Sve što startupu treba: Inkubacija u Algebra LAB-u, akceleracija uz Inin ANI program?

Sve što startupu treba: Inkubacija u Algebra LAB-u, akceleracija uz Inin ANI program?

Povezivanje Algebrinog inkubatora, Ininog programa akceleracije te investicija Fil Rouge Capitala izgleda kao zlatna prilika za razvoj ideja novih, domaćih timova - što im njihova suradnja zbilja donosi?

Inkubator Algebra LAB-a ponosni je nasljednik uspješne inkubatorske tradicije Zagrebačkog inkubatora poduzetništva. Kako mi prenose iz organizacije Algebra LAB-a, na tu se izuzetnu prošlost povezalo i Algebrino nastojanje da svoje obrazovne aktivnosti iz područja digitalnih tehnologija jače fokusira na poduzetništvo i samozapošljavanje.

Upravo na križanju ZIP-ovog iskustva u poduzetništvu i Algebrinog u naprednim tehnologijama 2018. dobili smo novi spoj utjelovljen u Algebra LAB-u. No verzija 2.0 već je godinu dana nakon dobila svoju novu nadogradnju. Riječ je o ljetos ugovorenoj suradnji Algebra LAB-a, Ine, ZICER-a te Step RI-a, a kojom je pokrenut prvi Inin startup program pod nazivom ANI iliti “akceleriranje novih ideja”. Kako je došlo do ove suradnje i što ona donosi svim uključenim stranama, a najvažnije startupima saznala sam u razgovoru s Marijanom Mrkonjićem, direktorom Novih biznisa Ine te Majom Brkljačić, business development menadžericom Algebra LAB-a.

Kako smo od INA dobili ANI?

Kao najveća hrvatska kompanija, INA ima posebno značenje na našoj gospodarskoj sceni, s preko 10.000 zaposlenih, a kao dio grupacije, predstavlja srednje veliku tvrtku u europskim mjerilima. A velike svjetske tvrtke već godinama uspješno surađuju sa startup ekosustavima. Ponukani takvom praksom u svijetu, priča mi Maja Brkljačić, počeli su i razgovori s kolegama iz odjela Novih biznisa u Ini, koji su u Ininoj grupaciji, između ostalog, zaduženi za razvoj diversifikacije Ininog poslovnog modela.

Što je pak Inu ponukalo da napravi korak u smjeru startupa? Nekoliko stvari, ali prva se svakako tiče novih okolnosti na tržištu. U obliku kako ih danas koristimo, fosilna goriva nisu budućnost, i tvrtka Ininog profila je toga svjesna, pojašnjava Maja, a s njom se slaže i Marijan Mrkonjić ističući kako je jasno da se svijet u kojem živimo mijenja brže nego ikada:

Ove promjene osjete se u svim područjima života pa i na tržištu na kojem INA djeluje. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije, rastuća cijena CO2 emisija, veća efikasnost i niža cijena novih tehnologija, snažnija penetracija električnih vozila na tržište, ukupna drugačija percepcija svijeta mobilnosti, jačanje ekonomije dijeljenja samo su neki od trendova koji utječu na naše poslovanje. S obzirom na to da smo kao kompanija ovoga svjesni, logičan je korak jače se uključiti u djelovanje start-up zajednice koja je najčešće i generator novih trendova. Tako dobivamo direktan uvid u nove ideje, a i pokazujemo da smo kao veliki sustav spremni prihvatiti nove ideje i mijenjati se s njima.

Uz Marijana Mrkonjića, direktora novih biznisa Ine, ugovor o suradnji potpisali su Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra, član Uprave Algebre Hrvoje Balen te Boris Golob, direktor Step RI-ja.

INA je osnovala organizacijsku jedinicu Novih biznisa s namjerom da svoje poslovanje prilagodi novim uvjetima na tržištu kako bi i dugoročno ostala konkurentna. Stoga je u sklopu Novih biznisa suradnja sa startup zajednicom još na samom početku definirana kao vrlo važno i značajno područje, napominje Mrkonjić.

Za realizaciju programa ANI cilj nam je bio pronaći „najbolje igrače na tržištu“ . Odabrali smo partnere koji imaju najviše iskustva u suradnji sa startupovima, moderno opremljene co-working prostore, vrhunske laboratorije te najkvalitetnije mentore koji mogu pružiti podršku startupovima kroz inkubacijsku i pred-akceleracijsku fazu. Naši partneri u programu ANI su Algebra, STEP RI i ZICER i vjerujemo kako spomenuta trojka, zajedno s Inom kao jednom od najvećih hrvatskih kompanija, jamči startupovima najbolju podršku za razvoj njihovih ideja, proizvoda i usluga.

Maja spominje kako su se i oni iz Algebre jako dugo pripremali za ulazak prvog većeg partnera u njihov program, a odluka je zaključena krajem kolovoza ove godine, kada je javnosti prezentiran Inin prvi startup program. Ako se pitate gdje Algebra vidi najveći benefit ulaska jedne korporacije u startup ekosustav, to je svakako činjenica da je suradnja s korporacijama jedan od mogućih exita za one uspješnije, a s druge strane:

Radikalno nove proizvode i usluge ne možete razvijati u postojećim sustavima, ma kako oni bili napredni – za to su vam potrebni vrlo agilni vanjski igrači, drugim riječima, talentirani startupi. Ta je praksa još nova i relativno nepoznata u Hrvatskoj, ali vjerujemo da će se i to uskoro promijeniti. Suradnja s Inom je jedan korak u tom pravcu.

Što odabranim startupima može donijeti suradnja Algebra – INA?

Ne bi bilo nijedne uspješne suradnje da u pitanju nije korist za sve uključene strane. Kako su već istaknuli, Ina osnivanjem ANI programa dobiva direktan uvid u nove modele koje mogu implementirati u svoju organizacijsku strukturu, a tako i priliku za razvoj održivih poslovnih modela koji nisu nužno vezani uz Ininu osnovnu djelatnost. Uostalom, sinergija velikih timova s malim i agilnim nije rijetkost pa ni za Hrvatsku ICT scenu. S druge strane, iza velikih ideja uvijek stoje ljudi i oni su najznačajniji resurs svake organizacije, dodaje Mrkonjić:

Startup zajednica je prije svega zajednica kreativnih angažiranih pojedinaca i timova koji mogu znanjem i trudom svoje ideje svaku organizaciju podići na višu razinu. Ulaskom u ovakav program prezentiramo našu kompaniju onim najagilnijima i otvaramo mogućnost da se ti pojedinci pridruže našem timu.

Sam ANI program koncipiran je tako da najzanimljivije ideje i timovi dobivaju podršku Ininih partnera kroz višemjesečni inkubacijski program, mentoriranje, pomoć u oblikovanju proizvoda koji može biti održiv na tržištu te konkretne novčane nagrade za one najbolje. Ipak, kako zaključuje Mrkonjić, uz ove direktne benefite za startupove daleko važniji mogu biti oni koje dodatno donosi sama INA.

To je prije svega mentoriranje timova u područjima u kojima je INA jaka, mogućnost pilotiranja proizvoda na jednoj od najvećih maloprodajnih mreža u Hrvatskoj ili na našim postrojenjima, pristup velikom tržištu te u konačnici ako se pronađe zajednički jezik i mogućnost financijske podrške konkretnim poslovnim modelima.

INA se obvezala u program uključiti svoje stručnjake, čija će mentorska ekspertiza biti korisna za timove koji se bave Ini srodnim poslovanjima. Osim toga, INA ima više od 500 maloprodajnih lokacija, što znači da će startupi imati izravan pristup do više od 200 tisuća kupaca, koliko ih dnevno posjećuje Inine prodajne lokacije.

ANI program realizirat će se u tri natječaja u suradnji sa spomenuta tri partnera, a obrasci za prijave dostupni su na njihovim web stranicama. Trenutno su otvorene prijave za 12. generaciju programa Algebra LAB-a, do 30. rujna 2019. Fokus natječaja bit će na maloprodaji, mobilnosti i energiji, ali i drugim izazovima koji mogu biti relevantni za kompaniju ili mogu funkcionirati kako samostalni poslovni model. To su neka od područja koja su sinergijska s Ininim temeljnim poslovanjem, ali istovremeno napominju kako ne zatvaraju vrata niti jednoj inovativnoj i kvalitetnoj ideji iz koje bi se potencijalno mogao razviti novi biznis, bez obzira da li je riječ o ranoj fazi razvoja ideje ili prototipa ili već gotovom proizvodu ili usluzi.

Sljedeća razina: Fil Rouge Capital

Vjerojatno ste u međuvremenu čuli da je osim Ine u mrežu partnera uključen i VC fond. Riječ je o Fil Rouge Capitalu koji je ovog proljeća pokrenut kroz suradnju Vlade RH i Europskog investicijskog fonda, a koji najkasnije do kraja 2023., u hrvatske tehnološke tvrtke planira uložiti skoro četvrt milijarde kuna. Fil Rouge Capital ovog je mjeseca odabrao svoju prvu generaciju startupa za akceleraciju te je sa seed investicijom za svaki od odabrana 24 startupa zaključio više od 9 milijuna kuna vrijednu rundu.

Međutim, FRC sljeduje još nekolicina generacija do kad se “isprazni” riznica. Suradnja s Algebra LAB-om stoga je i više nego dobrodošla. Ona će im osigurati priljev startupova za naredne generacije, a čiji će timovi koji su prošli inkubator biti znatno bolje pripremljeni na sve izazove koje nosi razvoj poslovanja. Kako ističe i Maja, Fil Rouge Capital trenutno je najveći investicijski fond u Hrvatskoj i suradnja s njima zapravo u potpunosti zaokružuje podršku koju pružaju svojim timovima:

Dosad smo timovima pomagali u privlačenju EU sredstava (kojih za novoosnovane MSP-ove ima puno više, nego su to pojedinci svjesni), i u tome smo bili jako uspješni. Ali postoje tipovi projekata, za koje je financiranje VC fondova bolji odabir. Naš tim iz prošle generacije, koji je pobijedio na investitorskoj konferenciji koju smo organizirali u travnju, Floornap, ušao je u akcelerator Fil Rouge-a i osvojio 50.000 EUR investicije. To je upravo primjer naše vrlo uspješne suradnje. Naš je posao da okupimo startupe u ranoj fazi, i pomognemo im kroz inkubatorski program doseći viši stupanj razvoja, kako bi bili spremni za ozbiljne ulagače, kao što je to Fil Rouge. Ove će godine i njihovi predstavnici sudjelovati u odabiru timova za naš inkubatorski program, jer ako nađu one koji su ozbiljniji i obećavaju više, žele ih odmah motivirati s manjom investicijom od 10.000 EUR. A nakon što završe program, imat će privilegirani pristup Fil Rouge akceleratoru i investicijama od 30.000 EUR i više.

Najbolji business case 11. generacije imao je tim Floornap koji, kako mu i ime kaže, nastoji pomoći onim putnicima koji nemaju velike kriterije prilikom potrage za smještajem.

Svi Algebrini startupi

I dok bi neki rekli suprotno, za early seed investicije u Hrvatskoj novca zbilja ne nedostaje. Maja stoga ističe da se timovi ne opterećuju s financijama u ranoj fazi razvoja – već sa svojom idejom, timom i poslovnim planom. Zadatak Algebra LAB-a jest pomoći im upravo u tim izazovima:

Timovi u inkubatoru u periodu od 4 mjeseca prolaze najdetaljniji obrazovni program namijenjen startupima u Hrvatskoj i regiji, tijekom kojega se bave testiranjem smislenosti i snage svoje poslovne ideje, izradom poslovnih planova, postavljanjem marketinških strategija, zatvaranjem financijske konstrukcije i osmišljavanjem nastupa pred potencijalnim ulagačima. Pored toga, svaki tim dobiva svog glavnog mentora, s kojim u dvotjednim sprintovima agile metodom rade na razvoju svojih poslovnih ideja. I ono što je možda najvažnije, timovi uživaju podršku sada već gotovo 100 mentora u Algebrinoj mreži. Uz njih, podršku im pruža i mreža od 600 Algebrinih predavača, stručnjaka iz različitih područja digitalnih tehnologija.

Maja Brkljačić: “Bez obzira na svoje super-busy poslovne i privatne rasporede, mentori su nesebični sa svojim vremenom i spremni su doći i podijeliti svoje iskustvo i znanje s mlađim kolegama, kako bi svaka nova generacija mogla profitirati i učiti radije na tuđim, nego na vlastitim greškama.”

S obzirom na to da su već prošli čitav niz generacija, zanimala me i Algebrina slika o promjenama kroz godine, a koje su vidljive od prvih generacija do danas. Većina timova koji su u ovih 12 generacija prošli inkubatorski program mlađe su dobi, ali u zadnjoj generaciji primjetno je da se interes prema startup poduzetništvu počinje širiti i među ljudima srednje dobi, koji imaju uspješne karijere u velikim korporacijama poput Hrvatskog telekoma ili velikih bankarskih sustava, objašnjava Maja.

Time Hrvatska slijedi svjetske trendove, koji pokazuju da sve veći broj zrelih poslovnih ljudi ima živi interes za nastavak svojih karijera kroz poduzetništvo i razvoj vlastitog businessa. Hrvatska slijedi još jedan svjetski trend, onaj negativan, a to je bitno manji broj ženskih osnivača, što mi posebice primjećujemo, jer se naši startupi primarno bave digitalnim tehnologijama, gdje žene trebaju dodatan poticaj za uključivanje. Stoga nam je svaka prijava ženskog tima izuzetno dragocjena.

U razgovoru među kolegama, naravno da se spominjalo i o tome kakvi su „new kids on the block“, no jedina primjetna razlika, komentira Maja, jest ona da su ovi današnji “klinci” možda manje naivni, nego su to bile prve generacije. Također, ističe kako oni ne primjećuju ništa od onih negativnih trendova koji se sad već poslovično vezuju uz milenijalce – upravo suprotno.

Međutim, kad je u pitanju šira slika startup scene i poduzetničkog okruženja u državi, stvari su se svakako mijenjale, napominje Maja.

Prije nekih cca 5 godina startup scena u Hrvatskoj izgledala je možda mrvu umorno ili posustalo, što je imalo puno veze i s nepostojanjem čvrstog sustava podrške rastu i razvoju timova. Izvanredni pojedinci će uvijek i mimo startup ekosustava uspjeti i lansirati se, nakon dugih godina mukotrpnog rada, među zvijezde. Naši Rimci, Infobipovi, Nanobiti i slični mogu biti inspiracija, međutim, njihov put ne bi trebao biti i jedini put do uspjeha. Sustavne rezultate možete imati samo sustavnim pristupom, a za to je potrebna šira podrška – za to trebate cijeli ekosustav. Rekla bih da su današnje generacije i toga sve više svjesne, i da su stoga vrlo zainteresirane tražiti i dobiti pomoć.

Algebra Lab broji već 11. generacija programa, a za 12. prijave su otvorene do 30. rujna.

Gdje kaskaju – u čemu briljiraju?

Iz Algebre ističu da novopečeni timovi imaju mnogo izazova, ali da je jedan od najvećih pronaći svoje prve klijente, koji će zaista i platiti njihovu uslugu:

Svi timovi uvijek imaju brdo simpatizera, koji podupiru njihov rad (prijatelji, cura, dečko, roditelji, bake i djedovi), ali osvojiti simpatije onog prvog klijenta je nešto posve drugo. Tijekom dvotjednih sprintova formuliramo poslovne ciljeve svakog tima za dva tjedna koja su ispred nas, i među tim ciljevima bude i stvari kao što su „Nazvati 10 potencijalnih klijenata i dogovoriti prodajne sastanke.“ Zatim ih pripremamo kako odabrati klijente, pomažemo im kontaktirati ih, i odraditi te sastanke.

Dok se bave svojom idejom, mnogi timovi zaborave na promociju svog proizvoda, tako da im je jedan od većih izazova i marketing, posebno za one timove koji trebaju komunicirati sa širom publikom:

Klasični oblici marketinga (TV reklame, oglasi u novinama, i sl.) sasvim su nedostižni (preskupi) startupima. Kad ste vidjeli startup da se reklamira kroz TV reklame? Nikad. Oni moraju jako dobro proučiti svoje klijente i pronaći najbolje digitalne kanale za njihovo mikrotargetiranje, jer će tako s najmanje sredstava postići najveći učinak. Tu će im značajno pomoći Algebrini predavači s katedre digitalnog marketinga.

S druge strane, Maja dodaje kako su veoma impresionirani s developerskom snagom timova. Kaže da je to donekle i očekivano jer se upravo developeri danas vrlo često odlučuju na samozapošljavanje, što misle da je jako dobro – nažalost, u jeku rasprave o paušalnim obrtima ta im je mogućnost trenutno poljuljana. Osim toga, primjećuju da su nove generacije od početka svjesne da više ne mogu razmišljati u okviru nacionalnog tržišta za svoje proizvode i usluge, jer nacionalno tržište zapravo više ne postoji, napominje Maja, stoga ih savjetuju da od početka svoje poslovanje formiraju tako da ga mogu što lakše scaleati na tržišta izvan Hrvatske.

Što treba znati svaki budući kandidat?

Kako naglašavaju iz Algebre, jedna stvar je uvijek najvažnija: kvaliteta tima. Upravo zbog toga i organizacijski tim u Algebra LAB-u želi timove osobno upoznati, kako bi im i usmeno predstavili svoju ideju, ali i da ih mogu suočiti s nizom “what-if” situacija kako bi provjerili snalaze li se i kako reagiraju u novim (ali stvarnim) okolnostima:

Ako imate loš tim i dobru ideju, ta je kombinacija osuđena na neuspjeh. Ako imate dobar tim i lošu ideju, moći ćete u radu s njima doći do neke bolje ideje, i usmjeriti ih u smjeru koji više obećava. Ta temeljna snalažljivost, sposobnost funkcioniranja u novim situacijama, sposobnost prilagodbe, sve je to silno važno, i već rano može pokazati tko od timova posjeduje vještine potrebne za preživljavanje i uspjeh na surovom tržištu. Nismo sretni s timovima koji su zaljubljeni u svoju poslovnu ideju do razine da ne vide prst pred nosom. Ideju se mora moći kritički razmotriti, djelomice korigirati, djelomice nadograditi, a ponekad i potpuno odbaciti, kako bi se pronašla bolja.

Dolazite u inkubator prvi put? Bez brige, i bez straha. Budite otvoreni i spremni na promjene, poručuju iz Algebre, to im je jedna od najvažnijih stvari, čak i imaju i interni naziv kojim to označuju – “mentorabilnost”.

U principu, radi se o stupnju spremnosti da se prihvati savjet, sugestija. Ne očekujemo da će timovi slijepo slijediti mentore i predavače, ali očekujemo da će ih saslušati, i onda argumentirano prihvatiti ili odbaciti njihove savjete. Svi mentori u našem programu su volonteri: rade to jer žele pomoći. Bez obzira na svoje super-busy poslovne i privatne rasporede, izuzetno su nesebični sa svojim vremenom i spremni su doći i podijeliti svoje iskustvo i znanje s mlađim kolegama, kako bi svaka nova generacija mogla profitirati i učiti radije na tuđim, nego na svojim vlastitim greškama. Ali da bi tim i/ili pojedinac mogao učiti, prvo mora biti spreman sam sebi priznati da možda nije sasvim genijalan, i da postoji prostor za napredak.

Kako zaključuje Maja, tim iz Algebre pružit će i poslovnu i stručnu podršku, ali, naravno, u konačnici svi pilići, kad napuste inkubator, moraju letjeti sami.

ponuda

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    26. 09. 2019. u 8:22 pm Odgovori

    OK shvaćam ovo je prikrivena reklama pa morate,
    ali ako ćete i dalje koristitit hrpu termina poput inkubator, akceleracija, startup, investicija, agilni znajte da će Vas uskoro zamjeniti umjetna inteligencija u pisanju članaka,
    jer ona ipak zna napraviti najviše ispraznih kombinacija/permutacija trendi riječi po stranici.

    Kad pogledate na npr. Wiki definicije riječi start-up, akceleracija, inkubator dobite nešto što već odavno postoji, ali nije fancy i nemože se mljeti danima o tome.

    Npr. start-up , WAOOOO kak cool riječ,
    no šta je on

    Ideja, razvoj, prihod, točka pokrića .. put kao kod svake druge firme, blah ništa novoga ni posebnog.
    startupi se djele na B2B i B2C, WAOOOOO, kao i svaka druga firma ili obrt,
    npr postolar koji postoji od izuma cipela je je otvorio Start-up tipa B2C.

    Dobio je ideju, razvio ju je, uložio pare i znanje u opremu, dobiva prihode i naravno prvo mu sljedi povrat investicije, a onda dalje prihod…

    “Inkubatori i akceleratori su mjesta na kojima poduzetnici mogu dobiti potrebnu edukaciju vezanu za specifična pravila koje vrijede u startup svijetu” da citiram wiki.

    da, to se još zove škola, tečaj, praksa, samoučenje, opet se sve svede na već izmišljeno.
    Traženje investitora, poslovni anđeli, paraziti koji bi htjeli dio tvog kolača, sve već viđeno odavno.

    sjećam se kad je počelo sa tim sranjima, buzzword godine je bila riječ multimedija,
    od onda je sve postalo multimedijalno kina, koncerti, web stranice, ovo ono..

    realno gledano po definiciji wc papir sa slikom i tekstom je multimedijalni izražaj,
    pa tako možete kupiti i multimedijalni WC papir, da se čovjek zamisli, zar ne..

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      27. 09. 2019. u 12:20 pm Odgovori

      Hvala na komentaru, kao i uvijek.
      Ne morate shvaćati, mi to istaknemo kad je tako. 🙂
      Uostalom, ako su nekome problematične riječi koje su “buzzword” već 10 godina, možda nije problem u startup izrazima. *kobiznao*
      Članak je namijenjen publici koja traži informacije o tome što u okviru podrške i financiranja mogu dobiti, a ne prosvjetljivanju svih guzica ikad posebno izbijeljenim WC papirom. 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.

Startupi i poslovanje

TransferWise: Klijentima štedimo više od milijardu funti bankarskih naknada godišnje, ali preostaje nam još 199 milijardi

Svojim jedinstvenim rješenjem za plaćanje u stranim valutama diljem svijeta, TransferWise bio je sreća za mnoge potrošače, ali godinama trn u oku mnogih banaka. Danas su upravo banke i druge velike korporacije poslovanja kojima se okreću u želji da do 2025. postanu vodeće infrastrukturno rješenje za međunarodna plaćanja. Kako planiraju u tome uspjeti, saznala sam od njihovog Alastaira Thompsona.

Nesortirano

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Sponzorirano

Koliko dobar WiFi u kafiću treba biti da bi gosti bili zadovoljni?

Na redu je i zadnja epizoda serijala Digitalni kafići kroz koji se bavimo ključnim stavkama na koje jedan uspješan kafić treba paziti u digitalno vrijeme. U 4. epizodi otkrivamo zašto je kafićima bitno istaknuti se dobrom WiFi vezom.

Kolumna

Kako riješiti izazove rada na projektu: Od nekompetentnih voditelja do loše komunikacije

Nedavno smo imali smo zgodan slučaj. Radi se o većem projektu, u njemu učestvuje više tvrtki. Krovna tvrtka, između ostaloga, ima i svog voditelja projekta. Radi se o osobi koja za takav posao nije kompetentna iz jednostavnog razloga - ne poznaje osnovne elemente od kojih se upravljanje projekata sastoji.