Clox, domaće dizajnerske cipele, u pohodu na Indiegogoo

Clox, cipele domaćeg dizajna, u pohodu na 12.000 dolara na Indiegogou

Čini se da se ‘crowdunding’ na domaćim područjima, kao način financiranja i promocije, konačno počeo micati iz kruga tehnoloških proizvoda i iskušavati neka nova područja, poput mode. Na Indiegogou je danas osvanula kampanja za cipele i druge proizvode brenda Clox, koji će biti poznat domaćim modnim znalcima.

Slike: Clox Indiegogo
Slike: Clox Indiegogo

Clox je modni brend koji nudi stiletto cipele te balerinke, ali i druge proizvode poput leptir-mašni, a koji su posebni po tome što se na njima nalaze funkcionalni satovi. Iza njih stoji grafička dizajnerica Mia Marić, partnerica u studiju za dizajn Manasteriotti-Marić.

Svaki dobar dizajn mora imati i dobru priču, pogotovo ako s tom pričom želi osvojiti korisnike na platformama za grupno financiranje, a Cloxova se odnosi na povezanost “trčanja” u cipelama i vremena. Idemo li u krugove, kao što to čine kazaljke u obliku nogu na Cloxovim satovima, ili doista idemo naprijed? Osim što je sat simbol simboličan i ironičan dodatak na cipelama i vrpcama, ujedno je i dekorativan, a može biti i koristan jer – pokazuje vrijeme. A kako cipele dolaze u paru, tako u paru dolaze i satovi, stoga se može s njima “igrati” i namjestiti ih, primjerice, na različite vremenske zone.

Clox Indiegogo 2

Cilj kampanje je prikupiti 12.000 dolara, a sudjelovati se u njoj može već s pet dolara, za što se dobivaju katalog, fotografije i vječna zahvala. Da bi se dobio konkretan proizvod, potrebno je izdvojiti između 70 i 495 dolara, a najskuplji paket, vrijedan 3500 dolara, donosi radionicu modnog dizajna i izrade cipela s Mijom Marić.

Kreativna promocija ili novi kanal prodaje?

“Cloxice” postoje već tri godine, a kako je prva velika kolekcija u planu, potrebna je financijska potpora da bi se pokrili troškovi proizvodnje. Međutim, iako je ovo zanimljiv proizvod, na crowdfunding platforme još uvijek su najčešće gledamo kao na mjesto na kojemu ćemo među prvima pronaći i pribaviti kakvu tehnološki inovativnu spravicu. Clox ipak ne nudi pametni sat ili pametne cipele, a riječ je i o premium proizvodu kakve ne viđamo često na platformama za grupno financiranje.

Kreativni tim iza kampanje, s Mijom Marić u sredini.
Kreativni tim iza kampanje, s Mijom Marić u sredini.

Kako nam otkriva Mia Marić, tim koji stoji iza kampanje svjestan je da crowdfunding platforme nisu uobičajene za modne projekte i da oni na njima rijetko uspijevaju. No, smatraju da tu činjenicu mogu iskoristiti na dva načina – da zahvaljujući tome isplivaju i budu uočeni ili da potvrde tezu o teškoj spojivosti modnih projekata i crowdfundinga.

Riječ je prvenstveno o kreativnoj promociji i prezentaciji, želimo dobiti feedback ljudi koji se na ovakav način prvi puta susreću sa Cloxom i vidjeti njihove reakcije, hoće li prihvatiti Clox kao maštovit, kreativni brend cipela visoke udobnosti i kvalitete ili će ih ta neuobičajenost odbiti i pitat će se zašto ustvari taj sat ne broji korake, mjeri težinu ili rješava neki problem – što očekujemo od crowdfunding projekata. To je testiranje Cloxa u okolini gdje su mu male šanse za preživljavanje.

Postoje dvije kategorije Clox kupaca: oni koje sat shvaćaju kao isključivo funkcionalan predmet – prvenstveno pokazivač vremena; i ona druga kategorija koja će u promjenjenom kontekstu Clox shvatiti na emocionalan način i povezati se s njim, a učestvujući u njihovoj realizaciji doći do Cloxica po pristupačnijoj cijeni. Clox će se i u budućnosti “boriti” sa vremenom – imamo plan razviti sat koji će pokazivati posebno Clox vrijeme, kucajući tako da će se noge na satu izmjenjivati uzastopno poput koraka.

Kada pričamo o Cloxu i crowdfundingu, spoj cipele i sata je primarno estetski te govori o mašti što samom proizvodu daje dodatnu emociju koja na Indiegogu nije uvijek prihvaćena, nadodaje naša sugovornica.

Hoće li ovaj odmak od uobičajenog značiti “vrtnju u krug” ili pomak naprijed, pokazat će, baš kao na cipelama, vrijeme. Kampanja završava 31. ožujka, a ako želite do tog datoma pripomoći domaćem brendu, klik na Indiegogo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.