5 razloga zašto vaša tvrtka treba biti na Facebooku

5 razloga zašto vaša tvrtka treba biti na Facebooku

Za nekoliko desetljeća netko će možda zaključiti kako je upravo Facebook bio ključan u preživljavanju pojedinih tvrtki koje bi inače ostale zauvijek vezane lancima gospodarske krize s kraja dvijetisućedesetih. Zašto? Facebook je (uz Twitter) trenutačno najjači marketinški alat koji se koristi provjerenom metodom prodaje – preporukom. Ako i dalje imate problema s uvjeravanjem svog voditelja marketinga kako treba ulagati u promociju putem Facebooka, pomoći ćemo vam s pet konkretnih, teško oborivih argumenata...

Za nekoliko desetljeća netko će možda zaključiti kako je upravo Facebook bio ključan u preživljavanju pojedinih tvrtki koje bi inače ostale zauvijek vezane lancima gospodarske krize s početka stoljeća. Zašto? Facebook je (uz Twitter) trenutačno najjači marketinški alat koji se koristi provjerenom metodom prodaje – preporukom.

Ako i dalje imate problema s uvjeravanjem svog voditelja marketinga kako treba ulagati u promociju putem Facebooka, pomoći ćemo vam s pet konkretnih, teško oborivih argumenata

Svi su na Facebooku

Zanemarite to što “svi su gore” zvuči suviše pomodno… Istina je. U svijetu je 400 milijuna korisnika Facebooka, dok ih je u Hrvatskoj trenutno oko 1,2 milijuna, među njima više od 900 tisuća korisnika punoljetno (izvori: FER, Facebook). Ako među toliko ljudi nećete pronaći kupce svojih proizvoda i usluga, gdje ćete?

Stalno su na Facebooku

Prosječni Facebook korisnik na svom (i tuđim) profilima dnevno provede oko 55 minuta (izvor: socialnomics.com). To je više vremena nego što bilo koji korisnik provede na bilo kojoj drugoj stranici te čak tri puta više nego što provede surfajući najpoznatijom tražilicom – Googleom. Zbog toga ne čudi podatak kako je Facebook tijekom travnja u više navrata prestigao Google po broju posjeta.

Razmjenjuju informacije i preporuke

Najjača snaga Facebooka sadržana je u dvije pojave: masovnost te umreženost. Gledajući statistike, logično je da pričamo o masovnoj, gotovo neizbježnoj pojavi koja ima nevjerojatan doseg do apsolutno svih generacija, odnosno do svakog “targeta”. Umreženost, s druge strane, nije pojava koja mora pratiti masovnost. Prije interneta i mobitela bilo je gotovo nemoguće organizirati masivan broj ljudi u minimalnom vremenu.

Je li vaša tvrtka prisutna na Facebooku?

Ako spojimo internet, Facebook i mobitel (a čak 83 posto američkih surfera, primjerice, Facebook posjećuje mobitelom) dobivamo nevjerojatno snažnu platformu za razmjenu informacija. Te su informacije često dijelovi preporuke koja je u pravilu “točka preokreta” u procesu kupovanja. Facebook vam omogućuje da u jednom trenutku pokrenete lavinu loših komentara vezanih uz nečiju uslugu ili proizvod.

Želite li zaista biti negdje drugdje kad se na Facebooku prolomi loš glas o vašoj firmi? Čak će 87 posto ljudi upitati svoje prijatelje za mišljenje o nekom proizvodu. Spriječiti, ne liječiti. O tome razmišlja 300 tisuća tvrtki koje se već nalazi na Facebooku. Doduše, tek manji dio njih pravilno koristi pun potencijal Facebooka.

Facebook je jeftiniji od ostalih promotivnih kanala

Facebook killed the TV star. Dobro, ne doslovno, no samo 18 posto (prosjek na američkoj i europskoj razini) TV kampanja generiraju pozitivan ROI (return of investment). Facebook, s druge strane, od tvrtke srednje veličine zahtjeva tek manji budžet za veliku dobit. Dakle, idealna jednadžba. Osim u profitu, dobit koja se ostvaruje pravilnom upotrebom Facebooka je ona koja se ne može platiti novcem – jačanje brenda.

Pay to play? Ne! Play to play!

Jednosmjerna komunikacije u prodaji i marketingu nikad nije bila pobjednička strategija, a vjerojatno nikad do vremena u kojemu sad živimo nije bila nepoželjnija. Toyota je, primjerice, tvrtka koja je imala strašnih problema s tvorničkim greškama na tisućama svojih vozila. No, postotak štete koji je brand pretrpio znatno je umanjen zbog vješte dvosmjerne komunikacije putem novih medija. Toyota je danima (i još uvijek to radi, zapravo) okupirala Digg, Twitter te Facebook kako bi omogućila svojim korisnicima da komuniciraju s ljudima koji mogu riješiti njihov problem. Bitno je biti viđen (prisutan), ali najbitnije od svega je – sudjelovati.

Koje hrvatske tvrtke po vašem mišljenju koriste Facebook kvalitetno?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Vale Djurov

    Vale Djurov

    29. 04. 2010. u 12:06 pm Odgovori

    Dobar članak. Facebook svoju platformu razvija sve više na način kako bi postala što efikasniji marketinški alat. Ne bi me iznenadilo ako uskoro ponude i search engine 😉

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      29. 04. 2010. u 6:24 pm Odgovori

      @Vedran Koje tvrtke imaš na umu? Što ako takve tvrtke korisnici ipak spominju na Facebooku, čak i ukoliko se ne radi o društvenoj mreži prilagođenoj za promociju njihovih proizvoda/usluga?

      Usput, da te želimo spaliti na lomači, učinili bismo to odavno 😉

      @Danijel Hvala

  2. Pedja Puselja

    Pedja Puselja

    29. 04. 2010. u 8:39 pm Odgovori

    I da, slozio bih se pomalo sa Vedranom. Kompanija NE SME biti na Facebooku ako ne zna to raditi. Ima opciju ili da obuči nekoga ili da angažuje agenciju za to. Sve ostalo može napraviti više štete nego koristi 😉 Btw. dobar post Nebojša 😉

  3. picek

    picek

    29. 04. 2010. u 8:46 pm Odgovori

    Prije je usmena preporuka bila sve. Sada je taj primat preuzela usmena virtualna preporuka. Živio Facebook i Twitter!

    Također, sretno vam s Faceokracijom! Samo pazite da se sudionici ne narade od sjetve rotkvica.

  4. ivana

    ivana

    30. 04. 2010. u 12:12 am Odgovori

    Mene najviše ljuti kad vidim da neki Mediji otvori facebook profil umjesto stranicu. Dodje mi da iskocim iz koze, ali polako se navikavam na cinjenicu da neki nikada nece shvatiti facebook.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Tvrtke i poslovanje

Kontroling iliti kako urediti proces naplate prije nego pritok novca presuši

Ako niste ekonomske struke i ako se u svojoj karijeri niste susretali s podacima, izvještajima, projekcijama gotovo je sigurno kako ćete odmah kontroling povezati s kontrolom. I upravo ste upali u prvu veliku zabludu, jer kontroling je prvenstveno usmjeren na otkrivanje „bugova“ u komunikaciji i procesima.

Što ste propustili

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Netokracija Podcast

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Karijere

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Tvrtke i poslovanje

Kako je tvrtka osnovana u socijalizmu došla na prag komercijalizacije svog prvog AI rješenja u medicini

TIS grupa do sada se gradila daleko od pozornosti šire javnosti. U međuvremenu, radili su na uvođenju SEPA-e, eura, Instant Paymentsa, surađuju s fintechima, prisutni su u velikim bankama, i s vlastitim rješenjima… Ali nijedan njihov projekt nije toliko odjeknuo kao prvi koji su napravili uz pomoć umjetne inteligencije.