Softver je gorivo nove digitalne kompanije, kako ga isporučiti još brže?

Softver je gorivo nove digitalne kompanije, kako ga isporučiti još brže?

Konferencija Change koja se prošli vikend održavala u Zagrebu i okupila 400 stručnjaka iz IT svijeta pokazala je kako je moguće spojiti sudionike iz različitih sektora, nevezano za njihovu ulogu ili programski jezik kojim se bave. Konferencija je bila i povod da razgovaramo s jednim od njih - Chrisom Wardom.

Drugo izdanje konferencije Change, a u organizaciji tvrtke KING ICT, bilo je posvećeno mikroservisima, cloudu, umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju o čemu je u prostoru zagrebačkog Kraša govorilo 28 stranih i domaćih predavača. Na samom početku, Plamenko Barišić, predsjednik uprave KING ICT-a, osvrnuo se na trenutni status zajednice i njezin smjer kretanja.

Developeri su iznadprosječni i reaktivni pojedinci koji prihvaćaju različitost što rezultira inovacijama u našim zajednicama i društvu općenito. Naš konačni cilj je proizvoditi kvalitetan softver koji stvara zajedničku vrijednost, zato smo ovdje kako bismo podijelili priče između nas, razmijenili ideje i došli do nekih novih.

Za keynote predavanje bio je zadužen Red Hatov Edson Yanaga koji se osvrnuo na današnje softverske tendencije gotovo svih velikih kompanija i istaknuo:

Softver je gorivo nove digitalne kompanije, stoga se pitamo na koji način možemo još brže isporučiti softver i pritom ostvariti dodatnu vrijednost?

Od agilea do tajni dobrog pisanja za developere

Za razliku od lani, ovogodišnji Change kao novost imao je i treći track predavanja, a u njemu je uvodno predavanje održao Ralph Van Roosmalen koji je govorio o tome kako uz pomoć agilea unaprijediti suradnju unutar višefunkcionalnog tima optimizirati se u aspektu produktivnosti. Osim o agileu, sudionici su mogli čuti i o tajnama dobrog pisanja i kvalitetne komunikacije za developere o čemu je govorio Netokracijin Ivan Brezak Brkan:

Kvalitetnije pisanje doprinosi boljoj komunikaciji s kolegama, klijentima, menadžerima i korisnicima i doprinosi kvaliteti proizvoda.

Za developerski duh konferencije pobrinuli su se predavači iz poznatih tehnoloških kompanija kao što su Mete Atamel (Google), Geertjan Wielenga (Oracle), Andrew Gregorić (PayPal) i Miljenko Cvjetko (Microsoft).

O društvenim mrežama, ali na drugačiji način

Teme poput društvenih mreža i povezanosti nisu zaobišle ni Change, ali na jedan drugačiji način. Direktor sadržaja Change konferencije Roko Roić u suradnji sa startupom AG04 pod vodstvom jednog od predavača Changea, Ante Radoša osmislili su tzv. real time social network koristeći bluetooth beacone kako bi se na jedan posve drukčiji način povezali posjetitelji konferencije. Zahvaljujući inovativnoj tehnologiji posjetitelji su imali priliku vidjeti tko od polaznika konferencije dijeli jednake interese.

Što nam donosi automatizacija poslova?

Tematski, konferencija Change donijela je za svakoga ponešto. U nizu predavanja, nama se posebno svidjelo ono Chrisa Warda, blogera i tehničkog pisca koji je u svom predavanju propitivao tehnološki napredak i njegovu korist, ali i što za budućnost radnih mjesta (uključujući i njegovo) znači automatizacija. Stoga smo mu postavili nekoliko pitanja:

Zašto si odlučio biti tehnički pisac, posebno jer si – developer?

Mogu biti developer, i to mi je u redu, ali bio sam spor i nedostajala mi je iskra koju mnogi developeri moraju imati kako bi napravili stvari. Stoga, kada sam radio u Drupal zajednici, često sam pridonosio s dokumentacijom, organiziranjem događaja, susreta itd. te sam otkrio da je to posao za koji bi mogao biti plaćen. S vremenom sam uvidio da sam mnogo bolji u tome, i da postoji velika potreba za ljudima poput mene. Možda ne radimo glamurozan posao kao developeri, ali ljudi koji mogu objasniti tehnologiju su trenutno izuzetno traženi, i ja sam sretan što sam jedan od onih koji su dobri u tome i što uživam u poslu.

Hoće li zbog automatizacije tehničko pisanje kao karijera izumrijeti?

To je malo preoštro za reći, iako postoji velika šansa da taj posao bude automatiziran. U stvari, veća je mogućnost da će API specifikacija i dokumentacije biti izrazito automatizirana. Kada je riječ više o tehničkoj strani pisanja, poput tutorijala i vodiča, još neko vrijeme ćemo trebati ljude koji su dobri u tome. Ukratko, imam istu preporuku za sve – pratite što se događa, učite i prilagođavajte se.

Je li tehničko pisanje ‘samo’ pisanje ili više stvaranje sadržaja i marketing?

Kao i uvijek – ovisi. Kao freelancer, dijelim svoje vrijeme između svih tih uloga, i često sam u startupima radio kao jedini pisac te je moj posao zapravo bila kombinacija svih tih uloga. Oni koji dolaze iz tradicionalnih enterprise tvrtki će biti više specijalizirani, ali za mnoge nove i male kompanije, tehnički pisac je nešto poput ‘kantice za sve’, i to je nešto što volim.

Na današnjem tržištu rada, osoba bi trebala imati niz vještina. Treba li tehnički pisac znati programirati?

Ako osoba radi za tvrtku koja se bavi proizvodima za krajnje korisnike, tada je tehničko znanje manje važno. No, ako radi za tvrtku koja proizvodi proizvode za IT industriju (kao što ja većinom radim) tada je određeno razumijevanje softvera ili hardvera veoma korisno kao i razumijevanje onoga što vam govore developeri. Sposobnost brzog učenja i prilagodbe je puno važnija vještina, jer se često nalazite kao posrednik između različitih timova, i morate imati odličnu motivaciju i znati se prepustiti.

Općenito, koje vještine treba imati netko tko se bavi pisanjem, marketingom ili bloganjem, a koje će biti korisne u budućnosti?

Budite ljudi. Učite, prilagođavajte se, pišite o onome što vas zanima i pri tome recite nešto novo.

I…zadnje pitanje. Chris, što donosi budućnost za karijeru tehničkog pisca, možemo li biti optimisti ili pesimisti?

Nikada nisam imao toliko posao, tako da sam na kraće staze jako optimističan, a što će se događati za 10 godina – nemam pojma. 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?