10 godina digitalnog marketinga: "Hvala svima koji nisu društvene mreže ozbiljno doživjeli!"

10 godina digitalnog marketinga: “Hvala svima koji nisu društvene mreže ozbiljno doživjeli!”

Cijela tema 12. Weekenda igrala je na notu nostalgije za "hippie" erom, koju je malo tko od okupljenih iskusio u živo, ali na panelu o 10 godina digitalnog marketinga potegnula se povijest koje se svi još dobro sjećamo.

Ivan Kovačević (Bruketa&Žinić&Grey), Daniel Ackermann (Degordian) i Nikola Vrdoljak (404) su se, pod moderacijom Netokracijinog Ivana Brezaka Brkana, prisjetili ranih dana digitalnog marketinga i okolnosti koje su im pomogle da izgrade svoje agencije i vlastite brendove.

Iako smo različite digitalne alate i mogućnosti da ih iskoristimo u marketingu imali i mnogo ranije, dva su bitna faktora doprinijela strelovitom razvoju digitalnog marketinga:

Recesija i razvoj društvenih mreža

Nikola Vrdoljak, suosnivač i direktor agencije 404, u to je vrijeme sa svojim šefom i mentorom, Vladimirom Smolecom, krenuo širiti Digitel po regiji. U tom ih je planu, među ostalim, omela i nadolazeća kriza pa su planove za širenje ostavili za bolje dane (koje Digitel nije dočekao) i kao alternativu osnovali agenciju Gingernet u Zagrebu.

U tom periodu, kad su društvene mreže tek uzimale maha, malo je koja agencija ušla u digitalni marketing digitalnog marketinga radi. Sam Gingernet krenuo je aktivnostima zakupa medija, objasnio je Vrdoljak :

Krenuli smo od media buyinga kao niše, jer je u tom trenutku na tržištu postojao samo monopolist koji je uzimao velike marže. Društvene mreže smo dodali kasnije te smo surađivali s Drapom i McCannom. Svatko od nas je ušao u posao društvenih mreža iz nekog drugog ugla, McCann i mi iz media buyinga, Drap iz kreative. 

Matija Habljak/PIXSELL

Dok su veće (ili barem etabliranije) agencije pivotirale prema digitalu, Ackermannov Degordian je upravo u društvenim mrežama našao odskočište:

S digitalne strane, klijenti su tada plaćali razvoj web stranica. Ali to je nešto što platiš jednom i onda ponovo za nekoliko godina. Shvatili smo da je marketing na društvenim mrežama nešto što si mogao prodati klijentu svaki mjesec.

Jedan od prvih brendova koji je iskoristio potencijal društvenih mreža bio je Agrokor, u kojem se Ivan Kovačević zalagao za isprobavanje novih digitalnih kanala:

Nitko nije htio biti na društvenim mrežama da ih netko ne prozove – komunikacija na njima nije se mogla kontrolirati pa je zato bila i nepoželjna. S iStudiom smo postavili Agrokorovu digitalnu priču na noge, a krenuli u all-out attack mode, komunikaciju, oglašavanje, testiranje kroz društvene mreže i aplikacije. Neke od njih bile su revolucionarne za to vrijeme, a jedva ih se sjećamo danas.

Matija Habljak/PIXSELL

Za neke od tih revolucionarnih aplikacija Ackermann kaže da ga je sram uopće ih spominjati, ali nepobitno je da su ostvarile rezultate koji su tada bili gotovo nepojmljivi:

Jedna od tih aplikacija bila je “Koji si kečap?” i stotine tisuća ljudi ju je igralo i dijelilo da su ljuti kečap. Aplikacija Smart drinks temeljila se na skupljanju bočica i prvo je imala 5 korisnika, pa onda 15 koliko nas je bilo u uredu, a onda je preko noći taj broj narastao na desetak tisuća – viral bez kune oglašavanja. U aplikaciji Blagdanski stol više od 70 tisuća ljudi razmjenjivalo je virtualne artikle za blagdansku večeru.

Nikola kao jedan od boljih projekata ističe lansiranje Bonbona na društvenim mrežama, što je prvi primjer korisničke podrške kroz ovaj kanal – i to u vrijeme kada se nije koristio CRM, nadovezao se Ivan, nego ste korisničke upite preuzimali podizanjem ruke.

Jedni ih nisu doživjeli, drugi su ih iskoristili za rast

Lako je shvatiti zašto velike marketinške agencije, kojima se većina posla i pozamašnih budžeta vrtjela oko kreative za TV spotove, nisu ozbiljno shvatile kvizove o kečapu, neovisno o rezultatima koje su iznjedrili. Na tom im agencije poput 404 i Degordiana, kaže Nikola, mogu reći samo – hvala!

Imali smo sreće i dugujemo svoj uspjeh djelomično agencijama koje nisu ozbiljno shvatile društvene mreže i hvala im na tome. To je omogućilo drugim firmama da se razviju i uče. Danas smo mi to što su velike agencije bile prije – konsolidirano tržište, ali mislim da smo i dalje u nezreloj fazi. Da pitamo ljude “Što je digital?”, dobili bismo različite odgovore.

Matija Habljak/PIXSELL

S tim se slaže i Daniel, koji ističe kako se tržište uvelike u zadnjih nekoliko godina ustabililo:

Tada su agencije koje su nam bile konkurencija imale po deset zaposlenih. Što je deset zaposlenih? To dosegneš bez problema! Tržište se brzo mijenjalo i konkurencija, koja nam je u nekom trenutku bila glavna, za 2 godine više nije postojala. Zadnjih nekoliko godina gledam iste kolege u industriji. Danas su to sve velike integrirane agencije sa stotinama ljudi i novim igračima se teže probiti. 

Daniel je dodao i kako su oni u Degordianu, kao i većina kolega iz digitalnog svijeta, zajahali val i razvijali se kako su se razvijale i društvene mreže. Danas možda nemamo neku društvenu mrežu koja uzima toliko maha (možda TikTok?) na čiji bi se uspjeh marketinška industrija mogla “zakačiti”, ali Nikola ističe da zato postoje druge industrije i klijenti o kojima nam svima uvelike ovisi napredak:

Mi smo servisna, prateća industrija. Bitno je naći klijente koji su spremni raditi iskorake, pratiti industrije koje se razvijaju. Većina velikih agencija nalazi se u Londonu i SAD-u jer su tamo i klijenti koje su mogli pratiti u napretku.

To je malo teže na regionalnom tržištu, koje je s jedne strane rascjepkano, a s druge strane po strukturi stanovništva prilično staro i konzervativno, slažu se panelisti.

Što dalje? Mišljenja su oprečna.

Jednom kad smo utvrdili kako je to bilo u dobrim starim danima digitalnog marketinga i gdje smo sada, bilo je vrijeme da se panelisti pozabave budućnošću. Kamo sada, kad nema više “šlepanja” na popularnosti društvenih mreža? Daniel Ackermann smatra da sve agencije – one starije, koje su krenule kao kreativne agencije, i nove, koje su se odmah fokusirale na digital – sada streme istom cilju:

Tradicionalna agencija ide prema digitalnoj, digitalna prema tradicionalnoj, svi teže prema istoj točki da ispune sve potrebe klijenta. Pitanje je koja će priča biti bolja.

Matija Habljak/PIXSELL

Ivan Kovačević, koji je s klijentske strane u međuvremenu prešao na agencijsku, budućnost vidi u upravo suprotnom trendu – specijalizaciji agencija i suradnji među njima:

Mislim da je bitno da svatko ima neku nišu koja je jaka. Za nas [Bruketa&Žinić &Grey] je to kreativni moment, ali bitno je da iskoristimo potencijal te kreative i upakiramo ga u konkretan proizvod. A1 Lappsus je takav proizvod, recimo. Plasiranje takvih proizvoda koji su proizvod kampanje je nešto čemu bismo trebali težiti – “advertising by doing”. Mičemo se od agencija koje isporučuju kampanje do agencija koje isporučuju proizvode. Mislim da nije dobro da imamo previše full service agencija, nego više specijaliziranih agencija koje surađuju međusobno.”

Koji će model prevladati? Saznat ćemo u nekoj novoj retrospektivi za pet ili deset godina, možda baš na WMF-u.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    26. 09. 2019. u 7:56 pm Odgovori

    digital je opisni pridjev koji sam za sebe ništa ne znaći, OK mogu dobiti čokoladicu za točan odgovor.

    proćitao sam sve od početka do kraja, veliko MOLIM jer nisam tako isprazan da robujem “društvenim” mrežama, pravo face to face umreženje mi je draže i to je društveno bez navodnika.

    Marketing doživljavam kao i svi normalni ljudi, nešto šta smeta, kao korov koji treba pošpricati otrovom :).

    Ako bili šta ozbiljno želim kupiti najbolju i najiskreniju informaciju ću dobiti od onoga tko je to već kupio, maketing je drugo ime za “prodajem ti laži, a ti daj pare” ,

    a ovi šta su radili za Agrokor normalno da su sretni jer su od Todorića izvukli toliko para za ispodprosjećne sajtove, bolje da odu na Bahame i šutke troše te pare.

    Tko uopće pri zdravoj pameti može kupovati nešto od Agrokora kad ima cijene 20% veće od konkurencije,a radnike tretira kao zadnje smeće.

    Fucking litra mineralne je duplo skuplja nego u Kuwaitu koji nema nikakve vodne resurse,
    a Agrokor prodaje flaširanu teheničku vodu koju natače unutar pogona

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.