Zašto hrvatski mediji toliko griješe o hrvatskim ‘tech’ tvrtkama

Osnivač Rimac Automobila Mate Rimac je u kratkoj objavi putem Facebooka naveo kako ne želi više imati nikakve kontakte s domaćim medijima te ne želi da se piše o Rimac automobilima. Iako kaže da se ne želi živcirati previše oko medija, ne čudi me što mu na želudac krivo legnu mnoge pogrešne informacije koje se u hrvatskim ‘mainstream’ medijima plasiraju o njegovoj tvrtki. Dapače, vjerujem da su ga još više pogodili komentari na raznim portalima, ali takve samo možemo – zabraniti!

Urednici, uništavate povjerenje u medije zbog ‘klikova’

Mate je u pravu. Previše sam puta čuo od mnogih kolega, posebice u tehnološkoj industriji, kako ih se ne samo krivo citiralo, već i potpuno pogrešno interpretiralo. Nećemo više ništa reći 24sata, Jutarnjem… Takve izjave sam čuo previše puta da bih imalo sumnjao u to da ću lupiti šamarčinu sljedećem članu HND-a koji svojom nesposobnošću i nepažnjom potakne nekog poduzetnika da smanji svoje povjerenje u medije.

Stoga, dragi moji kolege, od vas očekujem da ne samo da provjeravate točnost svojih informacija, već i da ne pišete naslov čija je isključiva namjena ‘navlačenje’ čitatelja. Nemojte pisati ‘slučajne’ greške u naslovima za Facebook kako biste dobili ta dva, tri klika više. Zašto radite te greške?

Zašto mediji ‘griješe’? For the clicks!

Znamo itekako zašto. Šefovi mainstream medija očekuju da ti isti mediji postignu određenu posjećenost, do koje je mnogo lakše doći uhodanom formulom sisa, guzica i senzacionalizma.

Ni čitatelji nisu nevini!

Nemojte klimati glavom i misliti da ste bolji od svih drugih čitatelja internetskih medija. I vi ćete kliknuti kako na upworthy link, tako i na izvještaj Večernjeg lista kako Hrvatska propada. Kao čitatelji, reagiramo na ‘nabrijane’ naslove. Nije opravdanje – samo činjenica!

Nemojte ni na trenutak pomisliti da je krivi naslov “slučajan”. Taj naslov ili dio članka koji ‘slučajno’ senzacionalistički opisuje neku hrvatsku tehnološku tvrtku služi dizanju posjećenosti, čime služi osiguravanju plaća novinarima i urednicima tog medija. Ne, na Gemiusu ne postoji kriterij kvalitete sadržaja, jer većina agencija i oglašivača isključivo cijeni brojke. Jer je “klikove” lako izračunati, za razliku od dugoročno dobrog utjecaja kvalitetnog sadržaja za određeni brend…

Ima koristi od medija i za tehnološke tvrtke (dapače izvoznike)

…a taj brend mogu biti i tehnološke tvrtke. Iako je Mate u pravu kad se ljuti na medije i novinare koji ne rade dobro svoj posao, reći da nema koristi od domaćih medija čak i za 100% izvoznu tvrtku poput Rimac Automobila ne bih rekao da je imalo točno.

Dapače, kroz širenje informacija (medijima) o nagradama i postignućima, Rimac Automobili su sigurno jedna od cjenjenijih tehnoloških tvrtki – što im dugoročno olakšava zapošljavanje najboljih kadrova. Svaki student, bio on s FER-a ili ekonomije, zna za Rimac Automobile i zanimat će ga rad u takvoj tvrtki.

Kad smo, primjerice, pisali o Bellabeatu i njihovim uspjesima na Netokraciji, vrlo jasno smo vidjeli da se više ljudi prijavilo za njihove oglase za posao. Stoga, koliko god vi šutjeli o tome, mediji su vam potrebni iz više razloga:

• Kadrovi: Razvojna tvrtka za koju se zna u tehnološkoj zajednici (jer je među ostalim medij pisao o njihovim postignućima) lakše će doći do dobrih developera;
• Investicije: Startup za koji znaju investitori (jer je medij pisao o njima) lakše će doći do investicije ili zainteresirati javnost toliko da za njega glasa na nebrojenim natjecanjima;
• Klijenti: Agencija za čije projekte klijenti znaju (jer je medij pisao o njima) lakše će doći do novih poslova temeljem tog poznanstva…
• Postajete uzori: Kad neki klinac u Hrvatskoj pročita kako Mate Rimac može stvoriti Rimac Automobile, zna da i njegov ili njezin projekt može uspjeti!

Da, drage moje tehnološke tvrtke. Dok ste mali i nepoznati, itekako imate koristi od dobre medijske pažnje. Sjećam se kad smo prvi put pisali o Nordeusu koji se bojao izaći u medije, a njihov imidž u Srbiji, stvoren kroz prisutnost u javnosti pretvorio ih je u jednog od najpoželjnijih poslodavaca u toj zemlji – jer se zna za njihove uvjete.

…ali mediji su nas zeznuli!?

Što onda? Postoji granica na kojoj medijska pažnja može postati i negativna, zbog čega postoji cijela disciplina odnosa s javnošću za koju si mislio da nema smisla. Misliš da Microsoft, kojeg mediji baš i ne vole ovih dana, nekad nije bio miljenica istih tih medija? Mate, i dalje ćeš morati davati izjave medijima, ali nitko ti ne kaže da moraš komunicirati s onima koji te ‘zeznu’. No, upozoravam te, već znam urednike koji će te upravo zbog toga napasti!

Unatoč tome, izjaviti kako tehnološkoj tvrtki ne treba medijska pažnja, zaista nije točno iz razloga koje sam naveo. Postoje konkretne koristi koje mnogi “uspješni’ startupi na kraju uzimaju zdravo za gotovo.

Sjećam se prve stvari koje mi je Mate ikad rekao, a svelo se na to da je razgovor s novinarom gubljenje vremena. Ako taj novinar ne zna svoj posao – slažem se s Matom. No, za one od nas koji se trude kvalitetno pisati o tehnološkim tvrtkama i poduzetnicima punim entuzijazma, stavljanje u istu košaru ‘domaćih medija’ u najmanju ruku obeshrabruje. O tehnološkim tvrtkama, startupima i pozitivnim stvarima u zemlji i regiji treba pisati u medijima – na pravi način, pretpostavljam da se slažemo i kao novinari, i kao ‘tehnolozi’ – i najbitnije – kao čitatelji.

P. S. Da sam spomenuo Matu Rimca u naslovu, članak bi vjerojatno dobio 10 puta više klikova, jer je – poznat u medijima 🙂