
  • Možda najvažnija prednost time-boxinga je činjenica da takav pristup osigurava maksimalan fokus na rezultat – tim unutar unaprijed definiranog vremena mora doći do rezultata pa se sudionici fokusiraju na ključne funkcionalnosti onoga što rade umjesto da vrijeme ulažu u uljepšavanje prototipa ili razrađivanje detalja koji u ranim fazama projekta često nisu nužni niti ključni.

Design Thinking projekti i treninzi koncipirani su kako bi maksimalno iskoristili ovaj pristup. Radionice u pravilu održavamo izvan ureda klijenata, na lokaciji koja omogućava fokus na zadatke koji su pred timom, ali i lak pristup korisnicima. Sve su aktivnosti unaprijed planirane i u svakoj je fazi kristalno jasno što je očekivani ishod rada i kako bi trebao izgledati, a odstupanja od unaprijed definiranog rasporeda su minimalna zbog fokusa na rezultat koji timovi dobivaju.

Aktivnosti u sklopu design thinking radionica strogo su planirane, iako to ne biste očekivali od “igre”.

Isti pristup možete i vi iskoristiti

Jednostavno na vrijeme timu pošaljite termin i agendu sastanka na kojem planirate adresirati problem, s njima podijelite informacije koje mogu biti korisne za pripremu, unaprijed definirajte ishod kakav očekujete i unatrag planirajte korake koji će dovesti do tog ishoda. Tijekom sastanka koristite štopericu, najavite koliko će svaka aktivnost trajati i držite se vremena. Kad god je moguće, sastanak organizirajte na mjestu na kojem to inače ne radite – u prirodi, caffe baru ili u unajmljenom uredu u nekom od coworking prostora. Tempiranje sastanka dat će vam strukturu, a nova okolina dodatnu inspiraciju.

Uloga facilitatora

Definiranje i poštivanje pravila ne čini se intuitivno u kreativnom procesu, no ona su nužna za kvalitetan proces i rezultat. Pravila trebaju biti poznata i prihvaćena, a sama aktivnost, kako god da je formatirana, mora imati osobu koja će pozvati sve prisutne na njihovo poštivanje i koja će imati autoritet potreban za korigiranje ponašanja tijekom aktivnosti. Uloga facilitatora je ključna i može napraviti razliku između dobrog i lošeg rezultata. Timovima je u pravilu potreban snažan facilitator kako bi se iznijele ideje i kako bi se aktivnost kretala naprijed, a sudionici ostali fokusirani i angažirani.

(Dobar) facilitator se ne uključuje u same aktivnosti, no detaljno ih unaprijed planira.

  • Dobar facilitator tim i izazov koji treba riješiti stavlja ispred sebe, postavlja infrastrukturu za rad tima i potiče tim tijekom rada.
  • Svima u timu, bez obzira na hijerarhiju ili iskustvo, osigurava jednake prilike za izražavanje, odnosno spriječi dominiranje bilo kojeg od članova tima.
  • Ima visoku razinu energije koju zna prenijeti na tim i aktivno sluša prijedloge tima.
  • Ne utječe na način na koji tim razmišlja, no potiče ga na razmišljanje.
  • Ne predlaže ideje i ne nameće svoje mišljenje, no vodi računa o svim izgovorenim idejama.
  • Nepristran je i ne uzima strane, podržava izgovorene ideje koliko god one bile “divlje”.
  • Maksimalno razdvaja fazu generiranja ideja od faze evaluacije ideja.

Za ovakve je zadatke bitnije poznavati proces i metodologiju dolaska do kvalitetne ideje nego detaljno poznavati organizaciju, sektor i postojeće procese. Facilitator ne mora uvijek biti osoba izvan organizacije (iako su rezultati i proces kvalitetniji uz angažman stručnjaka), no nužno je da to bude osoba s dovoljno iskustva, osoba koja ima sposobnost napraviti zoom in na tehniku ili alat koji tim koristi u nekom trenutku, ali i zoom out i razumijevanje načina na koji se alat uklapa u širu sliku i ostatak procesa.

Timovima je potreban snažan facilitator kako bi se iznijele ideje i kako bi se aktivnost kretala naprijed, a sudionici ostali fokusirani i angažirani.

Provedba ovakvih aktivnosti bez facilitatora će često biti nestrukturirana i nesustavna, a rezultat će ovisiti o trenucima inspiracije raspoloženih pojedinaca – a takvu vjerojatnost za uspjeh moguće je imati i bez njihove provedbe. Čak i tada je bolje ne imati facilitatora, nego imati lošeg facilitatora koji se neće prilagoditi ritmu tima, koji će aktivno predlagati ideje, koristiti svoju poziciju za njihovo branjenje i forsiranje ili (uspješno ili neuspješno) pokušati manipulirati načinom na koji tim razmišlja.

Što dalje?

Ovi su principi rada univerzalni i uz malo kreativnosti i snalažljivosti moguće ih je implementirati u gotovo svaku organizaciju. Naravno, pod uvjetom podrške menadžmenta – svaka će se organizacija tijekom tog procesa suočiti s drukčijim setom izazova. Pri njihovom adresiranju treba biti oprezan – negativna iskustva potencijalno mogu umanjiti postojeći angažman i motivaciju tima, generirati frustracije i otpor prema daljnjim promjenama, a to nikako ne želite.

U osjetljivim trenucima procesa, u pilot-projektima i testiranjima novih pristupa uvijek je dobro u proces uključiti i vanjskog stručnjaka koji može pružiti podršku u pripremi i planiranju, prepoznavanju potencijalnih rizika, dati vam dodatnu sigurnost u vođenju aktivnosti i imati ulogu objektivnog promatrača koji će bez utjecaja hijerarhije moći pomoći u donošenju najboljih odluka.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.

Sponzorirano

5 najzanimljivih komentara hrvatskih stručnjaka o stanju Europske Unije!

Hrvatski stručnjaci na panel raspravi Digital Brunch jučer su komentirali stanje Europske unije: kako EU može dodatno pomoći poduzetnicima i demokratskim procesima te što može učiniti da ojača protok ljudi, dobara i kapitala, samo su neke od stavki kojih su se dotakli.

Tehnologija

Apple jučer nije najavio novi mobitel, ali njegovi proizvodi barem više nisu skupi kao prije

Novi rujan, novi Apple događaj. Ovoga puta, možda bez mobitela, ali i dalje zanimljiv.

Novost

Employer branding i marketing kroz esport: Naučite kako doći do novih talenata i kupaca uz drugi Good Game ebook!

Kao što smo prošlog tjedna najavili, Good Game ebook dolazi u dva dijela - danas je dostupan i drugi! Tvrtka ste koja brine kako pristupiti novim generacijama? Ovo je verzija za vas.