Bonbon: kako su u 365 dana uhvatili 100,000 korisnika putem 2.0 podrške kroz Facebook, Twitter, chat i forum

Bonbon: kako su u 365 dana uhvatili 100,000 korisnika putem 2.0 podrške kroz Facebook, Twitter, chat i forum

Podrška putem društvenih mreža zahtjevna je čak i tehnološkim tvrtkama tako da je mnoge prije godinu dana nasmijao prijedlog nove mobilne mreže koja je tvrdila da će svoje korisnike podržavati prvenstveno putem Interneta. Danas imaju 100 tisuća korisnika. Prije godinu dana smo vam otkrili da je Bonbon zapravo nova mobilna mreža koja se osim ciljanom publikom i ponudom odlučila od konkurencije odmaknuti podrškom putem Facebooka, Twittera, chata i foruma.

Bonbon nakon godinu dana...

Podrška putem društvenih mreža zahtjevna je čak i tehnološkim tvrtkama tako da je mnoge prije godinu dana nasmijao prijedlog nove mobilne mreže koja je tvrdila da će svoje korisnike podržavati prvenstveno putem Interneta. Danas imaju 100 tisuća korisnika.

Prije godinu dana smo vam otkrili da je Bonbon zapravo nova mobilna mreža koja se osim ciljanom publikom i ponudom odlučila od konkurencije odmaknuti podrškom putem Facebooka, Twittera, chata i foruma. Netokracija vam kao jedini internetski medij donosi članak povodom Bonbonovog rođendana.

Bonbon je brend Hrvatskog telekoma koji je nove korisnike pa tako i netokrate u početku osvojio dnevnim paketom koji vam je za 7 kuna dnevno među ostalim davao 300 minuta razgovora, 300 SMS poruka i 300 MB internetskog prometa dnevno. Iako je ponuda zamišljena kao promotivna od samog početka, korisnici su izrazito negativno reagirali na njeno uklanjanje pa tako i na društveni mrežama. Lordan Kondić, voditelj Bonbona, za Netokraciju priznaje da nisu očekivali da će korisnici baš tako loše prihvatiti drugačiju ponudu:

Kada smo ukinuli dnevni data paket negativne reakcije su nas bukvalno „izbacile iz stolica“. Shvatili smo da smo pogriješili, priznali smo korisnicama grešku i vratili dnevni paket. Danas bonbon nudi data SIM karticu s dnevnom opcijom u kojoj se za 3 kn dnevno dobije 300MB. Ta ponuda je identična onoj koja je izazvala spomenute negativne reakcije.

Njihova greška u ovom slučaju bilo je osluškivanje potencijalnih reakcija korisnika na povoljnu ponudu. Iako im je u Bonbonu interno bilo uvijek jasno da se radi o promociji, korisnici nisu imali vremena o tome razmišljati. Napokon, mnogi su upravo zbog dnevne ponude prešli na Bonbon tako da su ipak trebali pretpostaviti što će se dogoditi. U slučaju dnevnog paketa morali su naći rješenje kako bi ostali ustrajni u predstavljanju brenda koji žele da korisnici percipiraju.

Pitanja se na Bonbonovoj fan stranici postavljaju na "naslovnici", a ne unutar nekog taba.

32 “društvenjaka” u podršci kroz sve kanale

Bonbon je svakako imao mjesta putem kojih će vidjeti negativne reakcije i prije nego što nastavimo napomenuti ću (kao što bi neki blogeri o svojim udjelima ;)) da sam zajedno s Nikolom imao prilike održati početni trening za društvene mreže Bonbonovom timu. Bonbon je što se podrške tiče inspiriran britanskim brendom Giff Gaff i željeli su biti dostupni putem svih internetskih komunikacijskih kanala koji su za njih imali smisla. Kondić smatra kako je dostupnost njihove podrške bila ključna za rad Bonbona s obzirom na njihovu ciljanu skupinu od 22 do 39 godina:

Facebook im je glavni mediji i veza sa svijetom. Mislim da korisnicima treba pružiti podršku kroz kanale koji njima najviše odgovaraju. Ako vam žele slati pisma pisana rukom, neka vam ih šalju, vi ste tu zbog njih, a ne oni zbog vas. Kao preporuku, samo ću navesti da prema zadnjem istraživanju koje nam je dostupno bonbon ima najveće zadovoljstvo korisnika na cijelom tržištu.

Bonbon je na taj način u svakom slučaju dobio vezu s korisnicima. Njihov tim sastoji se od trideset “agenata” uz dva voditelja tima, Hrvoja Hermana i Nikole Matasovića, koji su odgovorni za danonoćnu podršku. U početku njihovog rada bilo je potrebno razviti i specifične “procese” s obzirom da Facebook fan stranice same po sebi ne podržavaju davanje podrške, tako da su agenti doslovno naglas govorili kojem korisniku odgovaraju – ticketing sistema koji podržava Facebook wall jednostavno nije bilo. U praksi, zbog ograničenog budžeta korištenje društvenih mreža im je odgovaralo, napominje Kondić:

Prednosti toga pristupa su što je sve bilo relativno jednostavno pokrenuti s tehničke strane i nije zahtijevalo gotovo nikakva ulaganja, što nam je bilo izuzetno važno s obzirom na budget kojim smo raspolagali. Druga ogromna prednost je što svi mi direktno možemo vidjeti na wallu što korisnici govore o nama, ne moramo preslušavati telefonske razgovore ili čitati izvještaje o tome što korisnici pitaju, nego jednostavno odemo na naš wall i sve je tamo.

Bonbonova podrška naglašava internetsku podršku iako ih možete dobiti i mobilnim uređajem. Njihovi agenti, mahom istih godina i profila kao ciljana publika, prate društvene mreže Facebook i Twitter te interni chat i forum dostupne na službenoj web stranici. Na Facebook fan stranici se podrška ne skriva u tab kako je nitko ne bi vidio, već ćete je vidjeti na početnoj stranici. Prednost ovog pristupa je kako korisnici u tom slučaju znaju da se njihovi zahtjevi ne mogu ignorirati. Kritike se također vide, ali i pohvale što potiče druge korisnike na aktivnosti.

Agenti nisu označeni označeni korporativnim oznakama, ali pomažu.

Zaboravi pseudonim, reci mi ime

Svaki Bonbonov agent se na kanalima predstavlja pravim imenom i avatarom, ne pseudonimom što je slučaj u mnogih služba podrške. Na Twitteru koriste inicijale kako bi stali u svaki tvit od 140 znakova, dok se na Facebooku potpisuju imenom. U Bonbonu smatraju kako se takvim pristupom vidi da se takav, drugačiji pristup osjeti u kontaktu s korisnicima. Svaki agent aktivan je svugdje osim na Twitteru za koji su zaduženi voditelji smjena što pokazuje da se Twitter ipak ističe načinom komuniciranja od ostalih Bonbonu dostupnih kanala.

Jedan od prijelomnih trenutaka za brend bila je je i kampanja koja je naglasila novi model usluge u kojemu korisnici sami biraju koliko žele SMS poruka, internetskog prometa itd. Tzv. “Zadovolji se sam” kampanja naišla je na poneku negativnu reakciju, ali im je bila učinkovita utoliko što su ih potencijalni korisnici “doživjeli” i pogledali što nude. Negativne reakcije su u tom slučaju predvidjeli i nisu bile toliko značajne kao u slučaju reakcija na ukidanje dnevne ponude:

Što se tiče reklame, nisu. Znali smo da će reakcije biti ili pozitivne ili negativne. Ono što je bitno je da smo za tri puta manje novca od naših konkurenata dobili najveći spontaneous awareness TV spota te potaknuli potencijalne korisnike da nas primjete i razmisle o nama.

Bonbonu je bilo svakako bitno da ih korisnici primijete, jer iako koriste resurse i infrastrukturu Hrvatskog telekoma, tvrde kako su u velikoj mjeri ovise isključivo o radu svog manjeg tima. Zajedno s značajnijom podrškom u Bonbonu trenutno radi 5 ljudi zaduženih za marketing, prodaju i vođenje brenda, uključujući Kondića i voditeljicu marketinga Anu Leko. U konačnici su ipak odvojeni od matične tvrtke u vidu organizacije, tako da su izravno odgovorni samo jednom članku uprave Hrvatskog telekoma što im, smatraju, daje određenu slobodnu, fleksibilnost i mogućnost da brže reagiraju.

U Bonbonu smatraju kako su najviše postigli putem podrške.

Interno istraživanje Hrvatskog telekoma pokazalo im je da je zadovoljstvo Bonbonom najveće među mobilnim operatermima, 29 posto bolje od sljedećeg konkurenta. Kondić smatra da je to prvenstveno zato što im većina resursa otpada na podršku i kako se njome bave:

Svi mi znamo da je naša korisnička podrška najzaslužnija za to. Te cure i dečki to rade vrhunski i ono što je najbitnije njima je stvarno stalo. To svi osjete već u prvom kontaktu s njima. Čak i kada vam ne uspiju pomoći ili riješiti problem jasno vam je da su dali sve od sebe. Oni su i jedan od razloga što u godinu dana imamo 100.000 korisnika od kojih je 85% mlađe od 35 godina. U tih godinu dana smo u našem ciljnom segmentu ostvarili tržišni udio od 5% korisnika te smo brand koji ima najbrži rast na tržištu.

U početku je rast svake tvrtke olakšan njenom veličinom. Rastući za 20, 30 i više posto ipak se radi o brojevima koje Bonbon uspjeva zadovoljiti podrškom putem društvenih mreža, bilo da se radi o internom chatu ili forumu. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i kako Bonbon svoj specifičan način podrške moći održati u budućnosti, dajući i na našem tržištu odgovor na pitanje možete li skalirati pristup korisnicima, kupcima odnosno ljudima putem društvenih mreža. Koja su vaša dosadašnja iskustva s podrškom putem kanala, neovisnio o brendu? Gdje mislite da uspjevaju, a gdje griješe?

Napomena: Ivan Brezak Brkan i Nikola Krajačić održali su trening Bonbonovoj podršci o korištenju društvenih mreža

Komentari

  1. lushov

    lushov

    29. 09. 2011. u 9:37 am Odgovori

    Nešto slično radi i Eronet tj. njihov prepaid brand hej sa fan stranicom “Kontaš” u Bosni i Hercegovini. Pratim i bonbon i ljudi su doslovno 24/7 tu za sva pitanja. Lijepo!

    Visoko, BiH

  2. Aleks

    Aleks

    29. 09. 2011. u 7:35 pm Odgovori

    Ja sam koristim bonbon-a i mogu potvrditi da su super. Signala imaju svugdje, a korisnička podrška im je cool. I gotovo u svakoj poruci koju šalju imaju neki emotikon 🙂 što mi se jako sviđa.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Što ste propustili

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?

Startupi i poslovanje

I ove godine na Ladies of New Business, ali online! 5. i 6. studenog bavimo se temama o vodstvu

Kako osigurati kapital i u krizi, kako vođenjem drugih ne zaboraviti na sebe, koji su to izazovi upravljanja timovima i resursima u "novom normalnom" - pokrivamo sve bitne teme o ženskom vodstvu i poduzetništvu u doba krize na Ladies of New Business konferenciji.

Kultura 2.0

Ravnateljica preloške knjižnice okupila igrače Harry Potter igre od Las Vegasa do Hong Konga i napravila izložbu njihovih knjižnica

Maja Lesinger četiri je mjeseca radila na virtualnoj međunarodnoj izložbi Harry Potter: Wizards Unite the Libraries u koju su se uključili igrači, a posebice knjižničari diljem svijeta. No, baš njena knjižnica iz Preloga nije mogla završiti u izložbi jer nije mjesto od interesa u samoj igri.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Startupi i poslovanje

U Hrvatskoj se za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, možemo li to kao digitalna zajednica promijeniti?

Ako nema poduzetnika, nema niti poduzetničkog ekosustava, a u Hrvatskoj je niz uzroka doveo do toga da patimo od kroničnog manjka poduzetničke aktivnosti - postoji li među digitalcima znanje i energija da se to promijeni?