Adris 2.0: Što bi direktor novog kova napravio s tih 500 milijuna eura (da ih ne pojede softver)

Dok su mnogi cvilili kako “prodajemo sve hrvatsko” u komentarima na mnogim hrvatskim medijima, ovim je potezom Adris grupa povukla strateški izuzetno pametan potez, izlaskom iz industrije koja je godinama u padu.

Duhanska industrija i dalje ima više kapitala nego mnoge industrijske grane, ali prodaja cigareta jednostavno pada. Kao što padaju i druge industrije, dok druge rastu. Verizonovu akviziciju AOL-a mnogi su domaći poslovni mediji pokazali kao ključnu akviziciju u razvoju američke tehnološke industrije, zaboravljajući kako dva gubitaša ne daju pobjednika. Dapače.

Što je ostalo Adris grupi?

Nakon što iz Adris grupe maknemo članice grupe vezane uz duhansku industriju, poput TDR-a i iNovina, ostaje nam nekoliko sektora:

• Turizam: Maistra, Adria Resorts
• Osiguranje: Croatia osiguranje
• Zdrava hrana: Cromaris
• Nekretnine: Abilia

Dakle, tu ostaje prvenstveno turizam kroz Maistra grupu i Adria Resorts te nedavno preuzeto Croatia osiguranje, prisutno širom jugoistočne Europe. Usredotočimo se stoga na turizam jer se tu, u najmanju ruku, radi o industriji koja je strateški važna za cijelu zemlju.

Kako će tech promijeniti tourism?

Direktor novog kova, svjestan kako tehnologija mijenja svaku industrijsku granu te kako “softver jede svijet” – kako je izjavio poznati tehnološki investitor i poduzetnik Marc Andreesen – pogledao bi kako će upravo tehnološke tvrtke promijeniti industrije u kojima je Adris grupa prisutna.

Američki konkurent Maistre neće biti Hilton u Dubrovniku, već – Airbnb. Maistra ove godine obilježava deset godina poslovanja te rasta, podigavši prihode s 400 na 770 milijuna kuna s preko 900 zaposlenika.

Za Airbnb se pak predviđa da će nešto manje od 3 puta više zaposlenika širom svijeta u 2015. prijeći pola milijarde dolara prihoda – odnosno skoro 3,5 milijardi kuna – odnosno 4,5 puta više. Bez ijedne vlastite nekretnine.

Ne želim reći da će Airbnb zamijeniti Maistrinu ponudu – hoteli (koje Airbnb nema) će i dalje biti potrebni. A njihove kapacitete u Europi prodaje Booking.com, dominantna digitalna platforma za rezervaciju hotelskih smještaja, koja je činila dobar dio prihoda njihove matične Priceline Grupe, a koja je u zadnjem kvartalu 2014. ostvarila 1,84 milijarde dolara prihoda. Mnogi analitičari smatraju Pricelineovu akviziciju Booking.com-a jednom od najprofitabilnijih akvizicija u turističkoj industriji cijelog prošlog desetljeća.

Na Adrisu zapravo ostaje jednostavna odluka: Želi li pametno investirati dio svojih pola milijarde eura u inovaciju (u industriji itekako imaju iskustva) kojom će se dići nad svojom lokalnom te regionalnom konkurencijom na svjetsko tržište – ili u budućnosti ostati u sjeni Silicijske doline?

Jer Airbnb i Booking.com tek su početak. Upravo je 2015. idealna godina da se Adris grupa, investiranjem prvenstveno svog iskustva i stručnih resursa, a potom i kapitala od prodaje proizvodnje industrije u padu, još više ubaci u industriju u usponu.

Što znaju o digitalnim inovacijama i startupima? Koliko i Bayer, DT…

Što Adris grupa zna više od Bayera? Jedna od vodećih svjetskih farmaceutskih tvrtki prva je u svijetu prošle godine pokrenula vlastiti akcelerator posvećen health startupima. Primjeri projekata poput Bellabeata, o kojem smo pisali kako je u samo 2 tjedna prodao svoje uređaje Leaf u vrijednosti 20 milijuna kuna, ali i cijelog niza projekata koje smo upoznati na HealthDay Meetupu kojim sam moderirao u Ljubljani, pokazuju kako je Bayer itekako mudar u ulaganju u startupe u najranijoj fazi razvoja. Kao što je i Priceline bio mudar kad je već 2005. akvizirao Booking.com!

Po “investitorskom zakonu brojeva”, u kojem će tek jedan u 10 ili čak više startupa biti izuzetno uspješan, Bayer želi osigurati svoj udio, utjecaj i naučiti od inovativnih tehnoloških tvrtki koje se nameću kao proizvodi budućnosti. Bayerov voditelj startup programa, Jesus Delvale, otkrio mi je kako nisu ni svi u Bayeru potpuno uvjereni u projekt – tako da ne sumnjam i da bi u Adrisu bilo mnogo internih rasprava koliko se isplati ulagati u “klince”, što nas sigurno podsjeća na situacije gdje su razni skeptici iz nerazumijevanja nazivali startupe “samo aplikacijama”.

Matična pak korporacija Hrvatskog Telekoma, Deutsche Telekom, u startupe investira kroz svoj akcelerator hub:raum te fond T-Ventures. Prošli tjedan su za Netokraciju ekskluzivno potvrdili investiciju u Unigluko, hrvatski startup koji će olakšati kontrole te liječenje tisuća dijabetičara u Hrvatskoj – te milijuna u svijetu – i na tome zaraditi.

Deutsche Telekom ne želi biti “samo” telekom u svijetu u kojem ne želimo više plaćati lipe za SMS, kao što ni Bayer u budućnosti ne želi biti “samo farmaceutska tvrtka”. Zašto bi onda Adrisova Maistra željela u budućnosti biti “samo lanac hotela”?

Istovremeno se postavlja pitanje kako se u inovacijama vidi sam Hrvatski Telekom, s obzirom na to da je investicija u Unigluko vođena iz Hubrauma u Krakowu. Hoće li se T-HT-ov Davor Tomašković (koji je, zanimljivo, došao iz TDR-a) postaviti kao direktor novog kova, koji će prepoznati startupe i prije nego to napravi Njemačka (odnosno Poljska)?

Ni startupi ne mogu bez (Adrisove) podrške

Kao što je Canaan Partnersov Warren Lee pisao za TechCrunch, tržište turističke i putničke tehnologije (travel tech) je ne samo sve zanimljivije, već i konkurentnije. Airbnbova vrijednost je procijenjena na više od 10 milijardi dolara, u usporedbi s 9 milijardi dolara koliko vrijedi hotelski lanac Hyatt. Priceline je 2013. tražilicu Kayak preuzeo za 1,8 milijardi, a SAP u 2014. preuzeo Concur za čak 8,3 milijardi dolara.

Hrvatski startupi koji žele ući u travel tech trebat će stručnu te financijsku podršku (tzv. smart money) kako bi uspjeli na globalnom tržištu, a tko bi im u tome mogao biti bolji partner od nekog tko ima iskustva, kontakata te vlastitih kapaciteta za testiranje proizvoda u turističkom sektoru – poput Adris grupe?

Adris neće stvoriti ‘sljedeći Facebook’, nego će pomoći ga stvoriti!

Razumijem potencijalnu skepsu prema ovakvom smjeru razvoja, no što je najgore što se može dogoditi? Iako već čujem kritičare kako komentiraju kako Adris ne može stvoriti sljedeći Facebook (odnosno u ovoj industriji primjerice Airbnb), to su oni isti koji su mislili da su mobilne aplikacije igračke, a potom nijekali značaj tvrtki poput Nanobita i Nordeusa. Bellabeata. Rimac Automobila. A tek smo počeli. Znanje razvoja uspješnih digitalnih projekata tek se skuplja unutar hrvatskog te regionalnog ekosustava.

Startupi koji bi Adris mogao podržati ne moraju nužno biti očito ‘turistički’. Uber, o čijem smo dolasku u Hrvatsku i regiju pričali na ovogodišnjem OMGcommerceu, odavno je prerastao ambicije Hertza ili Avisa koji svoje prihode temelje na klijentima koji mnogo putuju.

Adris 2.0 ili hrvatska stagnacija

Adrisova vodeća pozicija ovisi o tome hoće li se njihovo vodstvo na čelu s Antom Vlahovićem te dvadesetak rovinjskih obitelji koje kao dioničari kontroliraju tvrtku, biti spremni na ulazak u rastuću industriju za koju imaju dobre temelje i kapital (ako nađu stručne kadrove koji će im pomoći na tom putu)… Dobar akcelerator za turističke startupe primjerice ne postoji u Europi – za sada. Hrvatski, ali i regionalni turistički startupi kao što su Rentl.io te Sport Tourism tek započinju svoj put i podsjećaju nas na period od prije nekoliko godina kad smo se pitali može li ‘Facebook za krave’ nešto napraviti. Dovoljno je stoga, rano, da se tvrtka poput Adrisa uključi!

Andreessen je, kako sam već spomenuo, izjavio kako “softver jede svijet”. Adris samo mora odlučiti hoće li biti obrok startupima koje danas ignoriraju – ili imati mjesto za turističko-tehnološkim stolom uz globalne turističke gigante koje će pomoći stvoriti?

Sad kad smo prošli zašto bi Adris trebao ući u travel tech, možda bismo mogli proći i kako to učiniti, zanima li vas? Odlučiti svakako moraju brzo, jer o ‘fintechu’ tj. financijski inovativnim startupima koji se dugoročno spremaju ugroziti Croatia osiguranje nismo ni počeli pričati!