Koliko vas razmišlja o zaštiti mobilnih uređaja od zlonamjernog softvera? Iako pametne telefone koristimo ponekad i više nego računala i iako postoje realna mogućnost da su naši korisnički podatci ugroženi, još uvijek slabo razmišljamo o tome na koji način zaštititi naše telefone. Ipak, svijest se o zaštiti pametnih telefona mijenja, a tvrtke koje nude softver za zaštitu od virusa i sličnih prijetnji u ponude stavljaju i proizvode prilagođene današnjim potrebama korisnika - koji su vrlo mobilni i "u oblacima".

Jedna od takvih tvrtki je Avira, koja je nedavno u ponudu stavila liniju proizvoda koja uključuje i poboljšane ponude mobilne sigurnosti za Android i za iOS uređaje. Tu je i Avirin sustav Browser Safety koji korisnike čini sigurnim prilikom pregledavanja interneta te Avira SafeSearch koji štiti privatnost blokiranjem prijetnji s web stranica. Uz nove proizvode iz tvrtke priznaju kako im se fokus u posljednjih nekoliko godina promijenio – s osoba na računala.
Philipp Wolf, izvršni potpredsjednik Avirinog Protection Labsa, za Netokraciju otkriva kako ova tvrtka vidi aktivan porast broja korisnika, posebno u mobilnom dijelu, gdje sada nekoliko milijuna pametnih telefona koristi njihova sigurnosna rješenja. No, koliko ima pronađenih malicioznih softvera na njima? 20.000 do 30.000 prijavljenih štetnih, riskantnih ili neželjenih aplikacija svakoga dana. Navodi i konkretne primjere:
Vaš mobilni uređaj pohranjuje razne podatke o vama, poput fotografija, e-mailova, informacija o vašim pristupnim profilima za razne internetske kartice ili komunikacijske servise, pa čak i podatke o vašim kreditnim karticama. Ako se sve to nalazi na vašem telefonu, postoji rizik da su podatci ugroženi ako se uređaj zarazi malwareom, bilo slanjem tih podataka putem interneta napadaču ili sprječavanjem da im pristupite. Zahvaljujući geolokacijskim mogućnostima, maliciozni softver može pratiti gdje se nalazite, što predstavlja ozbiljan problem privatnosti – “napadač” može doznati vaše navike i predstavljati vam prijetnju i u stvarnome svijetu.
Neke prijetnje korisnike mogu i skupo koštati – Philipp navodi i najčešće primjere koje korisnici prijavljuju, a to su kupovine uz pomoć podataka do kojih je neželjeni softver došao, pretplate, SMS-ovi, internacionalni pozivi i presretanje dvofaktorskih autentifikacijskih poruka koje šalju banke za potvrdu novčanih transakcija.
Nije hakiran cloud sustav, nego…

U redu, neke od tih prijetnji možemo otkloniti programima za zaštitu, no što je sa sustavima u oblaku? Čini se da se svijest o ranjivosti i ovakvih sustava najviše proširila nakon afere u sklopu koje su procurjele slike obnaženih slavnih osoba, i to sa sustava iCloud. Tko bi rekao? Međutim, Philipp napominje kako nijedan softver ne može zaštititi korisnika ako je odabrao lošu lozinku koju automatiziran proces može vrlo lako pogoditi.
Jednom kad date privatne podatke, poput fotografija, vanjskom cloud servisu, na neki način gubite kontrolu nad njima. Međutim, u mnogim slučajevima kada korisnici misle da je takav servis hakiran, pristup privatnim informacijama zapravo je dobiven kroz ukradene pristupne podatke. To je mjesto gdje sigurnost i “zdravlje” vašeg pametnog telefona postaju ključni – oni detektiraju maliciozan softver prije no što vam može nauditi. Dodatno, ako i dođe do curenja podataka, opcije poput našeg Identity Guarda mogu vas obavijestiti o tome jesu li informacije kompromitirane, kako biste mogli poduzeti potrebne radnje.
Internet of Things stiže – kako se zaštititi?
Što je budućnost zaštite korisničkih podataka? U vremenu kad postajemo sve povezaniji, kada će uskoro naša pametna narukvica komunicirati s našim pametnim hladnjakom, kako spriječiti i zaštititi se od neželjenog softvera koji bi mogao pogoditi i takve uređaje? Tvrtke koje kreiraju softver za zaštitu moraju gledati unaprijed, a Philipp ističe da Avira trenutno nema specifične planove za podupiranje uređaja kao što su pametni satovi ili narukvice, ali imat će to područje na oku kako bi identificirali potencijalne prijetnje.
Do tada, pamet u glavu i lozinke na promjenu, barem za početak.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.