Arsen Šolić, KK Cedevita: Kad košarkaš vodi marketing košarkaškog kluba

Arsen Šolić, KK Cedevita: Kad košarkaš vodi marketing košarkaškog kluba

Je li lakše marketingaša naučiti igrati košarku ili košarkaša naučiti marketingu? U slučaju Arsena Šolića, direktora marketinga košarkaškog kluba Cedevita, košarka je bila na prvome mjestu, što mu je i pomoglo, ali i donekle odmoglo u poslu koji danas radi, barem na početku. Kako i zašto, te kakav rezultat KK Cedevita ostvaruje na digitalnom terenu, otkriva u razgovoru.

kk-cedevita

KK Cedevita danas je po aktivnosti i broju pratitelja na društvenim mrežama među top 25 košarkaških klubova u Europi. Na digitalnom, odnosno društveno-mrežnom terenu, igraju na Facebooku, Twitteru, Instagramu, Snapchatu i YouTubeu, gdje “gađaju” mlađu publiku, odnosno onu od 14 do 25 godina. Dio aktivnosti radi se u suradnji s agencijom specijaliziranom za sportski marketing, Overtime, a sav marketing vodi upravo Arsen, nekad košarkaš, danas marketingaš.

Bavio sam se košarkom, a od toga mi je ostala velika ljubav prema tom sportu, što pomaže u poznavanju bitnih lica i imena u košarkaškom svijetu, određenih pravila sportske industrije, a i lakše se izvuku zahtjevni ili dosadni trenuci na poslu. No, smatram da posao u marketingu, promociji ili nabavi sportskog kluba može jednako ili bolje odrađivati netko tko je stručnjak u svom području, a nema pojma o pravilima košarkaške igre. Mislim da je tada lakše držati fokus na biznisu, a ne na parketu gdje svim nama bivšim košarkašima bježi oko i za što je meni trebalo određeno vrijeme da prevladam.

S tribina na Facebooke: Evolucija fanova

Cedevita – Zvezda Trailer

Jeste li spremni za veliki derbi?

Geplaatst door KK Cedevita op Maandag 12 december 2016

Sportski je marketing posebno zanimljiv jer su mnogi klubovi uspješno transformirali fanove s tribina u fanove na društvenim mrežama i obrnuto. Upravo tu evoluciju Arsen vidi kao odličan primjer utjecaja razvoja tehnologije na život kluba ili biznisa.

To sve nudi prilike za snažnije vezanje fana kroz veću izloženost sadržaju, kojeg nikad ne fali u sportu, jer ljude zanima puno više od izjava i najava utakmica, žele znati kako igrači treniraju, kako provode slobodno vrijeme, kako putuju na utakmice, kakva je atmosfera u svlačionici i u busu nakon utakmice. S druge strane, izazov je privući ljude na konstantno dolaženje jer tehnologija nudi pristup koji je jako blizu dolasku na utakmicu, a puno je komforniji i najčešće jeftiniji. Veća aktivnost i promocija na društvenim mrežama u našem slučaju svakako doprinosi interesu za klub, a kad se spoji s dobrim rezultatom i zanimljivim protivnikom imamo – punu dvoranu.

Facebook prije i nakon utakmice, a za vrijeme – Twitter, Instagram, Snapchat

Komunikacija jednog kluba poput Cedevite razlikuje se ovisno o tome u kojoj je fazi klub – prije, za vrijeme ili poslije kakvog važnog događaja. Najvažniji takvi događaji su, naravno, utakmice, a upravo su one proizvodi koje klubovi nude tržištu – događaj koji se bori za slobodno vrijeme ljudi i kao takav pripada industriji zabave, smatra moj sugovornik.

U osnovi svega je sportsko natjecanje, ali je li to dovoljno za konstantno punjenje dvorane? Po mom iskustvu – nikako. Sportski sadržaj može napuniti dvoranu u slučaju završnice natjecanja (četvrtfinale, polufinale, finale) i/ili jako atraktivnog protivnika, jer u Zagrebu košarka, kao ni ostali sportovi, ne može konstantno puniti tribine. Put prema privlačenju ljudi nalazi se u većoj društvenoj i poslovnoj atraktivnosti utakmica i sadržaja koji proizvodimo.

Pod društvenom aktivnosti, smatra se i dolazak osoba koje možda sport kao takav ne zanima, ali se oko utakmice stvorio takav “šušur” da je to postalo mjesto na kojemu treba biti viđen. Samim time, društvene mreže pomažu u plasiranju sadržaja i aktiviranju fanova u svim fazama. Prije utakmice je to kombinacija sportske najave, poput izjava trenera ili igrača, informacije o protivniku, te najave programa (navijačica, nagradne igre, a tu se nedavno našla i akcija prikupljanja sredstava za Buba bar). Tu se primarno koristi Facebook, objašnjava Arsen, dok su za vrijeme same utakmice najaktivniji Twitter, Instagram i Snapchat koji su više prilagođeni komunikaciji uživo i scenama “iza kulisa”. Nakon utakmice, sve se vraća na Facebook, s komentarima, reakcijama, videima i GIF-ovima.

Ra`Shad i Ryan intervju teaser

US bekovski dio o Zagrebu, mamama i jedan o drugome 😎👌

Geplaatst door KK Cedevita op Zondag 8 januari 2017

Kao alat se koristi i Facebook Live, za prenošenje događanja s terena ili svlačionice, što je posebno zgodno nakon samog sportskog događaja jer su emocije tada najjače – a upravo to fanovi žele vidjeti.

Kad se fanovi pobune

No, ne teče sve uvijek glatko, a Arsen se prisjeća jedne od kriznih situacija.

Imali smo izazov s objavom Jusufa Nurkića, kad je naš najveći rival Cibona ugostila Partizan, a on je na Instagramu i Twitteru napisao “Ajmo Grobari” (navijači Partizana) što je izazvalo velike reakcije i negodovanje ljudi. Jusuf je to napravio jer je simpatizer Partizana, ali zbog velikog rivalstva Partizana i Cibone to je shvaćeno kao provokacija i to smo mu interno u klubu objasnili. Nakon toga je objavio na svojim profilima da nema ništa protiv Cibone, već da je dao podršku klubu kojeg simpatizira. Škakljiva je to situacija jer je tanka linija između pokazivanja osobnosti na društvenim mrežama, što mi kao klub potičemo, i negativne percepcije igrača, a preko njega i kluba.

n
Jusuf Nurkić je za vrijeme igranja u Cedeviti objavio post podrške Partizanu prilikom utakmice koja se igrala protiv Cibone. To je kod navijača shvaćeno kao provokacija.

Cilj: postati digitalni predvodnik među sportskim klubovima

Kako bi poboljšali svoju komunikaciju te kako bi dali fanovima sadržaj kakav žele, Klub upravo provodi ankete u kojima nastoji saznati kod fanova kako doživljavaju klub, što im se sviđa, što bi se moglo poboljšati. Cilj nije skroman – Cedevita želi postati digitalni predvodnik među sportskim klubovima u regiji, ali više u primjeni novih alata i trendova, povezanošću s tehnološkom i startup zajednicom, nego u brojkama, objašnjava Arsen svjestan da će se tu teško natjecati s najvećim sportskim brendovima regije poput Hajduka i Crvene Zvezde.

A od pomoći bi mogli biti studenti, zbog čega je Klub nedavno za njih pokrenuo case study competition.

Smatramo da su studenti puni entuzijazma i kroz naš natječaj im želimo pružiti platformu u kojoj će im netko reći “To je moguće”, a ne standardni hrvatski “Ovo je teško, ovo je nemoguće, to se ne može”. Mi smo svjesni da su mjesta tradicionalnih sportskih brendova u Zagrebu i Hrvatskoj “popunjeni”. Zato mi želimo biti drugačiji.

Kroz ovaj natječaj želimo čuti kako bi oni pozicionirali klub unutar industrije zabave, na koji način bi diferencirali KK Cedevitu od ostalih sportova, ali i ostalih alternativa poput kina, kazališta, kafića te privukli veći broj ljudi.

“Mi se ne borimo za pažnju ljudi samo protiv Dinama, Cibone ili Medveščaka, nego i protiv odličnog koncerta, filma na TV-u ili torrentu ili sjedenja na klupici s ekipom“, priča o svojoj vječnoj utakmici Arsen. No, vjeruje da se uz pomoć dijaloga i otvaranja kluba može bolje prepoznati i njegova uloga u društvu, kao i smjer u kojemu će se nastaviti pričati priče Kluba, njegovih igrača, fanova i fanova.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Što ste propustili

Novost

“Hodajte” s bilo kim na svijetu iz samoizolacije – s besplatnim Tinder Passportom!

Kod kuće ste, i još ste uz to sami i dosadno vam je? Zašto se ne bi Tinderom preselili u Brazil ili Kanadu i tamo pokušali virtualno zavoditi?

Kultura 2.0

Digitalci otkrivaju kako izgleda #radimdoma uz djecu, mačke, pse, hrpu mailova i još više video poziva!

Bili vi dotjerani, neuredni, vaš stol složen, zatrpan - svi smo u radu od doma preživjeli i dobre i loše dane, ali zato, draga digitalna zajednico, u ovim vremenima trebamo češće komunicirati i dijeliti iskustva. Zavirili smo s #radimdoma vezom u vaš mali kutak kako bi podijelili dojmove i svima olakšali one žute minute.

Vodič

Izrada noževa, crtanje i cvrčanje mesa na YouTubeu koji će vas (većinom bez riječi) smiriti u 4. tjednu samoizolacije

Ako vas serije i filmovi pa ni Tiger King više ne smiruju, možda je vrijeme da otkrijete mikroterapiju YouTuberima koji se potiho bave crtanjem, restauracijom, kuhanjem, noževima - i glinom?

Startupi i poslovanje

Od 3D printanih vizira do chatbota: Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj

U vrijeme kad je digitalni način jedini način kako nastaviti poslovanje, IT zajednica ima posebnu priliku pružiti ruku pomoći onima koji su najviše ugroženi.

Kultura 2.0

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

Mobilno

50% više vremena provodimo online – hoće li infrastruktura izdržati?

Što radimo kada smo doma? Pa, na internetu smo - mnogo više nego inače. Ali, jeste se zapitali koliko naše povećano korištenje interneta utječu na infrastrukturu te kako i vi svojim korištenjem interneta možete pomoći održati stabilnost sustava?