Skupi cloud ili vlastiti podatkovni centri: SofaScore, Infobip i ReversingLabs otkrivaju kako skaliraju infrastrukturu

Skupi cloud ili vlastiti podatkovni centri: SofaScore, Infobip i ReversingLabs otkrivaju kako skaliraju infrastrukturu

Jesu li cloud usluge doista postale preskupe za srednje velike tvrtke koje stabilno rastu, kao što je to nedavno objavio David Hainemaier Hansson? Odgovore sam potražila kod ljudi zaduženih za strategiju infrastrukture kod tri upravo takve domaće tvrtke.

“Odlazimo iz clouda!”, pompozno je nedavno u blog postu objavio David Heinemeier Hansson, suosnivač alata za upravljanje projektima Basecamp i emailing platforme Hey, u tehnološkoj zajednici možda poznatiji kao autor Railsa, frameworka za Ruby. Pioniri smo clouda, više od desetljeća koristimo virtualne mašine, AWS, Google Cloud, Kubernetes, štogod je trebalo i nakon svega toga, zaključili smo – preskup je to sport za tvrtke srednje veličine koje stabilno rastu, kao što smo mi:

Možda će biti skuplje, ali će vam infrastruktura biti manje kompleksna, obećavali su, ali to se nikad nije dogodilo. Zbog toga smo počeli raditi na tome da ne koristimo više public cloud.

DHH je poznat kao osoba koja ima puno “nepopularnih mišljenja” i njegovu proklamaciju o tome kako se cloud ne isplati možda bih otpisala kao još jednu od njih da se slična priča ne čuje sve češće. Na konferenciji Infobip Shift Petar Obradović iz Sofascorea je predavao upravo o tome kako su se oni vratili na bare metal Kubernetes” jer im ne pada na pamet razbacivati se novcem.

Cloud jest skup: AWS umjesto vlastitog data centra košta 10-15 puta više

Jesu li troškovi cloud infrastrukture doista postali nepodnošljivi za veće firme s velikim potrebama, koliko je teško graditi i održavati internu ekspertizu i vlastite podatkovne centre te kad je cloud bolji izbor pitala sam CTO Sofascorea Josipa Stuhlija, Igora Lasića, višeg potpredsjednika za tehnologiju u ReversingLabs, i Olivera Lovakovića, Engineering Directora u Infobipu.

I svi oni su potvrdili: cloud jest skup sport. Odnosno, kaže Lasić, otpor prema javnom cloudu u pojedinim inženjerskim krugovima traje već nekoliko godina. Počeo se rađati kada su kompanije uvidjele da prednosti nisu baš onakve kakve su im obećavali u marketinškim i prodajnim porukama:

I ako migrirate sve na javni cloud, koji je poprilično skup, i dalje morate u firmi imati ljude koji brinu o tome.

Dodaje da ReversingLabs otpočetka, još od 2011., podatke drži u vlastitim data centrima i da je razlog za to uvijek bio trošak:

Cijene cloud usluga i tad su bile veće nego DIY. Svake dvije godine radimo analizu troškova cloud vs self-hostanja. Pokazalo se da nam je trošak hostanja na Amazonu čak 10 do 15 puta veći nego da to radimo sami, s uračunatom cijenom godišnjeg najma servera i plaćama zaposlenika koji upravljaju data centrom.

Cloud za brzo testiranje tržišta uz male početne troškove

Lovaković navodi da je Infobipova strategija – hibridna multicloud infrastruktura. Točnije, imaju više od 40 lokacija diljem svijeta različitih veličina i, naravno, što je veća lokacija, to više ima smisla imati on prem infrastrukturu:

S veličinom lokacije značajno se povećava troškovna efikasnost onprem lokacija budući da su cloud troškovi rastu više-manje linearno za razliku od onprem. S druge strane, cloud omogućava testiranje određenog tržišta uz relativno niske početne troškove i bržu implementaciju.

I ReversingLabs, bez obzira na trošak, dio infrastrukture ipak ima u cloudu, i to iz više razloga:

Prvi od njih je responzivnost API-ja. U slučajevima kada su korisnici u SAD-u, hostamo više REST API-ja na AWS-u, jer je odgovor brži nego kad se poziva Zagreb. Uz to, neki kupci zbog sigurnosti preferiraju da servisi budu hostani u SAD-u.

Na AWS-u imamo oko 10 posto našeg ukupnog kapaciteta, no trošak tih usluga je gotovo jednak trošku ostalih 90 posto kapaciteta koje sami održavamo. Računajte i da od 2011. stalno ulažemo u svoje data centre pa već imamo mnogo hardvera.

Međutim, za “otići iz clouda” i prebaciti se na vlastite podatkovne centre, nije dovoljno imati samo hardver. Potrebni su i ljudi koji znaju raditi sve ono za što u slučaju managed clouda plaćate pružatelju cloud usluge. A ljude s tom ekspertizom ne možete zaposliti i obučiti preko noći. Stuhli iz Sofascorea priznaje da je kod njih to trajalo godinama:

Prve četiri godine, nakon prelaska na bare metal servere, uopće nije postojao tim zadužen za održavanje infrastrukture, već sam to pretežito radio ja.

Bilo je jako puno izazova i testiranja različitih rješenja u prvih nekoliko mjeseci jer cloud nudi jako puno gotovih servisa koji odlično odrađuju svoj posao, a za koje smo morali naći alternativu.

Prije skoro dvije godine smo osnovali DevOps podtim koji manji dio svog radnog vremena troši za održavanje infrastrukture i svih procesa koje koriste programeri u svom svakodnevnom radu.

Za SaaS i pretplate javni cloud, za puno podataka i besplatnu aplikaciju – on prem

Svi moji sugovornici bave se infrastrukturom u tvrtkama koje su dovoljno velike da ima smisla ulaganje u vlastite data centre, ali se slažu da je cloud jedna od najvažnijih tehnologija koja se razvila u IT industriji u posljednje vrijeme. I da nema boljeg izbora za tvrtke i startupe koji tek kreću jer to mogu napraviti relativno lako i brzo bez zapošljavanja ljudi koji će postaviti i održavati podatkovni centar, brinuti o networkingu i slično. Stuhli dodaje da je managed cloud dobro rješenje i za one koji eksponencijalno rastu ili čiji poslovni model je SaaS i naplaćivanje pretplate:

Projekti koji korisnicima naplaćuju mjesečnu ili godišnju pretplatu većinom najviše profitiraju od clouda jer mogu sustav dimenzionirati za točno taj broj korisnika. Trošak infrastrukture u tom slučaju je većinom relativno malen u odnosu na zaradu koju imaju od tog korisnika.

Najveći benefit bare metal sustava će vidjeti firme koje imaju besplatnu aplikaciju, te one koje generiraju puno podatkovnog prometa.

U kasnijim fazama poslovanja, dodaje Lasić, tvrtke često krenu vraćati stvari u svoje data centre:

Ta je migracija danas lakša s Kubernetesom i s njim povezanim tehnologijama, jer se slični softverski alati koriste na javnom cloudu i u vlastitom data centru.

Vlastiti data centri zahtijevaju ulaganje u hardver i ljude, ali se svejedno isplate

“Ulažite i u interna znanja, želite moći birati.”

Dodaje da, naravno, ne postoji univerzalno rješenje svih problema već je potrebno dubinsko poznavanje proizvoda na kojem se radi i treba dobro razmisliti te optimizirati infrastrukturu baš za takav proizvod.

Pravovremeno upravljanje troškovima clouda je iznimno bitno, kaže Lovaković, jer s rastom poslovanja korištenje cloud resursa postaje sve veći i veći trošak:

Nemojte zanemariti izgradnju internih kompetencija, želite se dovesti u situaciju da birate cloud jer vam odgovara i troškovno i zbog fleksibilnosti, nikako samo zbog toga što nemate internog znanja.

Lasić također zagovara multicloud i fleksibilan pristup te dobro vaganje kad što ima smisla:

Ako trebate podići dodatni data centar u SAD-u, koštat će vas više nego da ga radite u Zagrebu, zbog većih troškova tamošnjih zaposlenika i većih cijena hostinga. U tom slučaju se, do određene razine, AWS isplati više nego da radite svoj setup u Americi.

Važan faktor kojeg, napominje, treba uzimati u obzir je i pretjerana vezanost za jedno rješenje i posljedice toga, a koje, na kraju, mogu dovesti do donošenja odluka koje nisu nužno najbolje dugoročno:

Kada bismo sve naše podatke držali na jednom cloud provideru i htjeli se prebaciti drugdje, ili na svoj setup, trošak izvlačenja svih podataka bi bio toliko velik da bi nam tada bilo prikladnije ostati, iako to ne želimo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...

Startupi

Program InnoStars Awards traži startupe – nagradni fond iznosi 25 tisuća eura

Program InnoStars Awards podržava startup poduzetnike u ostvarivanju tržišnog uspjeha edukacijom, prilikama za umrežavanje s investitorima te nagradnim fondom do 25 tisuća eura. Rok za prijavu je 5. kolovoza.

Obrazovanje

Digitalni inovacijski inkubator odabrao najbolje mlade inovatore među 1800 učenika i studenata

Početkom ožujka programu Digitalnog inovacijskog inkubatora pridružilo se više od 900 učenika iz preko 70 različitih škola i više od 900 studenata koji pohađaju više od 120 fakulteta iz preko 20 država širom Europe. Oni najuspješniji predstavili su svoje projekte u velikom finalu prošli tjedan.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski IT u 2023: Bilo je otkaza, ali je otvoreno i 2000 novih radnih mjesta!

Novi izvještaj CISExa, krovne udruge hrvatskih izvoznika softvera, otkriva kako 2023. i nije bila toliko kritična. Teška i izazovna da, ali daleko od toga da je "podbacila"...