Clox, domaće dizajnerske cipele, u pohodu na Indiegogoo

Clox, cipele domaćeg dizajna, u pohodu na 12.000 dolara na Indiegogou

Čini se da se ‘crowdunding’ na domaćim područjima, kao način financiranja i promocije, konačno počeo micati iz kruga tehnoloških proizvoda i iskušavati neka nova područja, poput mode. Na Indiegogou je danas osvanula kampanja za cipele i druge proizvode brenda Clox, koji će biti poznat domaćim modnim znalcima.

Slike: Clox Indiegogo
Slike: Clox Indiegogo

Clox je modni brend koji nudi stiletto cipele te balerinke, ali i druge proizvode poput leptir-mašni, a koji su posebni po tome što se na njima nalaze funkcionalni satovi. Iza njih stoji grafička dizajnerica Mia Marić, partnerica u studiju za dizajn Manasteriotti-Marić.

Svaki dobar dizajn mora imati i dobru priču, pogotovo ako s tom pričom želi osvojiti korisnike na platformama za grupno financiranje, a Cloxova se odnosi na povezanost “trčanja” u cipelama i vremena. Idemo li u krugove, kao što to čine kazaljke u obliku nogu na Cloxovim satovima, ili doista idemo naprijed? Osim što je sat simbol simboličan i ironičan dodatak na cipelama i vrpcama, ujedno je i dekorativan, a može biti i koristan jer – pokazuje vrijeme. A kako cipele dolaze u paru, tako u paru dolaze i satovi, stoga se može s njima “igrati” i namjestiti ih, primjerice, na različite vremenske zone.

Clox Indiegogo 2

Cilj kampanje je prikupiti 12.000 dolara, a sudjelovati se u njoj može već s pet dolara, za što se dobivaju katalog, fotografije i vječna zahvala. Da bi se dobio konkretan proizvod, potrebno je izdvojiti između 70 i 495 dolara, a najskuplji paket, vrijedan 3500 dolara, donosi radionicu modnog dizajna i izrade cipela s Mijom Marić.

Kreativna promocija ili novi kanal prodaje?

“Cloxice” postoje već tri godine, a kako je prva velika kolekcija u planu, potrebna je financijska potpora da bi se pokrili troškovi proizvodnje. Međutim, iako je ovo zanimljiv proizvod, na crowdfunding platforme još uvijek su najčešće gledamo kao na mjesto na kojemu ćemo među prvima pronaći i pribaviti kakvu tehnološki inovativnu spravicu. Clox ipak ne nudi pametni sat ili pametne cipele, a riječ je i o premium proizvodu kakve ne viđamo često na platformama za grupno financiranje.

Kreativni tim iza kampanje, s Mijom Marić u sredini.
Kreativni tim iza kampanje, s Mijom Marić u sredini.

Kako nam otkriva Mia Marić, tim koji stoji iza kampanje svjestan je da crowdfunding platforme nisu uobičajene za modne projekte i da oni na njima rijetko uspijevaju. No, smatraju da tu činjenicu mogu iskoristiti na dva načina – da zahvaljujući tome isplivaju i budu uočeni ili da potvrde tezu o teškoj spojivosti modnih projekata i crowdfundinga.

Riječ je prvenstveno o kreativnoj promociji i prezentaciji, želimo dobiti feedback ljudi koji se na ovakav način prvi puta susreću sa Cloxom i vidjeti njihove reakcije, hoće li prihvatiti Clox kao maštovit, kreativni brend cipela visoke udobnosti i kvalitete ili će ih ta neuobičajenost odbiti i pitat će se zašto ustvari taj sat ne broji korake, mjeri težinu ili rješava neki problem – što očekujemo od crowdfunding projekata. To je testiranje Cloxa u okolini gdje su mu male šanse za preživljavanje.

Postoje dvije kategorije Clox kupaca: oni koje sat shvaćaju kao isključivo funkcionalan predmet – prvenstveno pokazivač vremena; i ona druga kategorija koja će u promjenjenom kontekstu Clox shvatiti na emocionalan način i povezati se s njim, a učestvujući u njihovoj realizaciji doći do Cloxica po pristupačnijoj cijeni. Clox će se i u budućnosti “boriti” sa vremenom – imamo plan razviti sat koji će pokazivati posebno Clox vrijeme, kucajući tako da će se noge na satu izmjenjivati uzastopno poput koraka.

Kada pričamo o Cloxu i crowdfundingu, spoj cipele i sata je primarno estetski te govori o mašti što samom proizvodu daje dodatnu emociju koja na Indiegogu nije uvijek prihvaćena, nadodaje naša sugovornica.

Hoće li ovaj odmak od uobičajenog značiti “vrtnju u krug” ili pomak naprijed, pokazat će, baš kao na cipelama, vrijeme. Kampanja završava 31. ožujka, a ako želite do tog datoma pripomoći domaćem brendu, klik na Indiegogo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?