Što su 'hibridni poslovi' i kako mijenjaju edukaciju, ali i budućnost rada

‘Hibridni’ poslovi mijenjaju edukaciju i budućnost rada – jeste li spremni za njih?

Razmišljate o promjeni karijere ili kako da si povećate šanse za promaknuće? Ako je odgovor potvrdan, rješenje bi moglo biti nastavak studija na nekom postdiplomskom ili MBA studiju. Naime, teško da postoji drugi način da se pripremimo za poslovne uloge i odgovornosti koje nas čekaju za pet ili deset godina, osim kroz stalno usavršavanje, ne samo kako bismo se istaknuli, već ostali u tijeku s promjenama.

cjelozivotno-obrazovanje

Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje, u kojem god obliku, nešto je što se danas podrazumijeva samo po sebi. Naime, edukacija kroz redovan obrazovan sustav jednostavno nije dovoljna da nas pripremi na sve poslovne izazove u svijetu koji se brzo mijenja. Recimo da razmišljate o pokretanju vlastitoga posla, promaknuću ili promjeni karijere i pitate se kako to izvesti – odgovor bi mogao biti pohađanje postdiplomskog ili MBA studija koji će pomoći u stjecanju novih te usavršavanju postojećih znanja i vještina. Iako se mnoga potrebna znanja i vještine mogu steći i mijenjanjem poslova, odnosno područja u kojem radite, ponekad se to može odbiti kao bumerang i odraziti negativno na buduće karijerne prilike.

Dodatno područje – veće šanse za promaknuće

S druge strane, LinkedInova studija pokazuje kako poznavanje nekog dodatnog područja, primjerice financija uz računarstvo, znatno popravlja šanse za promaknuće, i to kao i tri godine dodatnog iskustva. A iskustvo u četiri različita područja, imalo je gotovo jednak utjecaj kao stjecanje MBA titule na višegodišnjem studiju. Naravno, ne treba zanemariti kako takvi studiji često znače i veću plaću te networking, čak i na međunarodnoj razini.

algebra_dodjela_stipendija
Goran Radman i Ivana Conjar iz Algebre objašnjavaju da su s novim MBA studijem napravili iskorak u promjeni mišljenja o nespojivosti ekonomskih i tehnoloških znanja i vještina.

Prethodno stečeno obrazovanje i potrebe radnih mjesta na kojima se ljudi zateknu tijekom karijere, često se značajno razlikuju, objašnjavaju Goran Radman i Ivana Conjar iz Algebre koja je upravo ove jeseni pokrenula novi IgBS e-Leadership MBA program.

Dinamika poslovnih promjena i izazova te mogućnosti osobnog karijernog napredovanja i razvoja motiviraju ljude da se dodatno poslovno obrazuju i usavršavaju znanja i vještine koji vide kao prepreke svojim ambicijama. MBA programi su svojevremeno i nastali, a i danas su relevantni, kako bi to omogućili.

Potražnja za ‘hibridnim’ poslovima

No, koliko su takvi programi u Hrvatskoj prilagođeni kretanjima u digitalnoj ekonomiji i zahtjevima tržišta rada? Iz Algebre objašnjavaju kako je njihov MBA studij za e-lidere zapravo redizajniran tradicionalni model MBA studija.

To je u stvari odgovor na već realne zahtjeve tržišta suočenog s dramatičnim izazovima koje pred njega postavljaju promjene u poslovnim modelima i procesima a omogućene su brzim razvojem i dostupnošću digitalne tehnologije.

Prema istraživanjima tvrtke Burning Glass, sve je veća potražnja za tzv. hibridnim poslovima koji objedinjuju različita iskustva i funkcije, primjerice marketing ili financije s tehnologijom. To potvrđuju i Goran i Ivana koji ističu kako su s novim MBA studijem napravili iskorak i to prvenstveno u promjeni mišljenja o nespojivosti ekonomskih i tehnoloških znanja i vještina, što je teret sveukupnog današnjeg institucionalnog obrazovanja. Dodaju kako je promjena nastala i oko modernog shvaćanja vještina koje trebaju imati ljudi koji će upravljati poslovno-tehnološkim funkcijama i organizacijama.

Polaznici su im, neovisno o svom prethodnom obrazovanju i iskustvu, oni koji su već svjesni različitih poslovno-tehnoloških izazova te u njima vide i priliku za sebe, zaključuju Goran i Ivana te ističu velik broj i kvalitetu prijava prve generacije polaznika.

Stjecanje specifičnih ekonomskih znanja

maja_martinovic_zsem
Maja Martinović, prodekanica ZŠEM-ovog diplomskog MBA studija, ističe kako njihovi studenti cijene mobilnost i networking i to na međunarodnoj razini.

Među ustanovama koje idu u korak sa zahtjevima digitalne ekonomije je i Zagrebačka škola ekonomije i managementa, koja ima ni manje ni više nego čak 10 smjerova svog MBA studija. Uz to, prva u Hrvatskoj ima i akreditaciju međunarodne akreditacijske kuće AACSB, u čijoj se zajednici akreditiranih škola nalaze sveučilišta kao što su Harvard, Yale i Stanford. Maja Martinović, prodekanica ZŠEM-ovog diplomskog MBA studija, ističe kako pokrivaju različite smjerove, od općeg MBA studija i marketinga do financija i računovodstva, ali tu su i oni kojima je cilj osposobljavanje polaznika za snalaženje u novim tehnologijama.

Osim što smo u okviru MBA programa razvili cijeli smjer Menadžment informacijskih sustava, ovaj cilj se realizira kroz predmete iz digitalnog poslovanja, ali i putem korištenja novih metoda rada koje uključuju rad na platformi za online učenje, raznih računalnih simulacija te općenito korištenje tehnologije u nastavi.

Dodaje kako se navedeni program kombinira s radom na studijama slučaja i grupnim zadacima, a polaznike moderiraju predavači i profesori iz Hrvatske i svijeta, poput profesora sa SDA Bocconija u Milanu i Sveučilišta iz Michigana. Maja ističe:

Primjerice, kad se odvjetnik, doktor, IT stručnjak, arhitekt ili modni dizajner odluči na pokretanje vlastitog posla, iako je stručnjak u svom području djelovanja, nedostaju mu specifična ekonomska znanja koja su neophodna za uspješno vođenje tvrtke. Onima koji već imaju znanja iz ekonomije i poslovnog upravljanja MBA program omogućava da se specijaliziraju u užem području kojim se bave.

Može i online studiranje

dekan_zrinski_final
Među polaznicima online programa Visoke škole Nikola Šubić Zrinski prevladavaju oni koji ne zbog drugih obaveza ne mogu studirati na konvencionalan način, kaže dekan Ivica Katavić.

Zahvaljujući tehnologiji, dodatno obrazovanje je moguće steći i online putem. Tako Visoka škola Nikola Šubić Zrinski nudi mogućnost online pohađanja svojih studijskih programa, uključujući one postdiplomske. Dekan Ivica Katavić kaže kako među polaznicima online programa prevladavaju oni koji zbog poslovnih obaveza ne mogu studirati na konvencionalan način.

Primarni razlog odluke o pohađanju online studijskih programa je fleksibilnost u dizajniranju rasporeda ‘kada’ i ‘gdje’ učiti. Ponuda online studija velika je prilika za pojedince koji imaju posao i obitelj, a žele visoko obrazovanje i fleksibilnost u obrazovnom procesu kako bi mogli iskoristiti prilike u okruženju.

Dekan Katavić ističe kako primjećuje porast online studenata, ali i da ovakav oblik studiranja sve više prepoznaju i poslodavci.

Jedan od zanimljivih primjera je poslodavac koji ima 250 zaposlenika, Vinkoprom iz Vinkovaca, a subvencionira 32 svoja zaposlenika na preddiplomskom stručnom online studijskom programu, što upućuje na zaključak kako su poslodavci definitivno prepoznali naše online studijske programe po kvaliteti, fleksibilnosti i načinu izvođenja.

Edukacija ne staje izlaskom iz škole

Goran i Ivana iz Algebre kao i Maja sa ZŠEM-a ističu važnost networkinga, no koliko je to moguće postići kroz online obrazovanje? Dekan Katavić kaže da je nastavni program napravljen tako da promovira grupne projekte, a tu su i online forumi koje studenti koriste za zajednički rad, istraživanja i pripremu za nastavu.

Bilo da krećemo u vlastite poduzetničke avanture ili razmišljamo o novim karijernim prilikama, moji sugovornici potvrđuju važnost kontinuiranog usavršavanja jer je vremenima kad je edukacija prestajala izlaskom iz redovnog obrazovnog sustava, davno odzvonilo. Jedino pitanje ostaje, koji program odabrati. 😉

otp_klik_kredit

Naravno, kvalitetno obrazovanje na visokoj razini i košta. Srećom, da bi ste si mogli takvo što priuštiti, tu su brze i fleksibilne mogućnosti kreditiranja kao što je OTP Klik kredit, koji ugovarate isključivo – online!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?