Zašto hrvatske crowdfunding kampanje kaskaju za svijetom?

Jakna od 9,000.000 dolara: Zašto ovakve crowdfunding kampanje nema u Hrvata?

Grupno financiranje je popularnije nego ikad u Hrvatskoj, ali ozbiljniji rezultati hrvatskih kampanja na svjetskoj razini za sada izostaju. Dio krivnje možete pripisati svojeglavosti i nespremnosti pojedinaca koji pokreću kampanje, ali i činjenici da crowdfunding scena u Hrvatskoj još nije sazrela. Zato nemojte očekivati da će hrvatske kampanje na Kickstarteru biti tako skoro uspješne kao kampanja iz ona iz naslova članka.   

crowdfunding hrvatska

Ove godine imali smo priliku vidjeti čitavu plejadu uspješnih, ali i ponekih neuspješnih crowdfunding kampanja u Hrvatskoj. Od tužnog neuspjeha simpatične aplikacije Mash.me, preko uspjeha društvene igre Vaults i računalne igre Nephils Fall, pa sve do po količini prikupljenih sredstava najjače ovogodišnje kampanje za Baggizmo, torbu za muškarce koji svoje elektroničke igračke vole držati uz tijelo. Nažalost, jedini festival dokumentarne fotografije u regiji, Organ Vida također nije uspio prikupiti traženi iznos.   

Nagla popularizacija grupnog financiranja u Hrvatskoj

Čini se da je osim niza zanimljiv kampanja, ove godine puno učinjeno za popularizaciju grupnog financiranja u javnosti. To prije svega možemo zahvaliti medijskoj pažnji koju je prikupio edukacijski projekt Crowdfunding Academy. Isto tako, trenutno je vrlo aktualna kampanja Lighten the Load za donaciju nosiljki za djecu izbjeglim majkama iza koje stoje društveno poduzeće Brodoto i udruga RODA. Ova kampanja je zahvaljujući odličnom trenutku u kojem je krenula već u prvih dva sata uspjela prikupiti ciljani iznos, a do trenutka pisanja ovog članka i višestruko premašiti.

prpic

Najveći ovogodišnji uspjeh, po mom mišljenju, ipak je crowdinvesting kampanja za Trillenium, projekt iza kojeg stoji Hrvoje Prpić, čija kampanja je na platformi za grupno investiranje Seedrs uspjela prikupiti čak 2 milijuna kuna investicija, a u koju je uložio i škotski tenisač Andy Murray. Zapravo, ne intrigira me toliko visina investicije, iako je i ona za naše prilike impresivna, već činjenica da se netko u Hrvatskoj konačno pokrenuo (treba napomenuti da je uz Trillenium, crowdinvesting kampanju imao i Zagrebački inkubator poduzetništva) te uspješno priveo kraju jednu vrlo ozbiljnu crowdinvesting kampanju.

Kako ocijeniti stvarno stanje crowdfundinga u Hrvata?

Pomalo je žalosno da manje-više sve uspješne kampanje grupnog financiranja u Hrvata ili upadaju u kategoriju knjiga, društvenih i računalnih igara ili se pak radi o društvenim inicijativama koje se oslanjaju na poslovičnu solidarnost i domaću sklonost pomaganju. Za razliku od nas, Slovenci su svoju svijetlu točku na crowdfunding karti Europe zaslužili zahvaljujući kreativnim centrima poput ljubljanskog Poligona koji vrlo uspješno plasiraju dizajnerske proizvode na Kickstarter.

Flykly električni bicikl čija je Kickstarter uspjeh pokrenuo lavinu uspješnih kampanja u Sloveniji
Flykly električni bicikl čija je Kickstarter uspjeh pokrenuo lavinu uspješnih kampanja u Sloveniji (slika: FlyKly press kit)

Zanimljivo je i pitanje zašto se ove godine nijedna druga kampanja nije uspjela ni približiti iznosu od 140 tisuća dolara kojeg je na Kickstarteru postigla Machina Arcana ili 190 tisuća dolara koliko je na Indiegogou prikupio Vitastiq?

Istina je da se kod Machine Arcane radi o društvenoj igri koja je zahvaljujući specifičnostima tog segmenta grupnog financiranja bila prisiljena orijentirati se i dobro pripremiti za nastup prema međunarodnom tržištu, no to ne može i ne smije biti opravdanje. Mislim da se odgovor krije u nezrelosti crowdfunding scene u Hrvatskoj gdje se akteri još uvijek oslanjaju na domaću prihvaćenost i tapšanje po ramenima bez stvarnog učinka u globalnim razmjerima, dok su naši susjedi već odavno probili psihološku granicu globalnog tržišta i gdje najuspješnije kampanje uspijevaju prikupiti 700 tisuća dolara.

Gdje je Hrvatska na globalnoj crowdfunding karti?

Činjenica je da budućnost crowdfundinga u Hrvatskoj ne možemo temeljiti na  donacijskim kampanjama, igrama i knjigama jer dovoljno je uzeti za primjer najuspješniju ovogodišnju hrvatsku kampanju na Kickstarteru koja je prikupila četrdeset tisuća i staviti je u globalne razmjere gdje svaka malo uspješnija kampanja tog tipa bez problema barem pedeset ako ne i stotinu tisuća dolara. Dovoljno je samo osvrnuti se na činjenicu da kvalitetni projekti poput iBackPack ruksaka privuku više stotina tisuća dolara, a da su najuspješnije torbe i jakne na Kickstarteru ove godine izvukle višemilijunske dolarske iznose.

Everyday Messenger torba za fotografe i obične smrtnike koja je na Kickstarteru prikupila gotovo pet milijuna dolara
Everyday Messenger torba za fotografe i obične smrtnike koja je na Kickstarteru prikupila gotovo pet milijuna dolara (slika: Kickstarter)

Moramo biti svjesni da u današnje vrijeme nije dovoljno samo uspješno završiti kampanju i prikupiti iznos tek nešto veći od traženog. U globalnim razmjerima to nije nikakva novost, tu se već priča o višemilijunskim iznosima, no domaći mediji još uvijek s veseljem prenose gotovo svaku takvu vijest. Prilikom pokretanja kampanje, stoga, postavite si pitanje koje su vaše ambicije:  želite li svoj proizvod uspješno plasirati na globalno tržište ili samo dokazati da ste glavni “baja” u svom selu?

Što bi Hrvati trebali naučiti o grupnom financiranju?

Iako je direktorica Indiegogoa za Europu u nedavnom intervjuu za Netokraciju istaknula da je ono što je vidjela prilikom posjeta Hrvatskoj obećavajuće, nakon višemjesečnog intenzivnog praćenja startup i crowdfunding scene u Hrvata i rada s timovima koji su sudjelovali na Crowdfunding Academyju, ne mogu se oteti dojmu da ljudi koji pokušavaju lansirati kampanje u Hrvatskoj trebaju još puno toga naučiti. Jedna od stvari koja me poprilično fascinira jest precjenjivanje vlastitih mogućnosti i kvalitete vlastitih proizvoda i podcjenjivanje količine truda koju je potrebno uložiti u pripremu i pokretanje kampanje. Isto tako, za uspjeh crowdfunding kampanje u svjetskim razmjerima u 2015. godini treba imati doista vrhunski dizajniran i privlačan proizvod kojeg prati suludo dobra prezentacija na crowdfunding platformi i odlično pripremljen nastup u medijima i na društvenim mrežama. Kaska li ijedan dio ove priče, možete biti sigurni da postoje velike šanse da će vaš proizvod završiti na smetlištu zaboravljenih proizvoda ili čak neuspješnih kampanja.

Baubax je odlična jakna za putovanja s mnoštvom skrivenih funkcija, a na Kickstarteru je prikupila gotovo deset milijuna dolara
Baubax je odlična jakna za putovanja s mnoštvom skrivenih funkcija, a na Kickstarteru je prikupila gotovo deset milijuna dolara (slika: Kickstarter)

Neobično je važno da ni u jednom trenutku ne zaboravite da kampanja za vaš proizvod cilja globalno tržište, pa se prema tome nemojte zanositi objavama u domaćim medijima, iako su one dobre za prvi boost i poticanje lokalne zajednice za podupiranje projekta. Nevjerojatno je koliko sam puta posljednjih mjeseci vidio likovanja zbog objava u domaćim mainstream ili čak lokalnim medijima koje doista nije teško dobiti, dok su istovremeno neke kampanje kiksale upravo zato što nisu bile dovoljno kvalitetno zastupljene u stranim medijima.

Koju psihološku granicu trebamo probiti?

Želimo li vidjeti uspješnu Kickstarter kampanju iz Hrvatske koja će probiti psihološku granicu od 200 tisuća dolara i označiti prekretnicu, potrebno je, po meni, primijeniti slovenski recept. To znači da trebamo stvoriti zajednicu koja će okupiti ekipu s crowdfunding iskustvom iza sebe i koja će nesebično dijeliti svoja iskustva i ekspertizu. Pri tome ne mislim na idealističku nesebičnu pomoć pod svaku cijenu, nego stvaranje formalnog ili neformalnog kružoka kojem se netko s itekako suvislom idejom može obratiti za pomoć i podršku tijekom čitavog procesa pripreme i tijeka kampanje. Jednodnevna događanja, radionice i tečajevi možda čine čuda kad je u pitanju promocija grupnog financiranja, ali ne kvalificiraju polaznike za samostalno vođenje kampanja.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Hrvoje Hafner

    Hrvoje Hafner

    25. 09. 2015. u 1:20 pm Odgovori

    Hrvatski problem nije community već nedostatak kreativaca koji bi trebali postati poduzetnici. Budući da si prozvao slovence, treba napomenuti da ni njihovi prvi veliki projekti (LLstol, Xvida, Musgard, FlyKly, Chipolo), a i neki noviji poput GoatMuga nisu proizvod crowdfunding communitya razvijenog u Poligonu, već kreativnih timova koji su prionuli poslu i ‘zaprljali’ ruke.

    • Ivan Szekeres

      Ivan Szekeres

      25. 09. 2015. u 2:48 pm Odgovori

      Slažem se gotovo u potpunosti s tobom, jedino bih dodao da vjerujem da osim onih koji su probijali led, da su kasniji mogli dobiti podršku i savjete “iskusnijih kolega”. U tom smislu formalna ili neformalna zajednica… 🙂

    • Ivan Rendulic

      Ivan Rendulic

      26. 09. 2015. u 10:36 am Odgovori

      Hrvoje,

      cak ne mislim da je nas problem u nedostatku kreativaca. Vec u mentalitetu. Dok bas kao stao je Anastasia pricala ameri izlaze van i pricaju o svojim idejama i projetkima na sav glas mi se skrivamo u zamracenim kutcima nasih soba te cekamo gotov projekt u strahu da nam netko nebi uzeo koncep/ideju etc. Kada dodje do realizacije iste, ukoliko uopce dodje onda neznamo kako prosiriti “rijec” o tome i kako pravilno marketinski oglasavati.

    • goran

      goran

      01. 10. 2015. u 3:47 pm Odgovori

      Za postojanje kreativaca treba postojati i prikladno okruženje. Hrvatska je zemlja u kojoj postoje isplativiji sektori od ITC-a. Sektori u kojima se može garantirati sigurno ulaganje te veliku dobit. U takvom okruženju teško da se može razviti kreativna startup zajednica ako privatni novac ju zaobilazi.

      A da ima te kreativne zajednice lako bi se dogodio i uspjeh kroz crowdfunding i VC.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

YouTube i digitalni video

Slavimo 19 godina prvog YouTube videa uz popis Hrvata s najviše pretplatnika

Donosimo vam popis najpopularnijih hrvatskih YouTubera i šarolikost ovog popisa sigurno niste očekivali.

Programiranje

Zbog prvog AI programera i “Shrimp Jesusa” AI sustavi se čine sve manje inteligentnima

U ovoj epizodi donosimo vam primjere loše primjene umjetne inteligencije: od smotanih AI programera i (ne)nosive tehnologije do nevjerojatnih religijskih ikona.

Društvene mreže

Dodala sam HTZ kao suradnika na Instagramu i dobila preko 2000 lajkova – no, što osim toga?

Opcija "Invite collaborator" dostupna je svim Instagram profilima od kraja 2021. godine. Testirala sam je na svojoj objavi kako bih vam pomogla u odluci trebate li je koristiti, kako je možete iskoristiti te što biste time mogli dobiti.

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.