Sve se manje postavlja pitanje ‘Ima li na FER-u cura?’

Na današnji dan, 11. veljače, diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti. Iako podaci pokazuju da se stvari kreću u dobrom smjeru kad govorimo o udjelu žena u znanosti i obrazovanju, i dalje nas čeka puno posla. Što učiniti, zdvajati nad rezultatima raznih istraživanja ili pronaći pozitivne i inspirativne primjere oko nas? Mi smo se odlučili za potonje te smo razgovarali s dvije takve žene – Željkom Car i Marinom Ptiček.

Tko su Željka i Marina?

Željka je izvanredna profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu gdje radi na Zavodu za telekomunikacije, a iza sebe ima i niz znanstvenih radova. Dok se prisjeća početaka, kaže kako joj je matematika bila najdraži predmet, kod kuće je imala Commodore 64, a kasnijem odabiru FER-a pridonijela je i činjenica da joj je otac magistar elektrotehnike. Iako je znanstvena karijera došla ponešto slučajno, ističe da se nikada nije pokajala jer je tijekom godina imala priliku istraživati i sudjelovati u razvoju mnogih korisnih i direktno primjenjivih ICT rješenja.

Marina je prije nepune dvije godine također diplomirala na FER-u i trenutno je asistentica na Zavodu za primijenjeno računarstvo. O tome zašto se odlučila prvo za FER, a poslije i znanstvenu karijeru kaže kako su je od malih nogu zanimala računala i internet. Hakeri u filmovima su joj bili cool 🙂 te se prvom prilikom još u osnovnoj školi okušala u programiranju. FER je stoga bio logičan izbor, gdje se potom zainteresirala za istraživanja i nastavak obrazovanja.

Sve više žena na tehničkim fakultetima, ali…

Kad govorimo o djevojkama i ženama na tehničkim fakultetima i u području znanosti, zanimljivo je vidjeti jesu li se stvari promijenile u odnosu na deset ili dvadeset godina ranije. Željka ističe kako danas sve više djevojaka upisuje i završava tehničke fakultete nego kad je ona studirala.

Mislim da je to posljedica bolje informiranosti današnjih djevojaka, tehnoloških trendova i bolje osviještenosti da ravnopravno mogu obavljati poslove u tehničkom području poput svojih muških kolega. Također smatram da je i ICT industrija definitivno privukla jedan dio studentica. Iako definitivno puno manje djevojaka i danas odabire tehnička zanimanja te se i dalje trebaju poduzimati inicijative za popularizaciju STEM područja u što ranijoj dobi.

Marina kaže da se prilikom odabira fakulteta znala susresti s pitanjima poput ‘Ima li na FER-u cura?’ ili ‘Zar to više nije toliko muški fakultet?’, ali da smatra da je riječ o neinformiranim osobama te da je takvih komentara danas sve manje.

Koje su najčešće predrasude prema ženama u znanosti i STEM-u?

Željka uz osmijeh odgovara da je njena majka, koja je liječnica, u šali znala izjaviti kako joj se kći pogrešno identificirala s ocem u odabiru zanimanja. Majka je naravno željela da pođe njenim stopama. Bez obzira na to što ju nije poslušala, Željka kaže kako osobno nije imala iskustva s predrasudama u svojoj znanstveno-nastavnoj karijeri. No, kolegice iz industrije su se znale susretati s predrasudama da manje znanju od svojih muških kolega, a riješile su ih demonstrirajući svoja znanja i vještine.

Rad na fakultetu specifičan je utoliko što u njemu dolazi do izražaja umijeće rada u nastavi i interakcije sa studentima, a općenito se smatra da je nastavnički posao jedan od onih tipičnijih za žene. Iako zapravo ne volim nikakva generaliziranja.

Kako zainteresirati djevojčice (ali i dječake) za STEM?

Iako se to polako mijenja, muškarci i dalje prednjače u STEM području te se postavlja pitanje kako to promijeniti, odnosno zainteresirati više djevojaka za karijere u tehničkim zanimanjima? No, Željka ističe da je problem općenito kako zainteresirati mlade za STEM područje.

Predložila bih puno manjih inicijativa i kampanja kojima se djecu što ranije podučava da prate tehnologiju i da se za nju zanimaju i s ‘druge strane’, a ne samo kao vješti korisnici, iako to oni svakako jesu. Istaknula bih za primjer aktivnosti udruge Programerko, FIRST LEGO League u organizaciji Hrvatskog robotičkog saveza i Arduino day.

Također, predlaže aktivnosti usmjerene učenicima viših razreda osnove škole te srednjih škola kako bi se pokazale mogućnosti karijere u STEM području kroz učeničke prakse, radionice i projekte u suradnji škola, fakulteta i industrije. Marina dodaje da je problem u načinu na koji učenici doživljavaju školske predmete koji spadaju u STEM područje.

Oni su obično percipirani kao geekovski predmeti koji idu samo ‘štreberima’, premda veze nemaju sa ‘štrebanjem’. Treba pronaći načine da se predmeti tog područja populariziraju od najranije dobi i da se djeci približe na jedan poučan, ali zabavan i zanimljiv način.

Što je Women in Engineering Croatia?

Da ne bi sve stalo na riječima, Željka i Marina rade na uključivanju žena u znanost i tehnička zanimanja kroz inicijativu Women in Engineering Croatia (WIE Croatia). Riječ je o hrvatskom ogranku međunarodne inicijative WIE koja predstavlja skupinu članica i članova inženjerske udruge IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers). Cilj je inspirirati, uključiti, ohrabriti i ojačati stručni i društveni angažman žena – inženjerki i znanstvenica širom svijeta. Ujedno je riječ o najvećoj međunarodnoj stručnoj udruzi s takvim ciljevima budući da WIE sada broji više od 250 interesnih skupina širom svijeta s preko 11 tisuća članica i članova.

WIE Croatia djeluje od 2009. godine, a aktivnostima Željka i Marina kažu:

Sve IEEE članice u studentskoj kategoriji automatski uključujemo u interesnu skupinu WIE, ali i muške studentske članove ako izraze želju, dok se IEEE članice i članovi ne-studentskih kategorija skupini WiE pridružuju uz plaćanje članstva. Sudjelujemo u organizaciji događaja koji, uz udrugu IEEE, promoviraju i inženjersku struku. Organiziramo radionice, druženja i predavanja koja su profesionalnog i stručnog karaktera. Nastojimo dovesti predavačice iz industrije i znanosti – inozemne i strane – s namjerom da, uz prezentaciju svoje djelatnosti, prezentiraju i svoju karijeru, životni put i iskustva i time osvijestimo temu prisutnosti žena u STEM području što širem broju ljudi.

Problem žena i – unutarnja nesigurnost

Govoreći o tome koji su glavni izazovi s kojima se danas susreću žene u STEM području i znanosti, Marina kaže kako joj se osim uobičajenih priča o tzv. staklenim stropovima, čini da je najveći problem žena neka unutarnja nesigurnost zbog koje smatraju da dalje od neke točke neće uspjeti.

Ipak, ne bih rekla da je problem u njima samima, nego problem leži u uzroku te nesigurnosti, koji moguće seže u odgoj i najranije obrazovanje, usađivanje karijernih stereotipova, percipiranje određenih poslova, hobija i interesa kao muških, a drugih kao ženskih i reakcije okoline kada odlučimo prekršiti ta ‘nevidljiva’ pravila.

Dodatno, Željka navodi – posla je puno, a tehnologija se stalno mijenja te konstantno treba biti u toku s njom i mogućnostima koje pruža. Također, nove generacije studenata zahtijevaju nove pristupe podučavanju pa i tu treba domišljatosti kako im prenijeti znanje, a tu je i balans između privatnog i poslovnog koji je nekad postiči ‘prava nemoguća misija’. Naglašava kako ovo nisu isključivo ženski izazovi.

Koliko su važni ženski uzori?

Tijekom studiranja, ali i kasnije u razvoju karijere, važno je okružiti se pozitivnim primjerima i imati uzore koji su jednom prolazili ono što nas tek čeka i u koje ćemo se ugledati. No, Marina kao zanimljivost ističe kako kroz cijelo obrazovanje nije niti jednom čula da je neka žena iz STEM područja bila istaknuta.

Tek sam tijekom studija saznala, opet, ne u sklopu studija nego na vlastitu ruku, koliko je bilo istaknutih žena – programerki tijekom povijesti. Možda bi najbolje bilo istaknuti činjenicu kako smo učili o Charlesu Babaggeu kao slavnom izumitelju analitičkog stroja. No, prva osoba koja je isprogramirala taj stroj je bila – žena – Ada Lovelace.

Navodi još jedan malo poznat primjer, onaj fizičarke i matematičarke Katherine Johnson (po kojoj je nedavno snimljen film). Katherine je radila za NASA-u, a izračuni su joj bili toliko točni da ju je svemirska agencija kontaktirala za provjeru izračuna nakon su počeli upotrebljavati računala jer je doslovno otkrivala greške u računalnom izračunu. Željka naglašava da su uzori definitivno važni jer nekoga mogu motivirati da ustraje na svojem putu karijere.

Meni osobno je profesorica Branka Cihlar uvijek bila primjer kako žena u znanosti i na tehničkom fakultetu može biti izuzetno uspješna i aktivna i pri tome ne izgubiti ništa od svoje ženstvenosti.

6 savjeta za kraj

Za kraj, upitala sam Željku i Marinu koje bi savjete dale svim djevojkama koje razmišljaju o karijeri u tehničkom području, odnosno znanosti općenito.

• Tehnička područja i znanost imaju puno prostora za ostvarenje različitih afiniteta, kreativnosti i inovativnosti. Ništa nije teško ako se voli raditi.
• Ako vas zanima ovo područje – ne osvrćite se na komentare okoline, slušajte svoj glas, kreirajte svoje, a ne tuđe planove.
• Budite ustrajne i odvažne – znanje je najjače oružje u borbi protiv izazova, stereotipa i barijera svih vrsta.
• Ako imate afinitet prema ovom području, a susrećete se s predrasudama okoline prema vašem izboru, jednostavno ignorirajte te negativnosti. Vremena se mijenjaju i vjerujem da će ovakve pojave s vremenom nestati.
• U slučaju vlastite nesigurnosti, sjetite se da u većini slučajeva barijere dolaze od vas samih. Pokušajte, usudite se napraviti taj jedan korak više jer neuspjeh će vas manje koštati od grižnje što niste pokušale.
• Ne ustručavajte se zatražiti pomoć i savjet od uspješnih žena koje su uspješno izgradile karijeru u ovom području. Ova tema se kroz posljednjih par godina jako popularizirala – postoje brojna događanja, predavanja, radionice i programi. Uključite se, poslušajte tuđa iskustva, a kasnije – vlastita podijelite s drugima.

Zanima vas tema položaja žena u ICT-u i znanosti? Dođite na sljedeći Netokracijin Ladies of New Business događaj koji će se održati 3. ožujka u Zagrebu!