30% djece u Hrvatskoj u dobi od 9 do 11 godina koristi Facebook

30% djece u Hrvatskoj u dobi od 9 do 11 godina koristi Facebook

U hrvatskim školama, jučer je nizom edukativnih radionica obilježen je globalni Dan sigurnijeg interneta kojeg već treću godinu zaredom provode Centar za nestalu i zlostavljanu djecu i Microsoft Hrvatska. Tako je ove godine u edukativnim aktivnostima sudjelovalo čak 198 škola s ukupno 9000 učenika, što je čak 90 posto više škola nego lani.

dan_sigurnijeg_interneta_zg

Dan sigurnijeg interneta jučer je obilježen u 120 zemalja diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. Treću godinu zaredom, provodili su ga Centar za nestalu i zlostavljanu djecu i Microsoft Hrvatska, a ove godine im se pridružila i Služba prevencije Policijske uprave zagrebačke. U aktivnostima je sudjelovalo čak 198 škola s ukupno 9000 učenika i prosječno oko 50 učenika po svakoj školi. To je čak 90 posto više škola nego lani kada su sudjelovale 104 škole s oko 6000 učenika, navode organizatori.

Tijekom predavanja, predstavljene su dobre i loše strane interneta, a naglašeno je kako su djeca, posebno na društvenim mrežama, sve češće izloženija kontaktu s nepoznatim ljudima te je nužno poticati češći i kvalitetniju komunikaciju s djecom. Naime, prema istraživanju, u Hrvatskoj čak 30 posto djece u dobi od 9 do 11 godina koristi Facebook. Kao sudionici virtualnog svijeta, učenici najčešće nisu svjesni opasnosti na internetu i njihovih posljedica u svakodnevnom životu, objašnjava Carla Astrid Gajšak, učiteljica informatike u osnovnoj školi Dragutina Domjanića u Zagrebu.

Iza maske anonimnosti učenici najčešće ne poštuju druge korisnike interneta što rezultira porastom cyberbullyinga među mladima, te također ne štite svoju privatnost, reputaciju i svoje osobne podatke.

Online kviz, Skype predavanja, radionice…

Djeca su također mogla ispuniti i online kviz te tako provjeriti svoje znanje o digitalnoj sigurnosti, prepoznavanju virusa, zaštiti osobnih podataka, neprimjerenom ponašanju na internetu te kako ga prijaviti. Uz Skype predavanja, u školama su se održavale i dvije vrste radionice – o igrama prije doba računala i interneta te gdje su imali priliku izraditi nešto kreativno uz pomoć YouTube tutoriala. Zrinka Radovanović, učiteljica u osnovnoj školi Vijenac u Osijeku, istaknula je:

Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta potičemo učenike na kritičko promišljanje o informacijama koje su im dostupne putem interneta, upućujemo ih na kreativno stvaranje digitalnih sadržaja i zaštitu autorskog djela razvijajući digitalne kompetencije učenika.

dan_sigurnijeg_interneta_os
Djeci su na nekoliko lokacija podijeljena pokrivala za kamere kako bi ih se zaštitilo od neželjenih pogleda putem interneta.

Uz to, na pojedinim lokacijama u Zagrebu djelatnici Službe prevencije Policijske uprave zagrebačke s djecom su analizirali komunikaciju licem u lice i virtualnu komunikaciju kako bi istaknuli prednosti i nedostatke virtualne komunikacije, opasnosti lažnih profila, ali i što djeca mogu napraviti ako se nađu u neugodnoj situaciji.

Budući da je odgovorna upotreba interneta i mobilnih uređaja često izazov, posebno među djecom i mladima, ne sumnjamo da će im savjeti dobiveni u sklopu akcije Dan sigurnijeg interneta dobro doći za što bezbrižnije surfanje i online komuniciranje.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Istraživanje

Veliko CX istraživanje: Za korisničko iskustvo banke, retail i bezalkoholna pića u Hrvatskoj zaslužile tek ocjenu – 3!

Peekator je hrvatski startup koji se bavi istraživanjem korisničkog iskustva, a nedavno obrađeni podaci više od 3000 anketiranih osoba, 13 tisuća komentara i 60 dubinskih intervjua bacili su potpuno novo svjetlo na uobičajene prakse na području tri značajna tržišta, a ovo je okvirna slika trenutnog stanja.

Izvještaj

Inchoo, Infinum i Hooloovoo do developera dopiru blogom, modnim brendom i “napuhanim” influencerima

Kako se brendirati kao dobro mjesto za posao prema developerima koji nisu impresionirani stolovima za stolni tenis ili igraćim konzolama? Otkrile su nam tri developerske tvrtke na konferenciji Employer Branding Zagreb.

Gaming

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.

Izvještaj

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.