AI liga se otvara uz “Tinder za dupine”, a najveća nagrada su mentori/sponzori: Infobip, Photomath i Porsche Digital Croatia

Inicijativa u formi AI lige pokrenuta je 18. veljače u BIRD inkubatoru, a iza projekta, uz organizatora, stoje tvrtke o kojima se naveliko pričalo zadnjih godinu dana: tu je Infobip kao prvi hrvatski jednorog, Photomath koji je nedavno osigurao 23 milijuna dolara vrijednu investiciju te nedavno osnovani Porsche Digital Croatia u orkestraciji Infinuma.

Što je potaknulo okupljanje ovih imena kako bi se mentorirali oni koji tek ulaze u područje umjetne inteligencije? Jedna stvar – ulaganje u IT ekosustav.

Tisuće novih radnih mjesta, a gdje su stručnjaci?

Problem kvalitetnih ljudi je najveći izazov hrvatske IT scene i samo će se povećavati, ističe Davor i pojašnjava dva glavna uzroka koja smatra da stoje iza toga:

Prvi je da mladi stručnjaci odlaze u inozemstvo odmah nakon diplome, mada ja osobno smatram da će to dugoročno imati pozitivan utjecaj, ako se, naravno, barem dio njih vrati nazad obogaćen novim znanjima, ali i pozitivnim društvenim vrijednostima. Najveći uzrok je da zapravo izvozno orijentiran dio hrvatske IT industrije jako brzo raste.

Tako je primjerice lani Infobip obavio da planira zaposliti 1000 ljudi, Rimac 2300, a sad nam dolazi novi val zapošljavanja nakon značajnih investicija u Orqu, Photomath, Microblink, a bit će toga još. Prilično je jasno da eksponencijalni rast prihoda ne može pratiti i eksponencijalni rast radne snage, pogotovo ne u ovako maloj državi. Naša budućnost je tako u visoko profitabilnim granama, a za to je potrebno biti globalno konkurentan u svakom pogledu, a pogotovo tehnički.

AI liga je stoga zamišljena kao dugoročni projekt koji će pružiti priliku da na praktičnim projektima uz radionice i mentoriranje, stručnjaci u nastajanju steknu vještine iz trenutno najviše deficitarnog područja, a to je umjetna inteligencija, dodaje Davor.

Ona nije namijenjena samo studentima koji u toku studija steknu osnovna znanja, već i svima koji bi željeli naučiti nešto novo i pridružiti se ovom novom valu.

Kako ističe Davor, područje je još uvijek mlado i rijetko tko ima portfelj uspješnih projekata, pogotovo kada traži prvi posao. Istina jest da svi oni mogu uzeti stvari u svoje ruke, zadati si neki zadatak, projekt… izgraditi iskustva iz ničega, ali nismo svi Davor da nam padne na pamet Kafana bot:

Moje osobno iskustvo je da kandidati koji imaju bilo kakvo stvarno iskustvo postižu bolje rezultate od onih koji samo polažu ispite ili stječu online certifikate. Nije ništa loše u edukaciji, ali tek na konkretnim zadacima vi zapravo stvarno naučite neko područje.

Tako da je dobar rezultat na takmičenjima poput naše AI lige, Kagglea i sličnih je najjači signal da netko ima potrebne vještine upotrebu tehnologije u stvarnom životu. Ja sam tako više naučio radeći Kafana botove i slične projekte za dušu nego na bilo kojem tečaju, a završio sam ih dosta od Coursere do Udacityja.

Ako već nemate svoj projekt za dušu… AI liga ga ima za vas, a prvi na redu je:

Tinder za dupine!

Možda ste se već i prijavili, bravo ako jeste, a ako još niste – evo prilike da vas uvedemo u plan i program lige i zadatka.

Prvi zadatak nije bot koji može sklepati stihove, ali zato će moći identificirati dupine! Naime, kako ističe Davor, želja lige jest pomoći široj društvenoj zajednici te se iz tog razloga za zadatke biraju projekti koji, uz to što su tehnički izazovni, imaju i društveno odgovoran karakter.

U suradnji s institutom Plavi svijet tako je napravljen prvi zadatak lige. Ovaj institut koji se bavi zaštitom velikih kralježnjaka u Jadranu, u zadnjih je 30 godina skupio bazu od 400 tisuća fotografija 3500 jedinki dupina. Prepoznavanje dupina se danas odvija ručno, na način da se fotografije snimljene iz čamca pažljivo pregledavaju na računalu i uspoređuju s katalogom postojećih fotografija tih 3500 različitih dupina, istaknuto je u najavi. Proces je dugotrajan i zahtijeva rad stručnjaka koji po obliku leđne peraje i eventualnim ožiljcima mogu raspoznati o kojem se točno dupinu radi.

Sudionici lige za zadatak su tako dobili izradu algoritma koji će automatski prepoznavati o kojem se dupinu radi. A ovdje bih samo željela napomenuti fun fact kako se ova udruga simpatično dosjetila da rješenje pokrsti kao “Tinder za dupine”. To će svakako biti referenca koja upada u oči…

Tko, što, do kada, kako?

Cijeli proces pripremljen je i odvit će se na GitHubu i to u dva kola, pri čemu će u svakom kolu biti drugi zadatak. Prvo kolo rješenja za Plavi svijet krenulo je prošli tjedan, 18. veljače, a traje do 12. travnja. Drugo počinje 13. travnja te traje do 15. lipnja 2021.

Rješavanju zadataka mogu pristupiti svi zainteresirani, ali se mogu prijaviti samo pojedinci, ne timovi. Zbog kompleksnosti cijelog projekta, pojašnjava Davor, jednostavno nisu imali vremena za timske prijave, no zato je tutorijal koji su pripremili više nego dovoljna pomoć da svatko može što lakše početi raditi na rješenju:

Bilo je potrebno izgraditi cijelu infrastrukturu za prijave, prirediti podatke za treniranje, napraviti web stranicu s dokumentacijom i tutorijale kako riješiti zadatke kako bi se bilo što lakše priključiti. Ako se znate služiti mišem i imate mail, možete prateći tutorial napraviti solidan model za prepoznavanje dupina na slikama i prijaviti se na natjecanje.

Što se tiče ocjenjivanja, natjecatelji(ce) će biti podijeljeni i ocjenjivani u pojedinim kategorijama (škole, fakulteti, ostali). Bez brige, ocjene će minimalno biti ovisne o ljudskom faktoru, napominje Davor:

Rješenja evaluira stroj, hladno i bez ikakvih predrasuda i diskriminacije. Velika prednost ovog područja je da je mjerljivo i da se lako uspoređuju rezultati. Nema dodatnih bodova na umjetnički dojam, poznanstva ili bilo kakve protekcije – model koji postigne najbolji rezultat je pobjednik.

Za više detalja o samom zadatku i prijavi svakako posjetite službenu stranicu!

Upečatljiva medalja, a još bolji mentori

Vrijednost ovog projekta dodatno potvrđuju i sponzori Infobip, Photomath i Porsche Digital Croatia koji će prije svega biti uključeni u mentoriranje i organizaciju stručnih praksi najboljima, ističe Davor.

Tako će, primjerice, Marko Velić koji se nedavno vratio iz Facebooka u Londonu u zagrebački Photomath održati prvu radionicu, a nakon toga i ostali. Radionice će biti online dokle god ih ne bude moguće organizirati offline, a snimke će biti dostupne na YouTubeu.

U konačnici, najbolji natjecatelji i natjecateljice osvojit će medalje koje je dizajnirao i izradio Siniša Mareković; radionice s nekima od najboljih AI stručnjaka, a koliko epidemiološka situacija bude dozvoljavala i prakse u renomiranim hrvatskim tvrtkama. Jedna od tih je i spomenuti hrvatski jednorog – Infobip, čiji suosnivač i tehnički direktor, Izabel Jelenić, odlično ističe važnost ovog projekta:

Jako je bitno da mlađe uzraste već u školskim klupama i fakultetima na vrijeme i kroz praktične projekte uvodimo u svijet umjetne inteligencije te da im se tako osiguraju kvalitetni temelji za izlazak na tržište rada. Upravo njih vidimo kao nove lidere i inovatore na čije ćemo svjetske priče svi zajedno za desetak godina gledati s velikom ponosom.

Što trebaju znati tvrtke i stručnjaci koji tek ulaze u područje?

CroAI je na kraju 2020. godine objavio veliku mapu hrvatskog AI krajolika. Od startupa koji prvi pomiču granice, tehnoloških tvrtki koje aktivno počinju razvijati AI odjele za vlastita poslovanja do etabliranih tvrtki s dugogodišnjom tradicijom koje danas postaju predvodnici u primjeni unutar svojih industrija. Sve su popisane i lijepo je vidjeti koliko aktera pokreće AI kotačiće u Hrvatskoj. Ali, ali… (mora doći ali) krajolik je još pun mladica i tek smo na putu da stasamo u jedru, žilavu šumu.

Jedan od gorućih problema razvoja ekosustava oko novih tehnologija jest i što nitko nema dovoljno iskustva i znanja. No, ako je išta domaća poduzetnička scena naučila to je da ne čeka nikoga i da, kako je rekao Orqin Ivan Jelušić na nedavnom predstavljanju Analize hrvatske AI industrije, hrvatski IT poduzetnici moraju biti drski i hrabri. Ako ikad, sada je prava prilika biti odvažan, objašnjava Davor:

Problem formiranja AI tima je prilično težak jer je područje novo i zapravo nema iskusnih stručnjaka na tržištu jer ih niti ne može biti. To je ujedno i ogromna prilika svima da se ubace u područje jer nema puno konkurencije. Danas ćete teže postati vrhunski programer iOS aplikacija nego vrhunski AI stručnjak, ne zato što je to teže ili lakše već zbog toga što je malo vrhunskih AI stručnjaka.

Za kraj, zanimalo me i što bi Davor savjetovao tvrtkama koje tek oformljavaju svoje AI timove s obzirom na malo iskustva u industriji. Ukratko: baby steps – idite korak po korak i bez prevelikih zalogaja:

Ono što je bitno kod formiranja timova je početni fokus na brze pobjede, tj. na projekte koji su tehnički dovoljno jednostavni i ne zahtijevaju velika ulaganja, a da su rezultati mjerljivi i relevantni za poslovanje. Gledajte da vam prvi projekt ne traje dulje od 3-6 mjeseci i da je glavni cilj zapravo naučiti na svojoj koži kako stvarno funkcionira razvojni proces i gdje su stvarne prepreke. Nakon prvog uspješnog projekta, bez obzira koliko veliki ili mali bio, dalje je puno lakše.