U 2015. Hrvati crowdfundingom prikupili 5,3 milijuna kuna!

U 2015. Hrvati crowdfundingom prikupili 5,3 milijuna kuna!

2015. je bila zanimljiva godina za crowdfunding, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Što se tiče grupnog financiranja u Lijepoj našoj, blog Hrvoja Hafnera Crowfdunding.hr ponovno je proveo istraživanje i otkrio kako je samo u prošloj godini prikupljeno više sredstava nego ukupno u svim prethodnim kampanjama. Naime, za hrvatske je projekte do danas prikupljeno gotovo 10 milijuna kuna, a 5,3 milijuna prikupljeno je samo u 2015. godini.

crowdhr_1naslovna

Što se tiče trendova u svijetu, usprkos sve češćim problemima oko isporuke obećanih gadgeta podržavateljima, na Kickstarteru je do sada prikupljeno više od 2 milijarde dolara za različite projekte. Do prve milijarde dolara Kickstarteru je trebalo 5 godina, a drugu je skupio već za godinu i pol.

Rekord drži nova verzija pametnog sata Pebble, za koji je prikupljeno više od 20 milijuna dolara, dok je kartašku igru Exploding Kittens podržalo čak 220.000 ljudi. Istodobno, nekoliko većih kampanja objavile su kako neće moći isporučiti nagrade podržavateljima te da tvrtke koje stoje iza projekata prestaju s radom. To je nagnalo Kickstarter da provede istraživanje kojim je utvrđeno da čak 9% uspješnih projekata nikada ne ispuni obećanje, ali i unajmi profesionalne novinare do naprave nezavisne istrage za medijski najeksponiranije kampanje koje u tome nisu uspjele.

Od 63 projekta u Hrvatskoj, njih 23 dosegnulo cilj

No, prijeđimo na hrvatske projekte. Prema Crowdfunding.hr, vidi se napredak i u broju projekata koji se obraćaju grupnom financiranju, ali i u količini prikupljenog novca. U prošloj su godini 63 projekta na taj način prikupili čak 5,3 milijuna kuna, iako je njih tek 23 uspjelo doći do željenog cilja. Hrvoje Hafner komentira za Netokraciju:

U odnosu na prethodne godine, crowdfunding se u Hrvatskoj počeo shvaćati puno ozbiljnije. Iako su uspješne kampanje iz protekle godine imale donekle skromne ciljeve u odnosu na realnu financijsku konstrukciju, primijetio sam da su koristile različite taktike za održavanje kampanje ‘svježom’ kako bi se zadržao momentum koji se napravi u prvih par dana kampanje.

Dok su prošlih godina u fokusu bile računalne igre, u 2015. su na red došli humanitarni i društveno korisni projekti, nastavlja Hrvoje. Međutim, oni teško dostižu visoke iznose koje redovito imamo prilike vidjeti kod inovativnih gadgeta ili računalnih i društvenih igara.

Zadnjih godina domaći investitori, ali i inkubatori, bili su blagonakloni softverskim rješenjima kod kojih su početna ulaganja niža, a skalabilnost znatno jednostavnija i jeftinija. Kod njih je očekivani povrat investicije znatno veći nego kod potrošačke elektronike. Međutim, takve softverske kampanje puno teže prolaze, što smo mogli i vidjeti, primjerice, kod Mash.mea. Volio bih da u Hrvatskoj imamo više primjera brzog razvoja hardverskih proizvoda, poput Bellabeata.

Mislim da će se u narednom periodu pojaviti više projekata poput STEMI-ja ili nedavno na CES-u predstavljenog Vyoocama, koji će htjeti iskoristiti potencijal crowdfundinga. Danas u Hrvatskoj imamo tvrtke kao što je Evolve iz Donje Stubice koje hardverskim startupima mogu pomoći i oko brzog razvoja prototipa za potrebe kreiranja dobre crowdfunding kampanje.

U Hrvatskoj je primarna platforma i dalje Indiegogo, dok je Kickstarter na drugom mjestu. Broj podržavatelja domaćih kampanja u 2015. porastao je na 7673 u odnosu na 6636 iz 2014. Najviše novca prikupila je crowdfunding kampanja za vlasničke udjele projekta Hrvoja Prpića Trillenium na platformi Seedrs, u kojoj je prikupljeno 200.000 funti, Kampanja s najviše pojedinačnih uplata bila je za uređaj Vitastiq koji pomoću pametnog telefona mjeri razinu minerala u tijelu čovjeka, a u kojoj je sudjelovalo 873 ljudi.

Nedostaje nam networking na globalnoj razini

Međutim, što se može napraviti da u 2016. vidimo više domaćih kampanja koje postižu globalni uspjeh?

Našim kampanjama nedostaje međunarodni networking, i to je vjerojatno razlog zašto se ne dosežu veći iznosi. Recimo, kada članovi ZIP-a ili CRANE-a odluče podržati neku kampanju, to njoj donese oko 100 podržavatelja jer su oni tehnološki opinion makeri u Hrvatskoj. Domaće bi kampanje takve ambasadore trebale tražiti i na tržištima Amerike i zapadne Europe. Za primjer, američki hardverski akcelerator HAX redovito izbacuje milijunske kampanje – Revols slušalice su zadnje – s 10.000 podržavatelja.

Ono gdje domaće kampanje nisu uopće zagrebale je ciljano oglašavanje na društvenim mrežama. Kvalitetne kampanje vani troše 200 do 2000 dolara dnevno tijekom kampanje samo na pažljivo isplanirano i targetirano Facebook oglašavanje kako bi imale konstantan priljev novih podržavatelja i visoku rangiranost na crowdfunding platformi.

Pogledajte pregled kampanja u prošloj godini u infografici:

Crowdfunding_infografika_2015

ponuda

Komentari

  1. jozo

    jozo

    18. 01. 2016. u 10:54 pm Odgovori

    5 milijuna kuna, a jest i puno, nema šta… Stavili ste naslov s onim uskličnikom ko da je 5 milijardi… Još jedan dokaz beznačajnosti nekih razvikanih online servisa.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.