U 2015. Hrvati crowdfundingom prikupili 5,3 milijuna kuna!

U 2015. Hrvati crowdfundingom prikupili 5,3 milijuna kuna!

2015. je bila zanimljiva godina za crowdfunding, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Što se tiče grupnog financiranja u Lijepoj našoj, blog Hrvoja Hafnera Crowfdunding.hr ponovno je proveo istraživanje i otkrio kako je samo u prošloj godini prikupljeno više sredstava nego ukupno u svim prethodnim kampanjama. Naime, za hrvatske je projekte do danas prikupljeno gotovo 10 milijuna kuna, a 5,3 milijuna prikupljeno je samo u 2015. godini.

crowdhr_1naslovna

Što se tiče trendova u svijetu, usprkos sve češćim problemima oko isporuke obećanih gadgeta podržavateljima, na Kickstarteru je do sada prikupljeno više od 2 milijarde dolara za različite projekte. Do prve milijarde dolara Kickstarteru je trebalo 5 godina, a drugu je skupio već za godinu i pol.

Rekord drži nova verzija pametnog sata Pebble, za koji je prikupljeno više od 20 milijuna dolara, dok je kartašku igru Exploding Kittens podržalo čak 220.000 ljudi. Istodobno, nekoliko većih kampanja objavile su kako neće moći isporučiti nagrade podržavateljima te da tvrtke koje stoje iza projekata prestaju s radom. To je nagnalo Kickstarter da provede istraživanje kojim je utvrđeno da čak 9% uspješnih projekata nikada ne ispuni obećanje, ali i unajmi profesionalne novinare do naprave nezavisne istrage za medijski najeksponiranije kampanje koje u tome nisu uspjele.

Od 63 projekta u Hrvatskoj, njih 23 dosegnulo cilj

No, prijeđimo na hrvatske projekte. Prema Crowdfunding.hr, vidi se napredak i u broju projekata koji se obraćaju grupnom financiranju, ali i u količini prikupljenog novca. U prošloj su godini 63 projekta na taj način prikupili čak 5,3 milijuna kuna, iako je njih tek 23 uspjelo doći do željenog cilja. Hrvoje Hafner komentira za Netokraciju:

U odnosu na prethodne godine, crowdfunding se u Hrvatskoj počeo shvaćati puno ozbiljnije. Iako su uspješne kampanje iz protekle godine imale donekle skromne ciljeve u odnosu na realnu financijsku konstrukciju, primijetio sam da su koristile različite taktike za održavanje kampanje ‘svježom’ kako bi se zadržao momentum koji se napravi u prvih par dana kampanje.

Dok su prošlih godina u fokusu bile računalne igre, u 2015. su na red došli humanitarni i društveno korisni projekti, nastavlja Hrvoje. Međutim, oni teško dostižu visoke iznose koje redovito imamo prilike vidjeti kod inovativnih gadgeta ili računalnih i društvenih igara.

Zadnjih godina domaći investitori, ali i inkubatori, bili su blagonakloni softverskim rješenjima kod kojih su početna ulaganja niža, a skalabilnost znatno jednostavnija i jeftinija. Kod njih je očekivani povrat investicije znatno veći nego kod potrošačke elektronike. Međutim, takve softverske kampanje puno teže prolaze, što smo mogli i vidjeti, primjerice, kod Mash.mea. Volio bih da u Hrvatskoj imamo više primjera brzog razvoja hardverskih proizvoda, poput Bellabeata.

Mislim da će se u narednom periodu pojaviti više projekata poput STEMI-ja ili nedavno na CES-u predstavljenog Vyoocama, koji će htjeti iskoristiti potencijal crowdfundinga. Danas u Hrvatskoj imamo tvrtke kao što je Evolve iz Donje Stubice koje hardverskim startupima mogu pomoći i oko brzog razvoja prototipa za potrebe kreiranja dobre crowdfunding kampanje.

U Hrvatskoj je primarna platforma i dalje Indiegogo, dok je Kickstarter na drugom mjestu. Broj podržavatelja domaćih kampanja u 2015. porastao je na 7673 u odnosu na 6636 iz 2014. Najviše novca prikupila je crowdfunding kampanja za vlasničke udjele projekta Hrvoja Prpića Trillenium na platformi Seedrs, u kojoj je prikupljeno 200.000 funti, Kampanja s najviše pojedinačnih uplata bila je za uređaj Vitastiq koji pomoću pametnog telefona mjeri razinu minerala u tijelu čovjeka, a u kojoj je sudjelovalo 873 ljudi.

Nedostaje nam networking na globalnoj razini

Međutim, što se može napraviti da u 2016. vidimo više domaćih kampanja koje postižu globalni uspjeh?

Našim kampanjama nedostaje međunarodni networking, i to je vjerojatno razlog zašto se ne dosežu veći iznosi. Recimo, kada članovi ZIP-a ili CRANE-a odluče podržati neku kampanju, to njoj donese oko 100 podržavatelja jer su oni tehnološki opinion makeri u Hrvatskoj. Domaće bi kampanje takve ambasadore trebale tražiti i na tržištima Amerike i zapadne Europe. Za primjer, američki hardverski akcelerator HAX redovito izbacuje milijunske kampanje – Revols slušalice su zadnje – s 10.000 podržavatelja.

Ono gdje domaće kampanje nisu uopće zagrebale je ciljano oglašavanje na društvenim mrežama. Kvalitetne kampanje vani troše 200 do 2000 dolara dnevno tijekom kampanje samo na pažljivo isplanirano i targetirano Facebook oglašavanje kako bi imale konstantan priljev novih podržavatelja i visoku rangiranost na crowdfunding platformi.

Pogledajte pregled kampanja u prošloj godini u infografici:

Crowdfunding_infografika_2015

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. jozo

    jozo

    18. 01. 2016. u 10:54 pm Odgovori

    5 milijuna kuna, a jest i puno, nema šta… Stavili ste naslov s onim uskličnikom ko da je 5 milijardi… Još jedan dokaz beznačajnosti nekih razvikanih online servisa.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Digitalni marketing

Što zajedničko imaju cajke, McDonald’s i Jack Daniels? Izvrsno targetiranje potreba.

“Zašto su cajke toliko popularne?" pitanje je koje se svako malo vrati "na tapet". Na tom tapetu uz cajke i neke druge ukuse i interese sjede razni brendovi koje određene skupine štuju kao dio njihovog identiteta. Pitanje brendinga proizvoda tako više nije samo marketinško, kao što ni pitanje cajki - nije samo glazbeno.

Što ste propustili

Novost

Google dobio zeleno svjetlo za akviziciju Photomatha

Službeno je - aplikacija Damira Sabola koja pomaže kod učenja matematike postat će dio Googlea.

Tvrtke i poslovanje

Factory se u potpunosti oprostio s Plavom tvornicom i doživio potpuni rebranding

Iako je Plava tvornica još ranije promijenila ime u Factory, sada ostaje i bez prepoznatljive plave boje doživjevši kompletan rebranding. Koliko je takav korak bio zahtjevan, ali i potreban, otkrila nam je direktorica marketinga Marijana Butorac.

Zabava i zanimljivosti

Kako su Konzumovi plišani Zvjerići uz AR tehnologiju postali virtualne igračke?

Kampanje maloprodajnih lanaca koje potiču pozitivne promjene, ali u isto vrijeme nude zabavne sadržaje za djecu u Hrvatskoj su sve popularnije. Konzum ponovno ide korak dalje i u najnovijoj takvoj kampanji donosi virtualne likove Zvjerića.

Panel

Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente na FER-u?

S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.

Startupi

Matija Nakić: Kako u krizi privući investitore i velike klijente, a kako veteranski kadar?

U novoj epizodi Netokracija podcasta, o građenju odnosa s investitorima, privlačenju veterana u tim i investicijskoj klimi iz perspektive jednog startupa pričamo sa su-osnivačicom Farseera, Matijom Nakić.

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.