Sve se manje postavlja pitanje 'Ima li na FER-u cura?'

Sve se manje postavlja pitanje ‘Ima li na FER-u cura?’

Kako zainteresirati više djevojaka za STEM i znanost općenito? Prate li ovakve karijerne odabire još uvijek stereotipi da je riječ o ‘muškim’ zanimanjima? S kojim se izazovima pri tome susreću? Neka su to od pitanja o kojima smo povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti razgovarali sa Željkom Car i Marinom Ptiček sa zagrebačkog FER-a. Obje su također i dio inicijative Women in Engineering Croatia čiji je cilj promovirati stručni i društveni angžman žena - inženjerki i znanstvenica. Evo što su nam otkrile.

ladies-zeljka-marina

Na današnji dan, 11. veljače, diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti. Iako podaci pokazuju da se stvari kreću u dobrom smjeru kad govorimo o udjelu žena u znanosti i obrazovanju, i dalje nas čeka puno posla. Što učiniti, zdvajati nad rezultatima raznih istraživanja ili pronaći pozitivne i inspirativne primjere oko nas? Mi smo se odlučili za potonje te smo razgovarali s dvije takve žene – Željkom Car i Marinom Ptiček.

Tko su Željka i Marina?

zeljka_car_fer
Prvo je bila matematika i Commodore 64, zatim je došao FER-u gdje je Željka Car danas izvanredna profesorica.

Željka je izvanredna profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu gdje radi na Zavodu za telekomunikacije, a iza sebe ima i niz znanstvenih radova. Dok se prisjeća početaka, kaže kako joj je matematika bila najdraži predmet, kod kuće je imala Commodore 64, a kasnijem odabiru FER-a pridonijela je i činjenica da joj je otac magistar elektrotehnike. Iako je znanstvena karijera došla ponešto slučajno, ističe da se nikada nije pokajala jer je tijekom godina imala priliku istraživati i sudjelovati u razvoju mnogih korisnih i direktno primjenjivih ICT rješenja.

Marina je prije nepune dvije godine također diplomirala na FER-u i trenutno je asistentica na Zavodu za primijenjeno računarstvo. O tome zašto se odlučila prvo za FER, a poslije i znanstvenu karijeru kaže kako su je od malih nogu zanimala računala i internet. Hakeri u filmovima su joj bili cool 🙂 te se prvom prilikom još u osnovnoj školi okušala u programiranju. FER je stoga bio logičan izbor, gdje se potom zainteresirala za istraživanja i nastavak obrazovanja.

Sve više žena na tehničkim fakultetima, ali…

Kad govorimo o djevojkama i ženama na tehničkim fakultetima i u području znanosti, zanimljivo je vidjeti jesu li se stvari promijenile u odnosu na deset ili dvadeset godina ranije. Željka ističe kako danas sve više djevojaka upisuje i završava tehničke fakultete nego kad je ona studirala.

Mislim da je to posljedica bolje informiranosti današnjih djevojaka, tehnoloških trendova i bolje osviještenosti da ravnopravno mogu obavljati poslove u tehničkom području poput svojih muških kolega. Također smatram da je i ICT industrija definitivno privukla jedan dio studentica. Iako definitivno puno manje djevojaka i danas odabire tehnička zanimanja te se i dalje trebaju poduzimati inicijative za popularizaciju STEM područja u što ranijoj dobi.

Marina kaže da se prilikom odabira fakulteta znala susresti s pitanjima poput ‘Ima li na FER-u cura?’ ili ‘Zar to više nije toliko muški fakultet?’, ali da smatra da je riječ o neinformiranim osobama te da je takvih komentara danas sve manje.

Koje su najčešće predrasude prema ženama u znanosti i STEM-u?

zeljka_car_2
Željka kaže da su se kolegice iz industrije protiv predrasuda borile demonstrirajući svoje znanje i vještine.

Željka uz osmijeh odgovara da je njena majka, koja je liječnica, u šali znala izjaviti kako joj se kći pogrešno identificirala s ocem u odabiru zanimanja. Majka je naravno željela da pođe njenim stopama. Bez obzira na to što ju nije poslušala, Željka kaže kako osobno nije imala iskustva s predrasudama u svojoj znanstveno-nastavnoj karijeri. No, kolegice iz industrije su se znale susretati s predrasudama da manje znanju od svojih muških kolega, a riješile su ih demonstrirajući svoja znanja i vještine.

Rad na fakultetu specifičan je utoliko što u njemu dolazi do izražaja umijeće rada u nastavi i interakcije sa studentima, a općenito se smatra da je nastavnički posao jedan od onih tipičnijih za žene. Iako zapravo ne volim nikakva generaliziranja.

Kako zainteresirati djevojčice (ali i dječake) za STEM?

Iako se to polako mijenja, muškarci i dalje prednjače u STEM području te se postavlja pitanje kako to promijeniti, odnosno zainteresirati više djevojaka za karijere u tehničkim zanimanjima? No, Željka ističe da je problem općenito kako zainteresirati mlade za STEM područje.

Predložila bih puno manjih inicijativa i kampanja kojima se djecu što ranije podučava da prate tehnologiju i da se za nju zanimaju i s ‘druge strane’, a ne samo kao vješti korisnici, iako to oni svakako jesu. Istaknula bih za primjer aktivnosti udruge Programerko, FIRST LEGO League u organizaciji Hrvatskog robotičkog saveza i Arduino day.

marina_fer_linb_1
Kad je riječ o popularizaciji STEM-a među djevojčicama, ali i dječacima, Marina (na slici lijevo) ističe da problem leži i u tome kako učenici percipiraju predmete iz STEM područja.

Također, predlaže aktivnosti usmjerene učenicima viših razreda osnove škole te srednjih škola kako bi se pokazale mogućnosti karijere u STEM području kroz učeničke prakse, radionice i projekte u suradnji škola, fakulteta i industrije. Marina dodaje da je problem u načinu na koji učenici doživljavaju školske predmete koji spadaju u STEM područje.

Oni su obično percipirani kao geekovski predmeti koji idu samo ‘štreberima’, premda veze nemaju sa ‘štrebanjem’. Treba pronaći načine da se predmeti tog područja populariziraju od najranije dobi i da se djeci približe na jedan poučan, ali zabavan i zanimljiv način.

Što je Women in Engineering Croatia?

Da ne bi sve stalo na riječima, Željka i Marina rade na uključivanju žena u znanost i tehnička zanimanja kroz inicijativu Women in Engineering Croatia (WIE Croatia). Riječ je o hrvatskom ogranku međunarodne inicijative WIE koja predstavlja skupinu članica i članova inženjerske udruge IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers). Cilj je inspirirati, uključiti, ohrabriti i ojačati stručni i društveni angažman žena – inženjerki i znanstvenica širom svijeta. Ujedno je riječ o najvećoj međunarodnoj stručnoj udruzi s takvim ciljevima budući da WIE sada broji više od 250 interesnih skupina širom svijeta s preko 11 tisuća članica i članova.

WIE Croatia djeluje od 2009. godine, a aktivnostima Željka i Marina kažu:

Sve IEEE članice u studentskoj kategoriji automatski uključujemo u interesnu skupinu WIE, ali i muške studentske članove ako izraze želju, dok se IEEE članice i članovi ne-studentskih kategorija skupini WiE pridružuju uz plaćanje članstva. Sudjelujemo u organizaciji događaja koji, uz udrugu IEEE, promoviraju i inženjersku struku. Organiziramo radionice, druženja i predavanja koja su profesionalnog i stručnog karaktera. Nastojimo dovesti predavačice iz industrije i znanosti – inozemne i strane – s namjerom da, uz prezentaciju svoje djelatnosti, prezentiraju i svoju karijeru, životni put i iskustva i time osvijestimo temu prisutnosti žena u STEM području što širem broju ljudi.

Problem žena i – unutarnja nesigurnost

Govoreći o tome koji su glavni izazovi s kojima se danas susreću žene u STEM području i znanosti, Marina kaže kako joj se osim uobičajenih priča o tzv. staklenim stropovima, čini da je najveći problem žena neka unutarnja nesigurnost zbog koje smatraju da dalje od neke točke neće uspjeti.

Ipak, ne bih rekla da je problem u njima samima, nego problem leži u uzroku te nesigurnosti, koji moguće seže u odgoj i najranije obrazovanje, usađivanje karijernih stereotipova, percipiranje određenih poslova, hobija i interesa kao muških, a drugih kao ženskih i reakcije okoline kada odlučimo prekršiti ta ‘nevidljiva’ pravila.

Dodatno, Željka navodi – posla je puno, a tehnologija se stalno mijenja te konstantno treba biti u toku s njom i mogućnostima koje pruža. Također, nove generacije studenata zahtijevaju nove pristupe podučavanju pa i tu treba domišljatosti kako im prenijeti znanje, a tu je i balans između privatnog i poslovnog koji je nekad postiči ‘prava nemoguća misija’. Naglašava kako ovo nisu isključivo ženski izazovi.

Koliko su važni ženski uzori?

Računalo bi moglo pokazati sve što s emože logički zapisati, zaključila je Lovelace početkom 19. stoljeća.
Marina kao zanimljivost ističe kako kroz cijelo obrazovanje nije niti jednom čula da je neka žena iz STEM područja bila istaknuta.

Tijekom studiranja, ali i kasnije u razvoju karijere, važno je okružiti se pozitivnim primjerima i imati uzore koji su jednom prolazili ono što nas tek čeka i u koje ćemo se ugledati. No, Marina kao zanimljivost ističe kako kroz cijelo obrazovanje nije niti jednom čula da je neka žena iz STEM područja bila istaknuta.

Tek sam tijekom studija saznala, opet, ne u sklopu studija nego na vlastitu ruku, koliko je bilo istaknutih žena – programerki tijekom povijesti. Možda bi najbolje bilo istaknuti činjenicu kako smo učili o Charlesu Babaggeu kao slavnom izumitelju analitičkog stroja. No, prva osoba koja je isprogramirala taj stroj je bila – žena – Ada Lovelace.

Navodi još jedan malo poznat primjer, onaj fizičarke i matematičarke Katherine Johnson (po kojoj je nedavno snimljen film). Katherine je radila za NASA-u, a izračuni su joj bili toliko točni da ju je svemirska agencija kontaktirala za provjeru izračuna nakon su počeli upotrebljavati računala jer je doslovno otkrivala greške u računalnom izračunu. Željka naglašava da su uzori definitivno važni jer nekoga mogu motivirati da ustraje na svojem putu karijere.

Meni osobno je profesorica Branka Cihlar uvijek bila primjer kako žena u znanosti i na tehničkom fakultetu može biti izuzetno uspješna i aktivna i pri tome ne izgubiti ništa od svoje ženstvenosti.

6 savjeta za kraj

Za kraj, upitala sam Željku i Marinu koje bi savjete dale svim djevojkama koje razmišljaju o karijeri u tehničkom području, odnosno znanosti općenito.

  • Tehnička područja i znanost imaju puno prostora za ostvarenje različitih afiniteta, kreativnosti i inovativnosti. Ništa nije teško ako se voli raditi.
  • Ako vas zanima ovo područje – ne osvrćite se na komentare okoline, slušajte svoj glas, kreirajte svoje, a ne tuđe planove.
  • Budite ustrajne i odvažne – znanje je najjače oružje u borbi protiv izazova, stereotipa i barijera svih vrsta.
  • Ako imate afinitet prema ovom području, a susrećete se s predrasudama okoline prema vašem izboru, jednostavno ignorirajte te negativnosti. Vremena se mijenjaju i vjerujem da će ovakve pojave s vremenom nestati.
  • U slučaju vlastite nesigurnosti, sjetite se da u većini slučajeva barijere dolaze od vas samih. Pokušajte, usudite se napraviti taj jedan korak više jer neuspjeh će vas manje koštati od grižnje što niste pokušale.
  • Ne ustručavajte se zatražiti pomoć i savjet od uspješnih žena koje su uspješno izgradile karijeru u ovom području. Ova tema se kroz posljednjih par godina jako popularizirala – postoje brojna događanja, predavanja, radionice i programi. Uključite se, poslušajte tuđa iskustva, a kasnije – vlastita podijelite s drugima.

Zanima vas tema položaja žena u ICT-u i znanosti? Dođite na sljedeći Netokracijin Ladies of New Business događaj koji će se održati 3. ožujka u Zagrebu!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Micko

    Micko

    13. 02. 2017. u 10:08 am Odgovori

    Ma ima žena u svim boljim muškim djelatnostima, ravnopravni smo mi. No pitam se zašto ih nema u manje aktraktivnim muškim djelatnostima kao noćni čuvar, djelatnik čistoće, rudar. Tamo je emancipacija zatajila, za ne? Pitam se zašto

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...