Što je zajedničko hrvatskom Miretu i globalno poznatom Airbnbu? Oba imaju dobro izgrađen brend...

Što je zajedničko hrvatskom Miretu i globalno poznatom Airbnbu? Oba imaju dobro izgrađen brend…

O brendu i njegovim segmentima često mnogi podzetnici razmišljaju prekasno i nesustavno, a spoznaja da nešto nedostaje obično se događa u trenutku kad tvrtka već ima neku solidnu bazu kupaca - i rast počinje zapinjati... Iako nisu česti, uspješnih stranih i domaćih primjera ima.

Miret se ne bavi proizvodnjom tenisica. Naš proizvod je održivost, tenisice su samo fizička manifestacija te održivosti, rekao je Domagoj Boljar, suosnivač Mireta, brenda biorazgradivih i etički proizvedenih tenisica od prirodnih materijala nedavno na Netokracijinoj konferenciji RockPaperGrowth.

Takva precizna svijest o tome da fizički proizvod, tehnološke prednosti ili funkcionalne karakteristike nisu ono što čini DNA nekog brenda te daje smisao postojanju i rastu tvrtke nije česta. Miret je zaslužio pohvalu Alena Kekića, iz agencije I to nije sve!, čija je uloga na tom panelu posvećenom marketingu i rastu, bila podsjećati osnivače da, uza sav fokus na akviziciju prvih klijenata, treba misliti i na konzistentnu komunikaciju i stvaranje brenda.

Nisu bitni ni budžeti ni veličina tvrtke

Primjer Mireta još jednom pokazuje kako definiranje brenda i brend obećanja nije nešto što poduzetnici početnici i startupi mogu preskočiti, da ne zahtijeva nužno velike ljudske i financijske resurse i da je presudno za poslovanje, objašnjava Alen:

Nisu bitni ni budžeti ni veličina tvrtke, već je potrebno jasno definirati ono što možemo ponuditi onima koji od toga imaju koristi u obliku obećanja.

Brend promise je obećanje koje brend daje kupcu, a za koji su bitne 3 stvari, dodaje:

  1. Obećanje treba biti relevantno za kupca – nema smisla obećavati svježe meso svaki dan nekome tko je vegetarijanac.
  2. Mora imati jasno izražen benefit za kupca – ako nešto i obećavamo korisnik ili kupac bi trebao razumjeti kakve koristi on ima od toga.
  3. Obećanje bi se trebalo ispuniti baš svaki put jer to i je svrha brend obećanja.

No, znati to od prvog dana poslovanja i još tako dobro definirati nije baš često.

Najbolji način za stvoriti jak brend je da postanete nositelj kategorije – mjera za druge

Čak i neki danas prepoznatljivi globalni brendovi svoje su poslovanje počeli komuniciranjem funkcionalnih prednosti ili niže cijene. Kad su 2007. Brian Chesky i Joe Gebbia kupili nekoliko madraca na napuhavanje kako bi ponudili povoljniji smještaj posjetiocima koji su u San Francisko dolazili na dizajnersku konferenciju, rođen je Airbnb. Koju godinu i investicijsku rundu kasnije odlučili su da bi se na tom principu povoljnije alternative hotelima mogao izgraditi odličan posao te tako i komunicirali – Airbnbjeva komunikacija tih godina bazirala se na sloganu Forget Hotels.

Airbnb je započeo komunicirajući svoje funkcionalne benefite poput – s nama možete jeftinije i jednostavnije pronaći smještaj. Ista poruka stajala je i u sloganu – Forget Hotels.

Airbnb kontinuirano, ali pomalo mijenja svoj rebrending, ali uvijek se fokusira na buđenje istog osjećaja pripadanja zajednici.

Izgleda da su shvatili da je i za njih najbolje da zaborave na hotele i uspoređivanje s njima te su u prvom rebrendingu slogan promijenili u Belong Anywhere, a potom u Live There, prisjeća se Alen:

U kasnijim fazama brendirali su se više kroz vrijednosti te komunicirajući emotivne benefite što je razumnije budući da je najbolji način stvoriti jak brend postati nositelj kategorije, njegova mjerna jedinica, dodaje Alen.

Mjerna jedinica, kaže, znači da slične servise uspoređujemo s Airbnbjem, a ne i jedne i druge s hotelima.

Puno teže bi to napravili da su ostali pri sloganu i porukama “zaboravite hotele” jer na taj način pozicioniraju sebe u kategoriju hotela kao njezina jeftinija i jednostavnija alternativa, ali ipak, nositelj kategorije, mjerna jedinica s kojom se mjeri kvaliteta drugog ipak ostaje hotel. Ono što mi se sviđa je gotovo svake godine lagano mijenjaju nešto u svom brendingu, lagani nazovimo ga face lifting. To je jedna od strategija koja pomaže da brend ostane, recimo to tako svjež, a da se ne vide i ne osjete velike promjene u rebrendiranju.

Dobro postavljanje brenda na početku olakšava širenje i komuniciranje u kasnijim fazama

Jasno definirana brend strategija svojevrsno je kormilo, kaže Alen, koje pomaže usmjeriti ukupno poslovanje, posebno u fazi rasta. Na primjeru Mireta konkretno, to znači da, s obzirom na to da se ne predstavljaju kao tvrtka koja proizvodi cipele, jednog dana poslovanje mogu proširiti i na održivo proizvedene majice i ne razočarati svoje kupce.

Njihovo brand obećanje je održivost i dobro znaju kome se obraćaju. A da razmišljaju u pravom smjeru još je jednom pokazao Domagoj iz Mireta kazavši kako oni konkurencijom ne smatraju druge proizvođače tenisica već nedostatak svijesti o tome koliko je industrija obuće štetna za okoliš.

Domagoj Boljar: “Miret se ne bavi proizvodnjom tenisica. Naš proizvod je održivost, tenisice su samo fizička manifestacija te održivosti.”

Uvijek je vrijedno imati dobro, jasno definiranu brend strategiju, ističe Alen i navodi posljedice koje su česte kada joj se ne pristupa planski:

Velika većina problema koji nastaju u kasnijoj fazi komunikacije brenda sa svima s kim on dolazi u interakciju, posljedica su ili neimanja jasnih i dovoljno dobrih brend smjernica ili nekonzistentnog provođenja smjernica. Pa, primjerice, svatko tko komunicira u ime brenda komunicira svojim, osobnim tonom i načinom komunikacije, a ne tone of voiceom brenda, preko toga da svatko tumači i interpretira brend na svoj način, od zaposlenika do kupaca.

Međutim, poduzetnicima nije uvijek lako biti objektivan prema svom poslovanju, a nekima je teško i odvojiti svoj ton komuniciranja od onog tvrtke. Može li se ipak nekako graditi posao bez brend strategije i definiranog brend obećanja, pitamo Alena:

Uvijek se mora moći pronaći brend obećanje. Ako s tim imamo problem, onda gradimo samo biznis, a ne brend, a znamo koliko je jedno bez drugog krhko. Naš posao u agenciji i je zapravo pomoći ljudima da svoj biznis unaprijede u brend.

I to nije sve! agencija nedavno je pokrenula program Brand Box kojim pomažu poduzetnicima uspostaviti cjelovit i čvrst brend za njihovo poslovanje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.