Kako Snapchat sam može nadmašiti cifru od 3 milijarde dolara, koliko mu je Facebook ponudio?

Kako Snapchat sam može nadmašiti cifru od 3 milijarde dolara, koliko mu je Facebook ponudio?

Facebook je iznenadio cijelu tehnološku zajednicu kada je ponudio 3 milijarde dolara za Snapchat, a dvadesettrogodišnji CEO Snapchata, Evan Spiegel, priredio je svima dodatan šok kada je ovu ponudu odbio. Iako je nedvojbeno da je ovaj dvogodišnji servis za foto-chat popularan među svojom ciljanom publikom, ta popularnost ne donosi mu prihode i pitanje je kako je zapravo može monetizirati.

Snapchat može zarađivati na svojoj aplikaciji na nekoliko načina, no zarada i ne mora biti njegov primaran cilj (Ilustracija: blog.pageyourself.com)
Snapchat može zarađivati na svojoj aplikaciji na nekoliko načina, no zarada i ne mora biti njegov primaran cilj (Ilustracija: blog.pageyourself.com).

Facebook je iznenadio cijelu tehnološku zajednicu kada je ponudio 3 milijarde dolara za Snapchat, a dvadesettrogodišnji CEO Snapchata, Evan Spiegel, priredio je svima dodatan šok kada je ovu ponudu odbio. Iako je nedvojbeno da je ovaj dvogodišnji servis za foto-chat popularan među svojom ciljanom publikom, ta popularnost ne donosi mu prihode i pitanje je kako je zapravo može monetizirati.

Jedna teorija je da Spiegel uspješno blefira kako bi privukao još privlačnije ponude, no možda planira iskoristiti posebnosti svoje aplikacije kako bi je sam učinio još vrednijom od Facebookove ponude. Pitanje je što Snapchat može učiniti kako bi aplikaciju učinio profitabilnom – većina sadržaja na njoj nestaje u deset sekundi, a za razliku od Facebooka i Twittera ne skuplja toliko osobnih podatka na kojima bi mogla zaraditi.  Timesov Victor Luckerson donosi pet načina na koji bi Snapchat mogao zaraditi:

Pretplatnički model

Star i isproban način zarade je naravno pretplata za korištenje usluga, koja ne nužno biti mora biti visoka. Za sada nije točno poznato koliko korisnika Snapchat ima, a jedina statistika koju je tvrtka pustila u javnost je da se dnevno pošalje više od 400 milijuna “snapova”, to jest slika i kratkih video isječaka. Pretpostavimo li ugrubo da prosječan korisnik pošalje otprilike 20 snapova dnevno, dolazimo do brojke od 20 milijuna korisnika. Plati li svaki od njih godišnju pretplatu od samo jednog dolara, to je 20 milijuna dolara zarade, što je više no što je prošle godine zaradio tri godine stariji Tumblr.

Eksplodirajući kuponi

Pri monetizaciji Snapchat bi trebao igrati na svoje posebnosti, a najveća od njih je kratkotrajnost sadržaja. Iako se nestajući oglasi na prvu ruku ne čine kao nešto što je oglašivačima vrlo isplativo, oni igraju na spontanost korisnika i impulzivnu kupnju. Takozvane “Flash rasprodaje” u kojima se proizvodi nude po sniženim cijenama u kratkom vremenskom periodu iznimno su popularne u e-prodaji, a Snapchat bi ih mogao odvesti do ekstrema.  Eksplodirajuće kupone, kako ih je nazvao tim u Snapchatu, već je isprobao lanac smrznutih jogurta 16 Handles koji je pozvao svoje kupce da se slikaju ispred jedne od prodavaonica, a onda im poslao kupon koji je vrijedio samo deset sekundi. Koliko god zvučalo suludo, takav način igra na ljudsku želju za uzbuđenjem, pa čak i ako je to uzbuđenje prelaženje puta od vrata dućana do blagajne u manje od deset sekundi. Omogući li se izravno kupovanje iz aplikacije, Snapchat bi mogao zarađivati i na impulzivnoj kupovini – nudi li se neki popust samo deset sekundi, prsti će letjeti prema ekranu ne bi li ga iskoristili prije nego što nestane.

Sponzorirani Snapovi

Twitter ima sponzorirane tvitove pa bi tako i Snapchat mogao imati sponzorirane snapove. Brendovi bi tako korisnicima mogli slati svoje oglase (realno, oglas koji nestane za deset sekundi manje je iritantan od onog koji se vrti nekoliko minuta), bilo uz slike koje im pošalju prijatelji ili kao zasebne slikovne poruke. Ovaj je format odličan za stvaranje hypea oko nekog novog proizvoda ili događaja, a metodu je već u svibnju isprobao Taco Bell, promovirajući tako nove stavke na meniju. Snapchat je nedavno uveo i opciju Snapchat Stories, koja omogućava korisnicima da „snapaju“ cijeli dan i tako stvore foto-priču koja neće nestati poput regularnih razgovora, što bi mogla biti zanimljiva podloga za oglašavanje.

Dodatni sadržaji

Evan Spiegel je već najavio kako aplikacija planira uvesti neke plaćene sadržaje. U drugim servisima za dopisivanje obično je riječ o posebnim setovima emojija, emoticona, naljepnica ili kako god da nazivate male likove i smajliće u svim oblicima koje lijepite uz svoje poruke. Uz to Snapchat bi mogao nuditi foto-filtre ili druge dodatne alate uz koje bi korisnici mogli doraditi fotografije.

Candy Crush Pristup

Ovo je rizičan pristup ali vjerojatno i najunosniji. Candy Crush Saga uspješno među svojim korisnicima stvara ovisnost o svojoj igrici, a onda to monetizira kroz mikroplaćanja. Izgubite li u igrici pet puta možete ili čekati neko vrijeme prije no što opet započnete igru, ili u svojoj silnoj želji da završite započeto možete uplatiti 0,99 dolara. Snapchat bi po istom principu mogao nuditi određen broj snapova besplatno, a naplaćivati dodatne poruke. Ovaj princip privlači korisnike jer igra na njihove osjećaje.

Treba ipak uzeti u obzir da prihodi više nisu uvijek glavna karakteristika koja određuje vrijednost neke tvrtke – ponekad su bitniji prostor i potencijal za rast. Twitter je, primjerice, poslovao s redovitim godišnjim gubitkom, ali je njegova incijalna javna ponuda unatoč tome prošla i bolje od očekivanog. Pinterest je tek nedavno uveo oglašavanje s kojim bi mogao zaraditi, no njegova je vrijednost procijenjena na 3,8 milijardi dolara, uglavnom zato jer privlači mlade žene s visokim primanjima, demografiju koju bi svaki oglašivač poželio.

Pitanje je samo gdje će i hoće li Snapchat naći svoju nišu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan Jelušić

    Ivan Jelušić

    24. 11. 2013. u 2:26 pm Odgovori

    Mene Snapchat podsjeća na projekte poput Foobara i Winampa – izvrsna ideja, izvrstan hype , izvrstan software, ali nikad nisu donijeli neki serious buck. Mislim da ćemo kroz par mjeseci zaboraviti na Snapchat.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.