Što svaki programer treba znati o ESOP-u i udjelima u doba rada od doma

Jedna od najvećih promjena u radu u tehnološkoj industriji u doba COVID-19 jest što se još više poslodavaca bori za hrvatske tehnološke talente. Osim što, naravno, podržavaju rad na daljinu (kao i većina tehnoloških tvrtki), mnogi od njih kao dio kompenzacije nude nešto što hrvatske tvrtke dugo nisu – stock options, odnosno udio u vlasništvu tvrtke kroz dionice.

Udio u vlasništvu dugo vremena nije bio nimalo popularan kao način kompenzacije u hrvatskoj tehnološkoj industriji, posebno među programerima koji su uspjeli osigurati najveće plaće. Razlog je za većinu jednostavan: Nije bilo mnogo primjera uspjeha tehnoloških tvrtki čiji su osnivači ili zaposlenici zaradili temeljem udjela u vlasništvu.

Sve do prošle, najbolje godine u hrvatskoj tehnološkoj industriji, kada je Infobip osigurao veliku investiciju kojom ciljaju izlazak na burzu u New Yorku, a Stillfront je akvizirao Nanobit za 148 milijuna dolara. Početkom godine smo ekskluzivno potvrdili još jednu značajnu akviziciju u kojoj je Five akviziran za 250 milijuna kuna!

OK, očito danas ima smisla imati udio u brzorastućim hrvatskim tehnološkim tvrtkama.

Iako su primjeri poput Infobipovog ESOP-a, za koji smo nedavno potvrdili da se odnosi na sve zaposlenike, i dalje rijetki – ako radite u industriji trebate biti svjesni isplati li vam se uključiti u takav program. Primjerice, biti rano dio ESOP-a nekog startupa koji vam može ponuditi više udjela umjesto višu plaću.

Gergely Orosz godinama je vodio razvoj značajnih dijelova Uberove mobilne aplikacije, a danas je poznat kao autor bloga The Pragmatic Engineer na kojem piše praktične, poslovne savjete za inženjere. Zanimljivo je da je jedan od investitora u hrvatsku Fonou, koja je nedavno osigurala 20 milijuna dolara.

Pitao sam ga za savjete vezano upravo za udjele – i to za inženjere.

Tko nudi udio u tvrtki/dionice?

Gergely ističe kako će sve ovisiti s kakvom tvrtkom ćete pričati kao poslodavcem. Dok će tvrtke tzv. treće razine (globalni tehnološki igrači poput Googlea) imati ESOP program za sve zaposlenike, lokalne tehnološke tvrtke će možda udjele ponuditi isključivo višem menadžmentu:

Općenito, što ste iskusniji, imate više poluge da pregovarate o dionicama uz jaku osnovnu plaću. Nakon nekog vremena će osnovna plaća sporije rasti za većinu inženjera, tako da je udio u vlasništvu način gdje nas većina može profitirati ako tvrtka napreduje.

Na TechPays možete na primjeru Nizozemske vidjeti kako je seniorima veća naknada češće vezana za dionice.

Koliko trebate čekati dionice (vesting period)?

Gergely navodi kako je u interesu tvrtki da period stjecanja prava (tzv. vesting) traje što duže, dok je interes zaposlenika suprotan – da što prije dobiju pravo na dionice:

Kao srednji put, norma tehnološke industrije za stjecanje prava je 4 godine – osnivač Netflixa Reed Hoffman navodi to kao period koji je pošten za obje strane. Duži vesting “smrdi” i naginje u interesu poslodavca. Na žalost, znam za barem nekoliko EU startupa s razdobljem stjecanja prava od 5 odnosno 6 godina. Tvrtkama izlistanim na burzi možete javno vidjeti periode, primjerice Booking.com ima period od 3 godine, dok iako Googleov period traje ukupno 4 godine, većinu nagrade osiguravate nakon prve 3 godine.

Utjecaj faze tvrtke – je li startup ili već ide na burzu?

Gergely zaključuje kako se sve tiče rizika i nagrade:

Mnogi softverski inženjeri zaradili su 5 milijuna dolara samo kroz svoje dionice, ali se nisu tvrtkama pridružili kad su bile male, a ishod nije bio siguran. Mali startupi se ne mogu natjecati sa “zajamčenom” nadoknadom koju velike tehnološke tvrtke mogu ponuditi.

Međutim, startupi mogu dati mnogo veći relativni postotak vlasništva u brzorastućoj tvrtki. Dok je u industriji dobro poznato da su mjesta poput Googlea, Facebooka, Netflixa i sličnih tvrtki mjesta na kojima inženjeri mogu ostvariti najveći prihod bez rizika; inženjeri koji su ostvarili (ili su na putu da ostvare) najveće financijske dobitke riskirali su rastuće tvrtke kao što su Hopin, Databricks, Datadog, Snowflake, Intercom i druge koje dodjeljuju značajan udio u vlasništvu svojim inženjerima.

Do prije nekoliko godina spomen poslodavaca poput Intercoma ili Hopina bio bi relevantan samo za one poslodavce koji nude rad na daljinu ili onima koji se žele preseliti. Uspjeh hrvatskih tehnoloških tvrtki potaknuo je hrvatske programere da ozbiljno razmišljaju o stock options, a rad na daljinu im omogućio da te vidike prošire na globalno tržište rada.

Članak je dio serijala “Rad na daljinu u doba COVID-a u tehnološkoj industriji” realiziran uz podršku Agencije za elektroničke medije.