Web servis BezStruje.com.hr pokazuje da trebamo više otvorenih javnih podataka

Developer Domagoj Pavlešić ovaj je tjedan predstavio svoj servis BezStruje.com.hr koji putem weba i emaila obavještava korisnika kad u njegovom gradu, naselju ili ulici neće biti električne energije. Servis je nastao iz osobne potrebe:

Mrzim kad nestane struje, a ja to ne znam unaprijed. Naime, radim od doma i kad mi nestane struje usred tipkanja, moj radni dan je izgubljen. Onda po Fejsu tražim tko hoće na kavu i idem bauljati po Bauhausu, a kad to znam unaprijed, onda si mogu isplanirati dan drugačije, računati da neću moći raditi, napuniti baterije na svim uređajima, odraditi neki sastanak ili planirano bauljati po Bauhausu.

Vjerujem da je to situacija u kojoj će se mnogi prepoznati, doduše, ne nužno u dijelu s Bauhausom. 🙂

Problematični podaci za BezStruje.com.hr

Servis je nekoliko mjeseci nadograđivan, a sada je napokon javan i dostupan za korištenje svim zainteresiranima. Domagoj objašnjava da nije savršen, što je posljedica baze podataka s kojom HEP raspolaže,. Tako, primjerice, zapise ručno unosi puno različitih ljudi, a budući da sustav ne inzistira da se podaci unose u nekom elektronički čitljivom obliku, unosi su nekonzistenti.

Naravno, idealna situacija bi bila da postoji baza svih ulica i kućnih brojeva, kao recimo kod telekoma kad pretražuješ je li usluga dostupna za tvoju adresu, pa da se kod unosa označuju točno kuće i zgrade koje neće imati struje, i da je informacija za potrošača nedvojbena. Jedva čekam da to dođe na tu razinu, jer to danas zaista nije neka znanstvena fantastika, pa makar značilo da će servis BezStruje.com.hr biti suvišan.

A zašto različiti podaci nisu dostupni na data.gov.hr?

A kad smo kod idealne situacije, postavlja se pitanje zašto bi se uopće itko trebao ljutiti i gubiti radni dan, ako na vrijeme ne zna da će u njegovoj ulici biti prekid u opskrbi električnom energijom ili će možda negdje u gradu biti radovi na cesti? Ili da jednostavno može pretraživati različite podatke, bilo da im treba javni bilježnik ili informacija o nekom javnom tijelu, trošenju novca iz javnog proračuna, a da se pri tome sve nalazi na jednom mjestu – data.gov.hr? Ili da jedan developer može jednostavno napraviti aplikaciju koja će korisnika obavještavati o nestanku struje uz pomoć takvih podataka?

Iako imamo jedan od boljih Zakona o pravu na pristup informacijama, činjenica je da službenici u državnim tijelima ustvari jako malo znaju o pravu na informiranje građana o radu tijela javne vlasti, komentiraju u ekspertnoj skupini Programiraj za Hrvatsku (Code for Croatia), od toga kako se troše javni proračun i koje skupove podataka kreiraju u svom redovnom radu, a i o zakonskoj potrebi da proaktivno objavljuju skupove podataka na svojim internetskim stranicama.

Povjerenik za informiranje ima još jako puno posla pred sobom – na njihovim web stranicama pristupinfo.hr možete vidjeti raspored edukacija koje provode, a bilo koji državni službenik može online pratiti webinar.

Čak 5 ministarstava nije objavilo niti jedan skup podataka na data.gov.hr

Za usporedbu, u Programiraj za Hrvatsku daju primjer poznatih skupova podataka u vrijeme začetka projekta data.gov.hr (prema dokumentu Smjernice za izradu internetskog mjesta – pristup informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske – Središnji državni portal) i trenutnog stanja objavljenih skupova podataka tih istih tijela državne uprave na portalu te kažu da od ožujka 2013. godine do sada, čak pet ministarstva nije objavilo niti jedan otvoreni skup podataka na data.gov.hr.

Na popisu ukupno ima 76 baza podataka koje su ministarstva navela kao korisne baze, a od toga je njih 63 klasificirano kao javna baza, a samo 21 baza podataka s tog popisa je do danas objavljeno na data.gov.hr portalu.

Također, navode kako ima jako malo državnih službenika upoznatih s člankom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama i obvezi tijela javne vlasti da proaktivno objavljuju sve javne skupove podataka koje održavaju.

Do sada tek 19 aplikacija na data.gov.hr

Govoreći o tome u kojoj se mjeri kreiraju aplikacije temeljene na podacima s data.gov.hr-a, kažu da se u stvarnosti trenutno objavljeni skupovi podataka ne koriste previše, do sada je na temelju njih napravljeno tek 19 aplikacija. Razloga je više, od nečistih podataka, činjenice da se skupovi podataka ne ažuriraju uvijek u jednakim ili redovnim intervalima, odnosno objavljeni podaci su oni koji su najmanje zanimljivi i iskoristivi. Prema istraživanjima, građanima su najzanimljiviji financijski podaci te oni o javnom prijevozu, a u inicijativi Programiraj za Hrvatsku kažu da su upravo to podaci kojih ima najmanje u otvorenom obliku na data.gov.hr.

Od trenutno objavljena 472 skupa podataka na data.gov.hr, samo 47 je u skupini Financije, a u kategoriji Prijevoz svega 11 skupova podataka.

Dodaju da bez kvalitetnih skupova podataka, nije realno da će se pojaviti bolje i korisnije aplikacije, kao što je bila ZETcheck koja je morala biti i ugašena, osim ako programeri ne nađu pristup tim podacima. Također, u Programiraj za Hrvatsku, kažu da su počeli raditi popis potrebnih podataka pa tako i oni koji mogu biti dostupni, odnosno koji su spremni za objavu, ali nikada nisu objavljeni na data.gov.hr.

Više podataka, više servisa….

HEP, ZET i slične tvrtke ne pripadaju, doduše politički izabranoj javnoj vlasti, ali ih definiramo kao tijela javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, stoga bi trebale biti na usluzi građanima kao i njihovi podaci. Da bismo imali više servisa i aplikacija koje mogu olakšati svakodnevni život, od informacije kada nećemo imati struje u stanu do reda vožnji javnog prijevoza, kao i promjena u njemu, potrebno je više javno dostupnih podataka, i to kvalitetnih te redovno ažuriranih. 

Nije loše ni podsjetiti kako je pristup informacijama jedno od temeljnih prava svih građana u demokratskom društvu, a u konačnici to znači veću učinkovitost i transparentnost sustava. Stoga, što više javno dostupnih podataka, uz to i strojno čitljivih, a time i servisa proizašlih iz njih – tim bolje!