Arsen Šolić, KK Cedevita: Kad košarkaš vodi marketing košarkaškog kluba

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Arsen Šolić, KK Cedevita: Kad košarkaš vodi marketing košarkaškog kluba

Je li lakše marketingaša naučiti igrati košarku ili košarkaša naučiti marketingu? U slučaju Arsena Šolića, direktora marketinga košarkaškog kluba Cedevita, košarka je bila na prvome mjestu, što mu je i pomoglo, ali i donekle odmoglo u poslu koji danas radi, barem na početku. Kako i zašto, te kakav rezultat KK Cedevita ostvaruje na digitalnom terenu, otkriva u razgovoru.

kk-cedevita

KK Cedevita danas je po aktivnosti i broju pratitelja na društvenim mrežama među top 25 košarkaških klubova u Europi. Na digitalnom, odnosno društveno-mrežnom terenu, igraju na Facebooku, Twitteru, Instagramu, Snapchatu i YouTubeu, gdje “gađaju” mlađu publiku, odnosno onu od 14 do 25 godina. Dio aktivnosti radi se u suradnji s agencijom specijaliziranom za sportski marketing, Overtime, a sav marketing vodi upravo Arsen, nekad košarkaš, danas marketingaš.

Bavio sam se košarkom, a od toga mi je ostala velika ljubav prema tom sportu, što pomaže u poznavanju bitnih lica i imena u košarkaškom svijetu, određenih pravila sportske industrije, a i lakše se izvuku zahtjevni ili dosadni trenuci na poslu. No, smatram da posao u marketingu, promociji ili nabavi sportskog kluba može jednako ili bolje odrađivati netko tko je stručnjak u svom području, a nema pojma o pravilima košarkaške igre. Mislim da je tada lakše držati fokus na biznisu, a ne na parketu gdje svim nama bivšim košarkašima bježi oko i za što je meni trebalo određeno vrijeme da prevladam.

S tribina na Facebooke: Evolucija fanova

Cedevita – Zvezda Trailer

Jeste li spremni za veliki derbi?

Geplaatst door KK Cedevita op Maandag 12 december 2016

Sportski je marketing posebno zanimljiv jer su mnogi klubovi uspješno transformirali fanove s tribina u fanove na društvenim mrežama i obrnuto. Upravo tu evoluciju Arsen vidi kao odličan primjer utjecaja razvoja tehnologije na život kluba ili biznisa.

To sve nudi prilike za snažnije vezanje fana kroz veću izloženost sadržaju, kojeg nikad ne fali u sportu, jer ljude zanima puno više od izjava i najava utakmica, žele znati kako igrači treniraju, kako provode slobodno vrijeme, kako putuju na utakmice, kakva je atmosfera u svlačionici i u busu nakon utakmice. S druge strane, izazov je privući ljude na konstantno dolaženje jer tehnologija nudi pristup koji je jako blizu dolasku na utakmicu, a puno je komforniji i najčešće jeftiniji. Veća aktivnost i promocija na društvenim mrežama u našem slučaju svakako doprinosi interesu za klub, a kad se spoji s dobrim rezultatom i zanimljivim protivnikom imamo – punu dvoranu.

Facebook prije i nakon utakmice, a za vrijeme – Twitter, Instagram, Snapchat

Komunikacija jednog kluba poput Cedevite razlikuje se ovisno o tome u kojoj je fazi klub – prije, za vrijeme ili poslije kakvog važnog događaja. Najvažniji takvi događaji su, naravno, utakmice, a upravo su one proizvodi koje klubovi nude tržištu – događaj koji se bori za slobodno vrijeme ljudi i kao takav pripada industriji zabave, smatra moj sugovornik.

U osnovi svega je sportsko natjecanje, ali je li to dovoljno za konstantno punjenje dvorane? Po mom iskustvu – nikako. Sportski sadržaj može napuniti dvoranu u slučaju završnice natjecanja (četvrtfinale, polufinale, finale) i/ili jako atraktivnog protivnika, jer u Zagrebu košarka, kao ni ostali sportovi, ne može konstantno puniti tribine. Put prema privlačenju ljudi nalazi se u većoj društvenoj i poslovnoj atraktivnosti utakmica i sadržaja koji proizvodimo.

Pod društvenom aktivnosti, smatra se i dolazak osoba koje možda sport kao takav ne zanima, ali se oko utakmice stvorio takav “šušur” da je to postalo mjesto na kojemu treba biti viđen. Samim time, društvene mreže pomažu u plasiranju sadržaja i aktiviranju fanova u svim fazama. Prije utakmice je to kombinacija sportske najave, poput izjava trenera ili igrača, informacije o protivniku, te najave programa (navijačica, nagradne igre, a tu se nedavno našla i akcija prikupljanja sredstava za Buba bar). Tu se primarno koristi Facebook, objašnjava Arsen, dok su za vrijeme same utakmice najaktivniji Twitter, Instagram i Snapchat koji su više prilagođeni komunikaciji uživo i scenama “iza kulisa”. Nakon utakmice, sve se vraća na Facebook, s komentarima, reakcijama, videima i GIF-ovima.

Ra`Shad i Ryan intervju teaser

US bekovski dio o Zagrebu, mamama i jedan o drugome 😎👌

Geplaatst door KK Cedevita op Zondag 8 januari 2017

Kao alat se koristi i Facebook Live, za prenošenje događanja s terena ili svlačionice, što je posebno zgodno nakon samog sportskog događaja jer su emocije tada najjače – a upravo to fanovi žele vidjeti.

Kad se fanovi pobune

No, ne teče sve uvijek glatko, a Arsen se prisjeća jedne od kriznih situacija.

Imali smo izazov s objavom Jusufa Nurkića, kad je naš najveći rival Cibona ugostila Partizan, a on je na Instagramu i Twitteru napisao “Ajmo Grobari” (navijači Partizana) što je izazvalo velike reakcije i negodovanje ljudi. Jusuf je to napravio jer je simpatizer Partizana, ali zbog velikog rivalstva Partizana i Cibone to je shvaćeno kao provokacija i to smo mu interno u klubu objasnili. Nakon toga je objavio na svojim profilima da nema ništa protiv Cibone, već da je dao podršku klubu kojeg simpatizira. Škakljiva je to situacija jer je tanka linija između pokazivanja osobnosti na društvenim mrežama, što mi kao klub potičemo, i negativne percepcije igrača, a preko njega i kluba.

n
Jusuf Nurkić je za vrijeme igranja u Cedeviti objavio post podrške Partizanu prilikom utakmice koja se igrala protiv Cibone. To je kod navijača shvaćeno kao provokacija.

Cilj: postati digitalni predvodnik među sportskim klubovima

Kako bi poboljšali svoju komunikaciju te kako bi dali fanovima sadržaj kakav žele, Klub upravo provodi ankete u kojima nastoji saznati kod fanova kako doživljavaju klub, što im se sviđa, što bi se moglo poboljšati. Cilj nije skroman – Cedevita želi postati digitalni predvodnik među sportskim klubovima u regiji, ali više u primjeni novih alata i trendova, povezanošću s tehnološkom i startup zajednicom, nego u brojkama, objašnjava Arsen svjestan da će se tu teško natjecati s najvećim sportskim brendovima regije poput Hajduka i Crvene Zvezde.

A od pomoći bi mogli biti studenti, zbog čega je Klub nedavno za njih pokrenuo case study competition.

Smatramo da su studenti puni entuzijazma i kroz naš natječaj im želimo pružiti platformu u kojoj će im netko reći “To je moguće”, a ne standardni hrvatski “Ovo je teško, ovo je nemoguće, to se ne može”. Mi smo svjesni da su mjesta tradicionalnih sportskih brendova u Zagrebu i Hrvatskoj “popunjeni”. Zato mi želimo biti drugačiji.

Kroz ovaj natječaj želimo čuti kako bi oni pozicionirali klub unutar industrije zabave, na koji način bi diferencirali KK Cedevitu od ostalih sportova, ali i ostalih alternativa poput kina, kazališta, kafića te privukli veći broj ljudi.

“Mi se ne borimo za pažnju ljudi samo protiv Dinama, Cibone ili Medveščaka, nego i protiv odličnog koncerta, filma na TV-u ili torrentu ili sjedenja na klupici s ekipom“, priča o svojoj vječnoj utakmici Arsen. No, vjeruje da se uz pomoć dijaloga i otvaranja kluba može bolje prepoznati i njegova uloga u društvu, kao i smjer u kojemu će se nastaviti pričati priče Kluba, njegovih igrača, fanova i fanova.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.