Zora Bjelousov za 10. rođendan Femina.hr-a: Naši prvi sastanci s oglašivačima bili su - konzultacije

Zora Bjelousov za 10. rođendan Femina.hr-a: Naši prvi sastanci s oglašivačima bili su – konzultacije

Portal Femina.hr nedavno je proslavio 10. godišnjicu rada. Kako je to bilo "rađati" ovakav projekt u jeku krize, kad su se budžeti smanjivali, a sva vrata zatvarala, prisjetila se sa mnom njegova suosnivačica Zora Bjelousov.

Kad je bilo najbolje vrijeme za pokretanje internetskog portala u Hrvatskoj? Vjerojatno nikada, reći će neki, ja među njima. No, crni humor na stranu, kad biste doista odgovarali na ovo pitanje, vjerojatnost da biste predložili 2009. ravna je nuli, jer je to vrijeme taman nakon recesije koja je bila zaslužna i za rezanje budžeta i za ukidanje mnogih radnih mjesta.

No, upravo je tada, u svibnju 2009., službeno lansirana Femina.hr, koju su pokrenuli zagrebačka novinarka, urednica i spisateljica Zora Bjelousov te informatički stručnjak i poduzetnik Marko Raspor. Femina je nedavno priredila party za 10. rođendan, što je bio povod da porazgovaram sa Zorom o tom turbulentnom dobu pokretanja portala te o svemu što se u međuvremenu na digitalno-medijskoj sceni promijenilo.

Kriza kao poticaj za pokretanje biznisa

Odgovor na moje pitanje što je njoj i Marku prolazilo glavom kad su se odlučili na pokretanje portala u jeku krize zapravo je jednostavan – kriza ih je na to potaknula.

Zvuči pomalo ludo, zar ne, kretati u neku novu poslovnu priču kada se čini da se svijet oko vas ruši u financijskom smislu? No, priča je jednostavna. S obzirom na to da su “stradali” oglašivački budžeti, stradali su i honorari novinara i urednika te njihove plaće, dogodila se hrpa rošada unutar redakcija pojedinih velikih medijskih kuća, a najčešća je pojava bila ta da je novinarima za jednaku plaću udeseterostručen obujam posla.

Iskreno, nisam imala problem samo s tim, imala sam i problem s ljudskim faktorom – veliki sustavi naprosto nisu za mene. Umjesto da fokusiram svoju kreativnost, energiju i znanje na izvršavanje posla, nerijetko sam se morala baviti glupim i sitničavim odnosima moći unutar sustava, gdje je svako malo netko nekome zabijao noževe u leđa (a nervozna atmosfera se u tom smislu samo pogoršavala kako su se rezultati recesije sve više osjećali). Kada sam zbrojila i oduzela sve te elemente, ali i uzevši u obzir da sam već tada imala solidno poslovno iskustvo te izgradila određene odnose i poslovni networking kroz godine, odlučila sam se za ovakav korak.

Iako to iz današnje perspektive, ovako s odmakom, zvuči neobično – pokretati posao u jeku recesije – mi smo nekako uspjeli, vjerojatno na adrenalinu svojih novih ideja i energije.

Marko je preuzeo financijsku i tehničku stranu portala, temeljenu na iskustvu koje je imao najviše s podizanjem baza podataka za velike neprofitne udruge, dok je Zora “potpisala” kreativnost i koncept portala. A krenuli su doslovno iz nule – i vizualni identitet i CMS u potpunosti su originalni. Prvi vizualni identitet radio je studio Miš i pile, prisjeća se Zora, a tada nisu htjeli koristiti neki od postojećih CMS-ova, nego je Marko izgradio jedan potpuno novi kako bi odgovarao njihovim potrebama.

Prve je oglašivače bilo potrebno educirati

Desno – Marko Raspor, zadužen za tehnički dio portala Femina.hr.

Imali su viziju da pred hrvatske čitatelje donesu moderan, dinamičan, edukativan, živ i profinjen digitalni medij za modernu ženu, koji će biti njena svakodnevna rutina, njena oaza dobrih vibracija, korisnih informacija, međusobne razmjene iskustava, priča mi moja sugovornica. No, čitatelji su s jedne strane, s druge su oglašivači, koji su bili nužni da bi priča zaživjela. Kako su oni reagirali, s obzirom na krizu i na činjenicu da internet tada još nije imao značajan komad kolača na tržištu?

Naravno da je tada to većini klijenata bilo prilično maglovito – budžeti su rezani zbog recesije, print je u kaosu, TV drži primat, a sad su se tu pojavili neki ljudi koji imaju “magazin na internetu”. Naši sastanci na početku su zapravo izgledali kao besplatne consulting usluge – educirali smo klijente što sve zapravo mogu postići preko ovakvog jednog novog kanala.

No, problem je bio što tada mnogi klijenti nisu imali ni svoje matične web stranice (ako se radilo o većim brendovima, imali su ih, ali ne regionalno za Hrvatsku); web shopovi su bili rijetkost, kupci nisu bili naviknuti na kupnju preko interneta, Facebook nije postojao, a kamoli Instagram… Kad sad ovako gledam na te početke i sama se pitam kako smo uopće uspjeli uvjeriti ljude da im treba reklama kod nas. 🙂

Uglavnom, imali smo svoj početni kapital, jednog većeg ulagača i nekoliko manjih, ali znate i sami da je to dovoljno za hladan pogon samo za nekoliko mjeseci. Morali smo biti jako brzi u pronalaženju novih klijenata.

Sjeća se i prve kampanje, napravljene u suradnji s Maraskom Zadar, koja je označavala i lansiranje Femine. Naime, Maraska je željela brendirati svoj Maraschino kao piće za modernu urbanu ženu, stoga je organiziran veliki party kojim je u svibnju 2009. službeno lansiran ovaj portal.

Održan je u Medijateci Francuskog instituta u Preradovićevoj, uz veliku izložbu fotografija slavne hrvatske fotografkinje Mare Bratoš. Izložba je nosila ime po našem tadašnjem claimu “Sva lica žene”, a na eventu su sudjelovali i drugi sponzori iz beauty branše. Nakon toga, kako je tada još postojao bar Maraschino u Margaretskoj, realizirali smo nekoliko Maraschino after-work partyja powered by Femina.hr. Bili smo zapravo preteča mnogih evenata koji danas imaju vrlo sličan koncept, a koje realiziraju lifestyle portali. I mi smo sa sličnim eventima nastavili kasnije za niz drugih partnera.

Oglasne kampanje: banneri, nagradne igre, native, ali i – utjecaj

Kako je Zora karijeru kovala u printu, u vođenju internetskog medija mnogo joj je toga došlo kao iznenađenje – od toga da je morala naučiti kako raditi u sučelju portala, preko svladavanja obrade fotografija do optimizacije za tražilice…

Iskreno, ni ne sjećam se što sam sve morala naučiti, ali bilo je toga dosta i učila sam u hodu i to mi je bilo jako uzbudljivo – jedan sasvim novi i drugačiji izazov. Također, morala sam se prilagoditi jednoj malo drugačijoj opremi teksta nego što je to u printu – naslov koji odlično funkcionira kada ga vidite na stranicama magazina, u istom obliku i formulaciji na Internetu ne znači ama-baš ništa i nitko ga ne želi kliknuti. Tada još nismo znali za pojam “clickbait”, ali smo morali smišljati sasvim drugačije naslove nego što smo bili navikli u tisku. Također, količina sadržaja koja se dnevno plasirala online bila je znatno veća – tako da je svaki dan predstavljao mini deadline.

Uz party prije 10 godina lansirana je Femina.hr, uz party je proslavljen i 10. rođendan.

Danas se većina prihoda Femine temelji na oglašavanju koje kombinira bannere, nagradne igre, native sadržaj, objave na društvenim mrežama, stručne članke, ali i osobne recenzentske članke s autorskim fotografijama… U cijeli miks, Zora ubacuje i osobni Instagram profil koji je danas postao važan alat u promociji, posebice lifestyle brendova, koji se promoviraju kroz influencerice. A i Zora bi se mogla nazvati – influencericom.

Kako imam solidan broj followera te swipe up opciju i na svom Instagramu i na Instagram profilu Femine, onda i kao urednica prihvaćam suradnje s brendovima koji su mi dragi i s kojima imamo dugoročnu suradnju. Svoj “editor’s choice” način onda povezujem s klasičnom prezentacijom na Femini. Dakle, oglašivači su pokriveni na “tradicionalne” načine, ali i na osobniji, ako baš želite, “influencerski” način.

Iako mnogi mediji imaju osjećaj da se bore s društvenim mrežama za svoj dio oglašivačkog kolača, Zora je pak društvene mreže prigrlila i mudro ih koristi u kombinaciji s portalom. Nije joj to teško palo – zaljubljenica je u fotografiju, voli kreativnost koju, primjerice, Instagram može ponuditi.

Kako ipak, kao urednica, dajem najjači ton portalu, činjenica da sam se tu pronašla izrodila je i time da je Femina još više procvjetala s pojavom svega toga. Ona je uspješno održala korak sa svim novitetima i ja osobno s velikim zadovoljstvom (možda čak i najvećim), odrađujem za klijente “influencerski” tip kampanja.

No, pritom jako pazim da se radi o brendovima koje osobno volim – ljudi koji me prate jako dobro znaju što volim i što je kod mene autentično – parfemi, anti-age kozmetika više kategorije, ljekarnička kozmetika, putovanja, moda, specialty kava, restorani, skuplji modni brendovi… Za takve stvari radim kampanje koje plasiramo na Femini na osobniji način, a za druge brendove biramo klasičniji pristup ako ga žele.

Što se tiče influencera, smatra da su oni tek dio miksa, načina na koji danas konzumiramo informacije. No, medij se razlikuje od njih po svojoj “težini”, tekstovima koji progovaraju o suštinski važnim temama. Što se tiče Femine, od takvih tema izdvaja edukaciju o zdravlju, a posebice što se tiče ženskog zdravlja i seksualnosti, gdje se trude razbijati razne tabu teme.

10 godina: Teških trenutaka, pozitivnog osjećaja, a i malo printa

Ipak, iako se već 10 godina bavi onlineom, Zorina ljubav prema printu nikad nije prestala. Tako je prije dvije godine izdala knjigu “Samo svoja”, a danas radi i na novom djelu.

Knjige za mene imaju posebnu čar. Moj je otac bio pisac i novinar, ruski intelektualac s golemom bibliotekom od preko 3000 knjiga. Odrasla sam u mirisu papira, magazina, kožnatih korica i za mene će knjiga uvijek ostati simbolično najvažniji izvor znanja, relaksacije, užitka, bijega od svakodnevice… Bez obzira na to što “čitam” i audio knjige ili knjige na Kindle uređaju, ukoričena izdanja imaju posebno čar i volim ih. Zato sam izdala knjigu – za sebe, za svog pokojnog oca, za svoju mamu… Za svoju dušu. A nadam se da to neće biti jedina koju sam napisala i izdala. 🙂

No, vratimo se na 10 godina portala Femina.hr. Svaki poduzetnički pothvat koji toliko traje, a posebice u medijskoj industriji, ima svoje uspone i padove. Pitala sam stoga Zoru je li ikada razmišljala o odustajanju od projekta, prodaji ili ulasku u partnerstvo s nekom većom grupacijom…

O odustajanju nikada. Bilo je, doduše, stresnih trenutaka u kojima smo svi bili jako iscrpljeni, ali odustajanje nikada nije bilo opcija. Što se prodaje tiče, to je odluka koju ionako ne bih mogla donijeti sama s obzirom na to da nisam jedini vlasnik tvrtke, ali ne mogu se sjetiti da je bilo ozbiljnih razgovora o prodaji većim medijskim sustavima.

Velike firme načelno rade projekte imajući oglašivače na pameti – kreira se određeni projekt unutar određene niše za koju se smatra da će donijeti novac ili da postoji interes oglašivača. Mi smo Feminu prije svega radili za čitatelje i nismo je željeli pustiti, prodati i pretvoriti u nekakav alat. Moram priznati da sam osobno imala nekoliko kreativnih kriza i da sam ponekad priželjkivala sigurnost koju bi možda našla kao zaposlenik većeg sustava, ali me to uvijek brzo prošlo. Meni je dovoljno da ponekad pročitam predivne komentare naših čitateljica da vidim kako radimo pravu stvar.

Osim toga, razvojem društvenih mreža dobila sam odličan novi kreativni boost, Femina je s redizajnom 2017. dobila novu svježinu, a neprestano surađujemo s nizom fantastičnih kolumnista, kreativnih ljudi i suradnika koji svojom energijom projektu daju bogatstvo.

Femina.hr je prije dvije godine dobila osvježenje u izgledu.

Što se tiče pozitivnih trenutaka, kaže mi kako ne može izdvojiti jedan, nego trajni osjećaj:

Femina me naučila mnogo stvari o meni samoj i zahvaljujući njoj osvijestila sam neke karakteristike za koje nisam bila svjesna da ih posjedujem – obožavam poduzetništvo i poslovne izazove, ne bojim se neizvjesnosti, stvorena sam da budem kormilar vlastitog poslovnog života, mogu potegnuti puno više nego što sam ikad mislila da mogu, užasno sam uporna i ne odustajem od onoga što si zacrtam. 

Za kraj, a što pitati nekoga tko je proslavio 10 godina poslovanja, nego pitati planove za idućih 10?

Bila bih vrlo zadovoljna da firma nastavi ovim tempom. Iako sam ambiciozna, najviše volim ugodne i mirne suradnje te prihvaćam ono što mi je užitak raditi. Kako se trendovi u digitalnim medijima brzo mijenjaju, čak je i kratkoročne ciljeve nezahvalno postavljati, ali ono što želim jest da ostanemo među liderima digitalnih lifestyle medija u Hrvatskoj, da držimo ovaj fini pozitivni imidž koji imamo, da nas čitateljice cijene kao i do sada. Želim malo povećati i ekipu portala i rasteretiti se dijela posla kako bih završila novu knjigu koju pišem.

Teško mi je ne uspoređivati priču o poslovnom razvoju Femine, koju mi je Zora ispričala, s našom pričom, posebice jer nas tek dva tjedna dijeli od 10. obljetnice osnivanja Netokracije. Što to znači? Zasigurno val nostalgije, a i poziv na jedan rođendanski party. 🙂 No, o tome uskoro!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!

Startupi i poslovanje

Budućnost razvoja AI-ja u Hrvatskoj komentirat će stručnjaci iz Poslovne inteligencije, Airta, A1, Includea i Nets CEE-a!

Do kud je danas dogurala svjetska AI industrija i kako ju možemo pratiti u Hrvatskoj, razgovaramo s domaćim stručnjacima iz područja IT-a i umjetne inteligencije.

Intervju

Novim Zakonom o radu konačno će se regulirati rad na daljinu – povremeno, stalno…

Novi Zakon o radu trebao bi donijeti prijeko potrebne izmjene da bi se regulirao rad na daljinu. Rad koji mnogi od nas prakticiraju, ako ne već godinama, onda barem od ove godine.

Intervju

Marijana Šarolić Robić: Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno jer nema računalo, internet i digitalne vještine

Evo kako udruga Professional Women's and Men's Network Zagreb želi pomoći riješiti taj problem te kako se IT zajednica može priključiti.

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...