10 godina digitalnog marketinga: "Hvala svima koji nisu društvene mreže ozbiljno doživjeli!"

10 godina digitalnog marketinga: “Hvala svima koji nisu društvene mreže ozbiljno doživjeli!”

Cijela tema 12. Weekenda igrala je na notu nostalgije za "hippie" erom, koju je malo tko od okupljenih iskusio u živo, ali na panelu o 10 godina digitalnog marketinga potegnula se povijest koje se svi još dobro sjećamo.

Ivan Kovačević (Bruketa&Žinić&Grey), Daniel Ackermann (Degordian) i Nikola Vrdoljak (404) su se, pod moderacijom Netokracijinog Ivana Brezaka Brkana, prisjetili ranih dana digitalnog marketinga i okolnosti koje su im pomogle da izgrade svoje agencije i vlastite brendove.

Iako smo različite digitalne alate i mogućnosti da ih iskoristimo u marketingu imali i mnogo ranije, dva su bitna faktora doprinijela strelovitom razvoju digitalnog marketinga:

Recesija i razvoj društvenih mreža

Nikola Vrdoljak, suosnivač i direktor agencije 404, u to je vrijeme sa svojim šefom i mentorom, Vladimirom Smolecom, krenuo širiti Digitel po regiji. U tom ih je planu, među ostalim, omela i nadolazeća kriza pa su planove za širenje ostavili za bolje dane (koje Digitel nije dočekao) i kao alternativu osnovali agenciju Gingernet u Zagrebu.

U tom periodu, kad su društvene mreže tek uzimale maha, malo je koja agencija ušla u digitalni marketing digitalnog marketinga radi. Sam Gingernet krenuo je aktivnostima zakupa medija, objasnio je Vrdoljak :

Krenuli smo od media buyinga kao niše, jer je u tom trenutku na tržištu postojao samo monopolist koji je uzimao velike marže. Društvene mreže smo dodali kasnije te smo surađivali s Drapom i McCannom. Svatko od nas je ušao u posao društvenih mreža iz nekog drugog ugla, McCann i mi iz media buyinga, Drap iz kreative. 

Matija Habljak/PIXSELL

Dok su veće (ili barem etabliranije) agencije pivotirale prema digitalu, Ackermannov Degordian je upravo u društvenim mrežama našao odskočište:

S digitalne strane, klijenti su tada plaćali razvoj web stranica. Ali to je nešto što platiš jednom i onda ponovo za nekoliko godina. Shvatili smo da je marketing na društvenim mrežama nešto što si mogao prodati klijentu svaki mjesec.

Jedan od prvih brendova koji je iskoristio potencijal društvenih mreža bio je Agrokor, u kojem se Ivan Kovačević zalagao za isprobavanje novih digitalnih kanala:

Nitko nije htio biti na društvenim mrežama da ih netko ne prozove – komunikacija na njima nije se mogla kontrolirati pa je zato bila i nepoželjna. S iStudiom smo postavili Agrokorovu digitalnu priču na noge, a krenuli u all-out attack mode, komunikaciju, oglašavanje, testiranje kroz društvene mreže i aplikacije. Neke od njih bile su revolucionarne za to vrijeme, a jedva ih se sjećamo danas.

Matija Habljak/PIXSELL

Za neke od tih revolucionarnih aplikacija Ackermann kaže da ga je sram uopće ih spominjati, ali nepobitno je da su ostvarile rezultate koji su tada bili gotovo nepojmljivi:

Jedna od tih aplikacija bila je “Koji si kečap?” i stotine tisuća ljudi ju je igralo i dijelilo da su ljuti kečap. Aplikacija Smart drinks temeljila se na skupljanju bočica i prvo je imala 5 korisnika, pa onda 15 koliko nas je bilo u uredu, a onda je preko noći taj broj narastao na desetak tisuća – viral bez kune oglašavanja. U aplikaciji Blagdanski stol više od 70 tisuća ljudi razmjenjivalo je virtualne artikle za blagdansku večeru.

Nikola kao jedan od boljih projekata ističe lansiranje Bonbona na društvenim mrežama, što je prvi primjer korisničke podrške kroz ovaj kanal – i to u vrijeme kada se nije koristio CRM, nadovezao se Ivan, nego ste korisničke upite preuzimali podizanjem ruke.

Jedni ih nisu doživjeli, drugi su ih iskoristili za rast

Lako je shvatiti zašto velike marketinške agencije, kojima se većina posla i pozamašnih budžeta vrtjela oko kreative za TV spotove, nisu ozbiljno shvatile kvizove o kečapu, neovisno o rezultatima koje su iznjedrili. Na tom im agencije poput 404 i Degordiana, kaže Nikola, mogu reći samo – hvala!

Imali smo sreće i dugujemo svoj uspjeh djelomično agencijama koje nisu ozbiljno shvatile društvene mreže i hvala im na tome. To je omogućilo drugim firmama da se razviju i uče. Danas smo mi to što su velike agencije bile prije – konsolidirano tržište, ali mislim da smo i dalje u nezreloj fazi. Da pitamo ljude “Što je digital?”, dobili bismo različite odgovore.

Matija Habljak/PIXSELL

S tim se slaže i Daniel, koji ističe kako se tržište uvelike u zadnjih nekoliko godina ustabililo:

Tada su agencije koje su nam bile konkurencija imale po deset zaposlenih. Što je deset zaposlenih? To dosegneš bez problema! Tržište se brzo mijenjalo i konkurencija, koja nam je u nekom trenutku bila glavna, za 2 godine više nije postojala. Zadnjih nekoliko godina gledam iste kolege u industriji. Danas su to sve velike integrirane agencije sa stotinama ljudi i novim igračima se teže probiti. 

Daniel je dodao i kako su oni u Degordianu, kao i većina kolega iz digitalnog svijeta, zajahali val i razvijali se kako su se razvijale i društvene mreže. Danas možda nemamo neku društvenu mrežu koja uzima toliko maha (možda TikTok?) na čiji bi se uspjeh marketinška industrija mogla “zakačiti”, ali Nikola ističe da zato postoje druge industrije i klijenti o kojima nam svima uvelike ovisi napredak:

Mi smo servisna, prateća industrija. Bitno je naći klijente koji su spremni raditi iskorake, pratiti industrije koje se razvijaju. Većina velikih agencija nalazi se u Londonu i SAD-u jer su tamo i klijenti koje su mogli pratiti u napretku.

To je malo teže na regionalnom tržištu, koje je s jedne strane rascjepkano, a s druge strane po strukturi stanovništva prilično staro i konzervativno, slažu se panelisti.

Što dalje? Mišljenja su oprečna.

Jednom kad smo utvrdili kako je to bilo u dobrim starim danima digitalnog marketinga i gdje smo sada, bilo je vrijeme da se panelisti pozabave budućnošću. Kamo sada, kad nema više “šlepanja” na popularnosti društvenih mreža? Daniel Ackermann smatra da sve agencije – one starije, koje su krenule kao kreativne agencije, i nove, koje su se odmah fokusirale na digital – sada streme istom cilju:

Tradicionalna agencija ide prema digitalnoj, digitalna prema tradicionalnoj, svi teže prema istoj točki da ispune sve potrebe klijenta. Pitanje je koja će priča biti bolja.

Matija Habljak/PIXSELL

Ivan Kovačević, koji je s klijentske strane u međuvremenu prešao na agencijsku, budućnost vidi u upravo suprotnom trendu – specijalizaciji agencija i suradnji među njima:

Mislim da je bitno da svatko ima neku nišu koja je jaka. Za nas [Bruketa&Žinić &Grey] je to kreativni moment, ali bitno je da iskoristimo potencijal te kreative i upakiramo ga u konkretan proizvod. A1 Lappsus je takav proizvod, recimo. Plasiranje takvih proizvoda koji su proizvod kampanje je nešto čemu bismo trebali težiti – “advertising by doing”. Mičemo se od agencija koje isporučuju kampanje do agencija koje isporučuju proizvode. Mislim da nije dobro da imamo previše full service agencija, nego više specijaliziranih agencija koje surađuju međusobno.”

Koji će model prevladati? Saznat ćemo u nekoj novoj retrospektivi za pet ili deset godina, možda baš na WMF-u.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    26. 09. 2019. u 7:56 pm Odgovori

    digital je opisni pridjev koji sam za sebe ništa ne znaći, OK mogu dobiti čokoladicu za točan odgovor.

    proćitao sam sve od početka do kraja, veliko MOLIM jer nisam tako isprazan da robujem “društvenim” mrežama, pravo face to face umreženje mi je draže i to je društveno bez navodnika.

    Marketing doživljavam kao i svi normalni ljudi, nešto šta smeta, kao korov koji treba pošpricati otrovom :).

    Ako bili šta ozbiljno želim kupiti najbolju i najiskreniju informaciju ću dobiti od onoga tko je to već kupio, maketing je drugo ime za “prodajem ti laži, a ti daj pare” ,

    a ovi šta su radili za Agrokor normalno da su sretni jer su od Todorića izvukli toliko para za ispodprosjećne sajtove, bolje da odu na Bahame i šutke troše te pare.

    Tko uopće pri zdravoj pameti može kupovati nešto od Agrokora kad ima cijene 20% veće od konkurencije,a radnike tretira kao zadnje smeće.

    Fucking litra mineralne je duplo skuplja nego u Kuwaitu koji nema nikakve vodne resurse,
    a Agrokor prodaje flaširanu teheničku vodu koju natače unutar pogona

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".