Jacques Darcy, EIF: "Predviđamo da će neki od hrvatskih mirovinskih fondova ulagati u Fil Rouge Capital s nama"

Jacques Darcy, EIF: “Predviđamo da će neki od hrvatskih mirovinskih fondova ulagati u Fil Rouge Capital s nama”

Zapečaćena je suradnja Vlade RH i EIF-a s 42 milijuna eura vrijednim akceleratorom i VC fondom koji će uložiti u više od 100 (isključivo) hrvatskih startupa. Više o investicijama, fazama ulaganja i dodjeli sredstava, ispričao nam je EIF-ov, Jacques Darcy.

Danas u Zagrebu, Jacques Darcy, voditelj investicijskog mandata i zamjenik direktora Europskog investicijskog fonda s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije službeno je zaključio natječaj za upravitelja VC fonda namijenjen isključivo hrvatskim ICT tvrtkama, a time i predstavio okvire ulaganja koje fond donosi.

Kako smo već pisali u veljači, Fil Rouge Capital tako je konačno potvrđen kao tim koji će ga voditi, a njihova zadaća će biti, najkasnije do kraja 2023., uložiti skoro četvrt milijarde kuna u hrvatske tehnološke tvrtke. Fond se pokreće u okviru Croatian Venture Capital Initiative (CVCI), a koja je plod suradnje Vlade RH i EIF-a.

No, najzanimljivija stvar za hrvatsku tehnološku scenu svakako su razine investicija koje će Fil Rouge Capital moći dodijeliti. Naime ovaj fond će imati dva dijela, onaj nešto manji će se u okviru akceleratorskog programa posvetiti inovativnim startupima koji imaju samo prototip ili poslovnu ideju, a drugi dio fonda je namijenjen tvrtkama, scaleupima, koji su već prošli ranu fazu razvoja, neovisno o tome jesu li izašli iz samog akceleratora ili ih je VC dio fonda u toj fazi “zatekao”.

Konkretno, za oko 70-ak hrvatskih tvrtki u akceleracijskoj fazi to znači investicije od 10 do 50 tisuća eura, a fond za nju očekuje 5 do 10 posto udjela u tvrtki. Onaj značajniji dio iznosa pak ostaje za 30-ak hrvatskih tvrtki koje već imaju razvijen proizvod (MVP), a kojima će na raspolaganju biti investicije i oko 1.5 milijun eura za udio od 5 do 15 posto.

Ususret potpisivanju suradnje, više o akceleratoru i VC dijelu fonda saznali smo upravo od Jacquesa Darcyja, jednog od ključnih direktora EIF-a koji je zadužen za CVC inicijativu.

EIF i Vlada RH surađuju, ali se ne miješaju

Ono što je već pri prvim raspravama o ovoj suradnji zateklo širu ICT zajednicu u Hrvatskoj, bilo je pitanje upraviteljskog tima, no isto tako, koliko će utjecaja u samom fondu imati i Vlada RH. Nedavne najave o tome da Vlada planira usmjeriti dio novca iz mirovinskih fondova u fondove rizičnog kapitala nije dočekan s veseljem. Jer, kako je Ivan Brezak Brkan već obrazložio, nije stvar u kapitalu, koliko “pametnom kapitalu”.

Nije nepoznanica da neke druge države svoje mirovinske fondove itekako dobro koriste, ipak, hrvatski poduzetnici se boje poslovnih odluka hrvatske Vlade. No, Jacques također objašnjava kako je sudjelovanje institucionalnih investitora, kao što su mirovinski fondovi, u rizičnom kapitalu i sektoru privatnog kapitala ključno za dugoročno održiv razvoj tih istih sektora:

Trenutno predviđamo da će neki od hrvatskih mirovinskih fondova ulagati u Fil Rouge Capital s nama te su njihova ulaganja svakako dobrodošla. Ono što je sad sigurno i potvrđeno: Hrvatska vlada, preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, dala nam je mandat za ulaganje sredstava iz njihovog Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., financiranog iz kohezijske politike EU, u fond rizičnog kapitala s akceleratorskim ogrankom.

Međutim, Jaques odagnava sumnje da će Vlada imati utjecaj u dodjeljivanju sredstava. Isto kao i sam VC fond, akcelerator će profesionalno i nezavisno voditi Fil Rouge tim, bez uplitanja EIF-a ili Vlade, ističe:

Vlada je strateški odlučila izdvojiti sredstva za takve aktivnosti, slijedeći uspješne primjere iz drugih zemalja, te nadzire njihovu provedbu, ali se neće miješati u ulaganja. Ovaj modus operandi uspio je negdje drugdje i vjerojatno je najbolji način da se podupre tržište bez da ga se naruši.

Akcelerator i VC fond za više od 100 hrvatskih startupa

Ova dva dijela fonda međusobno su komplementarna, ali su neovisna. Znači, startupi neće kao preduvjet za VC dio fonda morati biti dio akceleracijske faze.

Akcelerator će ulagati u projekte koji su već u fazi ideje, gdje još treba puno raditi na razvoju proizvoda i testiranju tržišta. Na toj razini će se ulagati do nekoliko desetaka tisuća eura. S druge strane, VC dio fonda ulagat će u poduzeća koja već imaju izvjesnu potvrdu poslovanja, bez obzira jesu li završili program akceleracije ili su samostalno došli do takve faze, a takva ulaganja mogu doseći do oko 1,5 milijun eura. Fond će tako moći pokriti potrebe startupa od trenutka njihovog osnivanja do investicijske faze serije A ili B.

Uz to, Jacques ističe i konkretne brojke. Akcelerator će imati na raspolaganju više od 9 milijuna eura, a u okviru ciljane veličine fonda, VC dio će iznositi oko 33 milijuna eura, ali potencijalno može biti veći. Fond će ukupno moći ulagati u više od 100 tvrtki.

Najveća prednost ova dva dijela fonda svakako je opcija ulaganja u više faza startupa, tako će nakon akceleracijske faze, veličina VC fonda Fil Rougue omogućiti da i dalje investiraju u uspješne tvrtke portfelja i u nekim kasnijim investicijskim krugovima, kada se pojavi interes i etabliranijih međunarodnih VC fondova.

Za dobre upravitelje VC fonda, investicija u startup nikad ne znači kraj niti je svrha sama po sebi već je tek početak putovanja na kojem se kreću zajedno s tvrtkom.

Mnogo važnije od ‘hrvatskog’ tima je da bude najbolji mogući

Jedno od prvih ključnih pitanja koje sam uputila EIF-u tiče se prepreka i izazova koje će ovakav fond imati pri ulaganju u startupe u Hrvatskoj, ciljajući na nedostatak iskustva, pogotovo kad je u pitanju razvoj proizvoda. Kako mi tumači i Jacques, EIF je svjestan tih boljki. No, upravo se u tom dijelu nedostatka iskustva na razini tvrtki možemo dotaknuti i nedostatka iskustva na razini menadžera koji bi vodili ovakav fond.

S tim na umu, čudno da se domaća zajednica toliko uzjapurila kad je čula da fond koji će “navodno ulagati u hrvatske startupe”, “opet vode Slovenci”. Jer, jednako kako će u početku Fil Rouge timu biti teško naći stotinjak vrsnih hrvatskih tvrtki u različitim fazama – od startupa do scaleupa, vjerujem da ni EIF-u nije bilo lako naći domaće stručnjake s potrebnim know-howom pa je možda (samo možda) uzeo najbolje što se nudi – a to je bilo strano?

Što se tiče previranja oko tih pitanja, Jacques otvoreno ističe kako EIF nije pristran prema nacionalnosti timova ili pojedinih članova tima:

Procijenili smo svaki investicijski prijedlog koji smo primili isključivo na temelju zasluga, primjenjujući kriterije koje primjenjujemo u našem svakodnevnom poslovanju s vlasničkim transakcijama. Uvjereni smo u njihove sposobnosti i njihov investicijski prijedlog istaknuo se među onima koje je EIF primio za ovaj program. Osim toga, posve se pogrešno povezalo to da Fil Rouge nije hrvatski tim – ustvari, većina članova tima su zaposleni lokalno, iz Hrvatske.

Imajući na umu najbolje za ovakvu veliku suradnju, naravno da je svima, kao i EIF-u, u interesu da se kombiniraju znanja lokalne zajednice te najbolja znanja i prakse iz inozemstva. Potvrđuje to i Jaques:

S obzirom na strukturu smatramo da je to ujedno i izvrsna prilika za prenošenje međunarodnog iskustva na domaće stručnjake. Također, to je jedan od uobičajenih načina za poticanje nerazvijenog tržišta VC-a kojem nedostaje know-howa.

Jedino tako možemo dobiti i uspješne hrvatske startupe u svim fazama

Za razliku od toga da se moramo zadovoljiti s timom koji je po zaslugama odabran, hrvatska tehnološka zajednica morat će se zadovoljiti i činjenicom da će Fil Rouge upotrijebiti svoje značajno znanje i iskustvo za ulaganje u najbolje projekte. Kako Jaqcues dodaje, EIF naravno vjeruje da će to biti i moguće, ističući kako su iza Fil Rouge tima godine iskustva na strateškim pozicijama, ali isto tako i izučena praksa u VC području.

Upravo tu dolazimo i do pitanja kako se EIF planira osigurati s obzirom na činjenicu da hrvatskim tvrtkama nedostaje dovoljno iskusnih stručnjaka – gdje će naći prave kandidate koji mogu zadovoljiti kriterije fonda, ako ne i akceleracije:

S naše točke gledišta, to je upravo točka gdje će Fil Rouge moći dodati vrijednost, donoseći poslovno iskustvo i mreže timovima s tehnički zanimljivim proizvodom, koji su inače možda pomalo u zaostatku što se tiče komercijalne izvedbe.

S obzirom na to, očekujemo da će Fil Rouge predstavljati pravi “pametni novac”. Čak i startupovi koji u konačnici ne mogu imati koristi od većih ulaganja iz fonda, imat će koristi od programa akceleracije Fil Rougea i šireg utjecaja fonda na lokalni ekosustav, donoseći na tržište više znanja i iskustva. A čemu smo bili svjedoci i prije u drugim zemljama.

Za kraj, važno je spomenuti kako će ovo biti tek prvi od nekoliko fondova koje će EIF pokrenuti u Hrvatskoj ove godine. Ipak, ono što je najbitnije jest da ovaj ulaže u isključivo hrvatske ICT tvrtke.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    23. 04. 2019. u 9:30 am Odgovori

    Pozdravljam inicijativu isključivo hrvatskog fonda iako dolazi 15 godina prekasno. Dok su drugi ulagali, Izrael npr sa 10 mil stanovnika ulaže 3 milijarde EUR-a godišnje, mi smo godinama raspravljali da li treba osnovati fond i naravno nismo ga osnovali. I sada vlast se nećka da li će uložiti koju kunu u hrvatske startupe, pa se čudimo da ljudi odlaze.

    Sada je situacija znatno otežana, sva glavna poslovna područja u SAD i EU su popunjena jer su lokalni nacionalni fondovi podupirali svoje startupe puno prije nas. Skoro su i sve niše zauzete, ali eto bolje išta nego ništa.

    Mi uvijek dolazimo prekasno, prekasno smo ušli u EU, prekasno investiramo u startupe. Prema informacijama fond ‘prati’ 250 startupa znači kod nas je niklo više startupa nego OPG-ova. Naravno od svega toga neće biti ništa. Umjesto da svatko radi ono za što je talentiran, tj osnivački koji imaju talenta dobivaju kapital, danas svatko i njegova susjeda osniva startupe jer su čuli da se tu da nabrzinu zaraditi.

    Što se tiče samog fonda nije mi jasna ulagačka strategija. Dok spomenuti Izrael i ostale EU zemlje ulažu milijarde, naš fond najavljuje runde od 10 do 50 tisuća EUR-a. To je i u domaćim skromnim uvjetima dovoljno samo za par mjeseci minimalnog pogona. Vani su prve runde u stotinama tisuća EUR-a, pa kako je taj fond zamislio da ćemo mi konkurirati stranim startupima sa 10.000 EUR kapitala. Da podsjetim EU je u Grčku ulupala stotine milijardi EUR, a nama nude fond koji daje 10.000 EUR-a. Nikako da konačno nešto napravimo kako treba.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...