Arsen Šolić, KK Cedevita: Kad košarkaš vodi marketing košarkaškog kluba

Arsen Šolić, KK Cedevita: Kad košarkaš vodi marketing košarkaškog kluba

Je li lakše marketingaša naučiti igrati košarku ili košarkaša naučiti marketingu? U slučaju Arsena Šolića, direktora marketinga košarkaškog kluba Cedevita, košarka je bila na prvome mjestu, što mu je i pomoglo, ali i donekle odmoglo u poslu koji danas radi, barem na početku. Kako i zašto, te kakav rezultat KK Cedevita ostvaruje na digitalnom terenu, otkriva u razgovoru.

kk-cedevita

KK Cedevita danas je po aktivnosti i broju pratitelja na društvenim mrežama među top 25 košarkaških klubova u Europi. Na digitalnom, odnosno društveno-mrežnom terenu, igraju na Facebooku, Twitteru, Instagramu, Snapchatu i YouTubeu, gdje “gađaju” mlađu publiku, odnosno onu od 14 do 25 godina. Dio aktivnosti radi se u suradnji s agencijom specijaliziranom za sportski marketing, Overtime, a sav marketing vodi upravo Arsen, nekad košarkaš, danas marketingaš.

Bavio sam se košarkom, a od toga mi je ostala velika ljubav prema tom sportu, što pomaže u poznavanju bitnih lica i imena u košarkaškom svijetu, određenih pravila sportske industrije, a i lakše se izvuku zahtjevni ili dosadni trenuci na poslu. No, smatram da posao u marketingu, promociji ili nabavi sportskog kluba može jednako ili bolje odrađivati netko tko je stručnjak u svom području, a nema pojma o pravilima košarkaške igre. Mislim da je tada lakše držati fokus na biznisu, a ne na parketu gdje svim nama bivšim košarkašima bježi oko i za što je meni trebalo određeno vrijeme da prevladam.

S tribina na Facebooke: Evolucija fanova

Cedevita – Zvezda Trailer

Jeste li spremni za veliki derbi?

Geplaatst door KK Cedevita op Maandag 12 december 2016

Sportski je marketing posebno zanimljiv jer su mnogi klubovi uspješno transformirali fanove s tribina u fanove na društvenim mrežama i obrnuto. Upravo tu evoluciju Arsen vidi kao odličan primjer utjecaja razvoja tehnologije na život kluba ili biznisa.

To sve nudi prilike za snažnije vezanje fana kroz veću izloženost sadržaju, kojeg nikad ne fali u sportu, jer ljude zanima puno više od izjava i najava utakmica, žele znati kako igrači treniraju, kako provode slobodno vrijeme, kako putuju na utakmice, kakva je atmosfera u svlačionici i u busu nakon utakmice. S druge strane, izazov je privući ljude na konstantno dolaženje jer tehnologija nudi pristup koji je jako blizu dolasku na utakmicu, a puno je komforniji i najčešće jeftiniji. Veća aktivnost i promocija na društvenim mrežama u našem slučaju svakako doprinosi interesu za klub, a kad se spoji s dobrim rezultatom i zanimljivim protivnikom imamo – punu dvoranu.

Facebook prije i nakon utakmice, a za vrijeme – Twitter, Instagram, Snapchat

Komunikacija jednog kluba poput Cedevite razlikuje se ovisno o tome u kojoj je fazi klub – prije, za vrijeme ili poslije kakvog važnog događaja. Najvažniji takvi događaji su, naravno, utakmice, a upravo su one proizvodi koje klubovi nude tržištu – događaj koji se bori za slobodno vrijeme ljudi i kao takav pripada industriji zabave, smatra moj sugovornik.

U osnovi svega je sportsko natjecanje, ali je li to dovoljno za konstantno punjenje dvorane? Po mom iskustvu – nikako. Sportski sadržaj može napuniti dvoranu u slučaju završnice natjecanja (četvrtfinale, polufinale, finale) i/ili jako atraktivnog protivnika, jer u Zagrebu košarka, kao ni ostali sportovi, ne može konstantno puniti tribine. Put prema privlačenju ljudi nalazi se u većoj društvenoj i poslovnoj atraktivnosti utakmica i sadržaja koji proizvodimo.

Pod društvenom aktivnosti, smatra se i dolazak osoba koje možda sport kao takav ne zanima, ali se oko utakmice stvorio takav “šušur” da je to postalo mjesto na kojemu treba biti viđen. Samim time, društvene mreže pomažu u plasiranju sadržaja i aktiviranju fanova u svim fazama. Prije utakmice je to kombinacija sportske najave, poput izjava trenera ili igrača, informacije o protivniku, te najave programa (navijačica, nagradne igre, a tu se nedavno našla i akcija prikupljanja sredstava za Buba bar). Tu se primarno koristi Facebook, objašnjava Arsen, dok su za vrijeme same utakmice najaktivniji Twitter, Instagram i Snapchat koji su više prilagođeni komunikaciji uživo i scenama “iza kulisa”. Nakon utakmice, sve se vraća na Facebook, s komentarima, reakcijama, videima i GIF-ovima.

Ra`Shad i Ryan intervju teaser

US bekovski dio o Zagrebu, mamama i jedan o drugome 😎👌

Geplaatst door KK Cedevita op Zondag 8 januari 2017

Kao alat se koristi i Facebook Live, za prenošenje događanja s terena ili svlačionice, što je posebno zgodno nakon samog sportskog događaja jer su emocije tada najjače – a upravo to fanovi žele vidjeti.

Kad se fanovi pobune

No, ne teče sve uvijek glatko, a Arsen se prisjeća jedne od kriznih situacija.

Imali smo izazov s objavom Jusufa Nurkića, kad je naš najveći rival Cibona ugostila Partizan, a on je na Instagramu i Twitteru napisao “Ajmo Grobari” (navijači Partizana) što je izazvalo velike reakcije i negodovanje ljudi. Jusuf je to napravio jer je simpatizer Partizana, ali zbog velikog rivalstva Partizana i Cibone to je shvaćeno kao provokacija i to smo mu interno u klubu objasnili. Nakon toga je objavio na svojim profilima da nema ništa protiv Cibone, već da je dao podršku klubu kojeg simpatizira. Škakljiva je to situacija jer je tanka linija između pokazivanja osobnosti na društvenim mrežama, što mi kao klub potičemo, i negativne percepcije igrača, a preko njega i kluba.

n
Jusuf Nurkić je za vrijeme igranja u Cedeviti objavio post podrške Partizanu prilikom utakmice koja se igrala protiv Cibone. To je kod navijača shvaćeno kao provokacija.

Cilj: postati digitalni predvodnik među sportskim klubovima

Kako bi poboljšali svoju komunikaciju te kako bi dali fanovima sadržaj kakav žele, Klub upravo provodi ankete u kojima nastoji saznati kod fanova kako doživljavaju klub, što im se sviđa, što bi se moglo poboljšati. Cilj nije skroman – Cedevita želi postati digitalni predvodnik među sportskim klubovima u regiji, ali više u primjeni novih alata i trendova, povezanošću s tehnološkom i startup zajednicom, nego u brojkama, objašnjava Arsen svjestan da će se tu teško natjecati s najvećim sportskim brendovima regije poput Hajduka i Crvene Zvezde.

A od pomoći bi mogli biti studenti, zbog čega je Klub nedavno za njih pokrenuo case study competition.

Smatramo da su studenti puni entuzijazma i kroz naš natječaj im želimo pružiti platformu u kojoj će im netko reći “To je moguće”, a ne standardni hrvatski “Ovo je teško, ovo je nemoguće, to se ne može”. Mi smo svjesni da su mjesta tradicionalnih sportskih brendova u Zagrebu i Hrvatskoj “popunjeni”. Zato mi želimo biti drugačiji.

Kroz ovaj natječaj želimo čuti kako bi oni pozicionirali klub unutar industrije zabave, na koji način bi diferencirali KK Cedevitu od ostalih sportova, ali i ostalih alternativa poput kina, kazališta, kafića te privukli veći broj ljudi.

“Mi se ne borimo za pažnju ljudi samo protiv Dinama, Cibone ili Medveščaka, nego i protiv odličnog koncerta, filma na TV-u ili torrentu ili sjedenja na klupici s ekipom“, priča o svojoj vječnoj utakmici Arsen. No, vjeruje da se uz pomoć dijaloga i otvaranja kluba može bolje prepoznati i njegova uloga u društvu, kao i smjer u kojemu će se nastaviti pričati priče Kluba, njegovih igrača, fanova i fanova.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?