Industrija događanja treba VR/AR tehnologiju jer stvara intenzivne emocije kod korisnika

Industrija događanja treba VR/AR za stvaranje intenzivnih emocija kod korisnika

Za nekoliko dana u Zagrebu će se održati drugo izdanje konferencije RSVP, a kako samo ime daje naslutiti, posvećena je industriji događanja. Među predavanjima ističe se i ono o korištenju VR i AR tehnologije na različitim događanjima u svrhu promocije i bolje interakcije s publikom, o čemu će govoriti Darian Škarica iz tvrtke divIT, mnogima poznat i po startupu Mash.Me.

darian_rsvp_coverFoto: RSVP

Tko god je barem jednom organizirao neki događaj, zna da je riječ o prilično zahtjevnom poslu. Štoviše, oko organizacije događanja razvila se cijela industrija koja sve više prihvaća i nove tehnologije, uključujući virtualnu, odnosno proširenu stvarnost. O tome će biti riječi i na nadolazećem drugo izdanje konferencije RSVP, o čemu će govoriti Darian Škarica iz tvrtke divIT specijalizirane za kreativna i interaktivna rješenja, koji s obzirom na brojne projekte i iskustvo u ovom području, uskoro pokreće i studio za virtualnu i miješanu stvarnost Delta Reality.

Otkuda virtualna stvarnost na konferenciji posvećenoj industriji događanja? Darian objašnjava kako su posljednje tri godine napravili dosta projekata vezanih za virtualnu, odnosno proširenu i miješanu stvarnost, od čega je većina bila za događaje.

Uz stvaranje sadržaja po narudžbi, radimo naša VR iskustva koja u potpunosti možemo vizualno prilagoditi brendu za pojedina događanja. Upravo smo s takvim brandiranim proizvodima dobili izuzetno pozitivan feedback od event industrije.

Industrija događanja uvijek treba i želi nove tehnologije, kaže Darian i dodaje da su, prije nego različite stvarnosti postanu svakodnevica i uđu u ostala područja, vidjeli industriju događanja kao dobro tržište za započeti s ovim tehnologijama.

Svaka tehnologija ima svoju posebnost

vr_advent_cover
Za virtualnu vožnju s Djedom Mrazom su se napravile iste saonice kao i u virtualnoj stvarnosti, što je korisnicima pružilo još bolje iskustvo.

Govoreći o tome koje su mogućnosti VR/AR tehnologije na različitim događanjima, Darian objašnjava da svaka tehnologija ima svoju posebnost vezano za događaje.

Dok je virtualna stvarnost većinom orijentirana na davanje novog osjećaja i iskustva ljudima, proširena i miješana stvarnost su više orijentirane na prezentaciju specifičnih proizvoda. Ono što ih, međutim, sve spaja prezentiranje je proizvoda, usluge ili brenda na jedan inovativan i imerzivan način te jako bitna stvar za evente – stvara intenzivne emocije kod korisnika.

Shvatili smo kako je za događaje dobro povezati digitalnu stvarnost s pravom stvarnosti, ističe Darian i navodi nekoliko primjera. Jedan od njih je advent u Zagrebu gdje je korištena njihova vožnja s Djedom Mrazom u virtualnoj stvarnosti gdje su napravljene prave velike saonice u koje su ljudi sjeli, a kad su nakon toga ušli u virtualnu stvarnost, nalazili su se na istim saonicama što je dodatno pojačalo sveukupni doživljaj.

Odličan primjer strane kampanje sa sličnim principom je za Old Irish, gdje je za vrijeme VR iskustva u pravoj stvarnosti oko osobe složen mali pub u kojem i VR iskustvo završava. Kad počnete raditi s različitim digitalnim stvarnostima, morate početi naglašavati što je prava stvarnost. 🙂

VR/AR ostaje u upotrebi u marketingu

Primjer korištenja virtualne stvarnosti vidjeli smo i na posljednja dva Weekend Media Festivala, a neki su možda čak i isprobali njihov gusarski vlak smrti. Darian kaže da je reakcija ljudi izuzetna pozitivna, no dok 2015. za VR praktički nitko nije čuo, već na idućem WMF-u situacija se znatno promijenila. Samim time, uvjeren je da ćemo u budućnosti sve češće vidjeti VR/AR tehnologiju na različitim događajima i u upotrebi u marketinške svrhe.

Već neko vrijeme govorim da, usprkos hypeu oko VR-a, će još dugo potrajati dok tehnologija krene u mainstream. Tako da, uz imerziju koju će VR uvijek pružati, marketing će moći još neko vrijeme iskoristiti i novost svega. Miješana stvarnost koja dolazi je druga priča. I ona će krenuti kao apsolutni hit na eventima, ali će puno prije od virtualne stvarnosti naći mjesto kod krajnjih korisnika .

Miješana stvarnost je iduća velika stvar

Za kraj, upitala sam Dariana koji su trenutno najnoviji trendovi kad govorimo o različitim vrstama stvarnosti. Kaže kako je miješana stvarnost gdje je HoloLens trenutni predvodnik definitivno iduća velika stvar i dodaje da je zanimljivo gledati reakcije ljudi koji su probali VR i HoloLens naočale.

Nekima je miješana stvarnost bolja od VR-a, neki kažu kako su s VR-om imali puno jače inicijalno iskustvo, međutim svi se slažu kako je dugoročna iskoristivost naočala miješane stvarnosti puno veća od naočala virtualne stvarnosti.

auto_rsvp_final
Za Siemens je napravljeno iskustvo u proširenoj stvarnosti gdje su prezentirana njihova industrijska rješenja.

Dodaje da je trenutno najveći problem kod HoloLensa relativno uzak FOV (kut gledanja kroz koji se vidi miješana stvarnost/hologrami), no da uskoro stižu Meta naočale koje rješavaju taj problem s tri puta većim kutem gledanja.

Svakako nas čeka jako zanimljivo tehnološko vrijeme, kako generalno, tako i za event industriju.

Ako vas zanima više o tome kako koristiti različite vrste stvarnosti za događaje ili jednostavno naučiti više o industriji organizacije događanja, zabilježite u kalendarima 7. i 8. veljače kada se održava RSVP festival, a dodatne informacije o programu i predavačima mogu se pronaći na službenim stranicama.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.