5 razloga za zapošljavanje nezavisnih stručnjaka (i 5 izazova kojih tvrtke pritom moraju biti svjesne)

Živimo u eri freelancera. Premda su brojke u Hrvatskoj još uvijek premoćno na strani stalnih zaposlenika, u svijetu se taj omjer sve više mijenja u korist nezavisnih stručnjaka.  Evo i zašto:

1. U nekim industrijama gotovo je nemoguće naći stručnjaka koji nije freelancer

Kod nas je ovaj oblik zapošljavanja još uvijek manje zastupljen nego na globalnoj razini, ali njegova važnost sve više raste. U nekim su industrijama freelanceri već standard, primjerice u razvoju softvera, dizajnu i novinarstvu, no i u drugim se područjima – polako, ali sigurno – probijaju jer korporacije sve više traže, i koriste, nezavisne stručnjake.

Prema jednoj američkoj studiji, 2017. godine više od 57 milijuna Amerikanaca bavilo se freelancingom, a procjenjuje se da će većina tamošnjih zaposlenika prihvatiti takav način rada do 2027. Mnoge velike svjetske tvrtke, poput Adecca, Facebooka, AirBnba i J.P. Morgana, imaju već ustaljenu praksu zapošljavanja nezavisnih stručnjaka.

2. Freelanceri su idealan izbor za povremene projekte.

Tvrtke i korporacije, iako često imaju cijelu vojsku zaposlenika, povremeno pokreću projekte za koje su im potrebne usluge stručnjaka. Kada posao zahtijeva specifične zaposlenike koji barataju posebnim vještinama, npr. za programiranje i dizajniranje korporativne stranice ili za organizaciju događanja, tada je najbolje prepustiti stvari u ruke freelancerima. Zapošljavanje takvih stručnjaka ne zahtijeva previše vremena, a njihovo otpuštanje u slučaju nezadovoljstva također je krajnje jednostavno. Takva situacija nudi priliku pojedincima željnim dokazivanja i pozitivno utječe na dinamiku u poslovanju.

3. Fokusirani su na rezultate.

Kao specijalisti za svoje usko područje, freelanceri se moraju (i žele) stalno usavršavati. Iznimno su motivirani za brzo i kvalitetno obavljanje zadatka. Oni moraju pratiti trendove i ulagati u dodatnu edukaciju kako bi opstali na kompetitivnom tržištu rada.

Ritam svakodnevnog posla u velikim tvrtkama s mnogo stalno zaposlenih često “ubija” motivaciju pa se može dogoditi da se posao „odradi“ umjesto da se briljira. To je posebno izraženo u kompanijama koje nemaju jasan sustav nagrađivanja zaposlenika. Kada zaposleni znaju da kvaliteta rada nema velikog utjecaja na njihov status, položaj ili financije, nije im uvijek lako pronaći unutarnji motiv i uložiti maksimalan angažman.

S druge strane, freelancerima koji su angažirani projektno u interesu je obaviti posao što kvalitetnije i u što kraćem roku jer na taj način brže postaju slobodni prihvatiti novi projekt, a time i novu zaradu.

4. Manji su trošak za poslodavca.

I s aspekta poslodavca, uzmemo li u obzir trošak rada u Hrvatskoj, neisplativo je uzeti nekoga “za stalno” ako je potreba za njegovim uslugama tek povremena. Jeftinije ga je angažirati kao vanjskog suradnika. Dodatna je prednost što takav način zapošljavanja omogućuje poslodavcu da isproba razne stručnjake i pronađe onoga koji mu najviše odgovara.

Freelanceri najčešće rade od kuće pa je i to trošak manje za poslodavca. Takva situacija odgovara i freelancerima jer radom za više različitih tvrtki stječu poznanstva, znanja i iskustva koja će im pomoći u nekom idućem projektu.

5. Izbor zaposlenika nije ograničen geografijom.

Hrvatsko tržište rada ima i drugih ograničenja. Neveliko je pa izbor u pojedinim strukama može postati vrlo ograničen. Zapošljavate li freelancera, vaš izbor ne mora nužno biti ograničen lokalnim okvirima. Najbolju osobu možete potražiti u širem krugu: s obzirom na razvoj tehnologije, postaje nebitno u kojem je gradu vaš zaposlenik, a jezično-geografska kompaktnost regije omogućuje i poslodavcima i nezavisnim stručnjacima da biraju zaposlenike/poslove i izvan hrvatskih okvira. Freelanceri u Hrvatskoj sve se više povezuju, a nastaju i nove platforme koje omogućuju proboj pojedinicima i izbor poslodavcima.

Najtraženiji su IT-evci, ali u stopu ih slijede komunikacijski stručnjaci, copywriteri, dizajneri…

Bilježimo li uspjeh naših freelancera? Odgovor je naravno – da! Jedan od najtraženijih područja zapošljavanja nezavisnih profesionalaca je IT, no polako ih dostižu i kreativniji procesi kao što su pisanje ili dizajn.

Spomenimo uspjeh Tomislava Pancirova, konzultanta za digitalne komunikacije, koji je sudjelovao u razvoju strategije s časopisom Storybook za reviju kojem se obilježila karijera dizajnera Ivana Alduka. Njegova vizija bila je predstavljanje revije kroz cjelovitu digitalnu priču na društvenim mrežama koja do tada nije bila napravljena na našem području. Iskoristili su Facebook kao glavnu platformu prijenosa revije, dok im je Instagram služio za ekskluzivno prikazivanje scena iz backstagea.

Društvene mreže sudionika revije, samog dizajnera, manekenki na reviji, uključene su u strategiju kampanje, ali tek nakon što je napravljena detaljna analiza radi postizanja željenih rezultata. Kako bi njihov prijenos gledalo dovoljno pratitelja – ključno je bilo imati zanimljivu komunikaciju koja bi privikla i zadržala pozornost korisnika. U uspješnoj realizaciji cijelog projekta bila je potrebna velika stručnost, koju i ima nezavisni profesionalac Tomislav. Osim ove kampanje, pomogao je u realizaciji brojnih drugih, ali je isto tako radio kao freelance suradnik u agenciji Media Val.

Potvrda da suradnja s nezavisnim kreativcima ima jako puno pluseva, dokaz je i suradnja freelance copywritera Srđana Laterze s timom agencije Brlog (agencija je nastavila s radom nakon spajanja s agencijom Bruketa&Žinić&Grey). Osvojili su MIXX Best in Show i brončani Effie za digitalnu kampanju za Hrvatsku gorsku službu spašavanja. Ideja kampanje bila je potaknuti ljude da doniraju za takozvanu Error 404 ili izgubljenu stranicu GSS-a. Na simboličan način prikazana je svakodnevica GSS-a, ljudi koji nesebično volontiraju kako bi pronašli izgubljene u nepristupačnim dijelovima Hrvatske.

Još jedan primjer kreativca koji je rad u agenciji zamijenio freelanceanjem te time još više proširio svoj raspon posla je Vedran Klemens. Upravo je on radio na ilustracijama o kojima su svi govorili prošlo ljeto – Boli me pipi. Agencija Imago Ogilvy odlučila je vratiti ključni dokaz ljetovanja u prvi plan – razglednice. S bezbrižnim prikazom svakodnevice ljudi na moru, poslali su ilustriranu poruku kojom smo se svi susreli za vrijeme ljetovanja. Vedranovu kreativnost imali ste priliku upoznati i kroz Googleov Doodle gdje je prikazao euforiju svjetskog nogometnog prvenstva. Riječ je o angažmanu koja je bila dio globalne Googleove kampanje u kojoj su ilustratori iz cijelog svijeta prikazali navijački duh nogometna kroz motive svoje zemlje.

Jedan od njegovih zadnjih projekata je razvoj kolekcionarskog izdanja knjige “Dracula” Amaranthine Booksa, za koju je radio ilustracije. Cilj projekta je promovirati hrvatski dizajn na svjetskoj razini. Njegov ulazak u svijet nezavisnih profesionalaca, svakako je značio i veliki poslovni korak za njega koji mu je donio puno uspjeha.

Kako što “bezbolnije” uvesti freelancera u rad stalnog tima?

Savjet poslodavcima je svakako da se prilikom odabira nezavisnog profesionalca, posavjetuju i s ostalim zaposlenicima koji će raditi na projektu. Riječ je o uvođenju nove osobe u tim i od velike je važnosti za samu realizaciju projekta da su svi uključeni u proces selekcije. Često je bolje da više članova tima donesu odluku o tome koja bi osoba bila najbolji dodatak za odrađivanje uspješna projekta.

No, zapošljavanje “vanjskih” nezavisnih stručnjaka ima i svoje izazove jer uključivanje novih ljudi u uhodani tim nije uvijek jednostavno. Neke tvrtke ne uspijevaju pravilno uključiti slobodnjake u svoje svakodnevno poslovanje i specifičnu poslovnu kulturu što može dovesti do nezadovoljstva poslodavca i loše reputacije freelancera. Kako izbjeći takve zamke?

1. Odaberite pravog suradnika.

Da, znamo da je to lakše reći nego učiniti. No, možete se raspitati o njima na tržištu rada, zatražiti preporuke prethodnih poslodavaca ili zamoliti za portfolio. I to može zavarati, ali će vam svakako dati bolji uvid u profil profesionalca kojeg planirate zaposliti.

2. Jasno definirajte očekivanja.

Potrebno je naglasiti što se očekuje od nezavisnih profesionalaca, koja je njihova, a koja vaša odgovornost prema projektu, redovito dostaviti materijale kako bi nezavisni profesionalac mogao napraviti svoj posao. Što je transparentnost veća, time je i veća mogućnost bolje suradnje. Sve informacije o projektu koje dijelite s vašim stalnim zaposlenicima, potrebno je dostaviti i freelanceru, zato što on svojim radom na projektu postaje punopravni član tima.

3. Učinite ih dijelom tima.

Prema nezavisnom profesionalcu potrebno je odnositi se s jednakim poštovanjem kao i prema stalnim zaposlenicima. Potrebno je znati pokazati da cijeniti vještine nezavisnog profesionalca i njegove doprinose.

4. Komunikacija je ključna.

Kako bi vaš dogovoren posao tekao po planu, potrebno je imati komunikaciju tijekom cijelog trajanja projekta. Učestala komunikacija nije samo veliki plus za vaš projekt, nego gradi vezu, povjerenje između poslodavca i nezavisnog profesionalca i stalnih zaposlenika, ali i slobodniji prostor za raspravljanje o idejama.

Bilo da se odlučite na učestalu izravnu komunikaciju (putem poruka, poziva, emaila, Skype…) ili neizravnu komunikaciju (neki oblik softvera koji bilježi zadatke projekta, kao što su Asana, Trello, Productive, običan Google dokument), izbor je na vama, vašem timu i nezavisnom profesionalcu. Bitno je samo da su obje strane i ostatak tima poslodavca zadovoljne s procesom koji na kraju dovodi do uspješno završenog projekta.

5. Nemojte zanemariti osnove.

U žurbi da krenete s realizacijom projekta, lako se dogode previdi osnovnih elemenata uspješne poslovne suradnje. Važno je osigurati zaštitu podataka, definirati povjerljivost informacija i intelektualno vlasništvo. Nije dovoljno samo zatražiti od nezavisnih stručnjaka da potpišu listu novih papira i formulara – pobrinite se da zaista uđu u bit problema te jasno definirajte što smatrate poslovnom tajnom i kakvo ponašanje očekujete od svih svojih suradnika, pa tako i od njih. Čist račun, duga ljubav.

2019.: godina nezavisnih stručnjaka (iako se o tome još ne govori rado)

Što, dakle, možemo zaključiti  o utjecaju nezavisnih stručnjaka na hrvatsko tržište rada? Freelancing postaje novi način projektnog rada kojim se i hrvatske tvrtke sve više služe, premda zbog poslovne strategije o tome nerado govore u javnosti.

Nedostatak talenata rapidno raste – sasvim očekivano s obzirom na odljev mladih i obrazovanih pojedinaca – a privremeni angažman prema traženoj kompetenciji dio je rješenja.

U posljednje se vrijeme, posebice u IT tvrtkama, za radnike s najvećim plaćama, pojavilo i svojevrsno “umjetno” angažiranje freelancera, paušalnih obrtnika. Odnosno, donedavni djelatnici otvaraju paušalne obrte te nastavljaju na taj način raditi za svog nekadašnjeg poslodavca. Vjerujem da će se time na papiru povećati broj freelancera u Hrvatskoj, ali zapravo je samo riječ o korištenju tog oblika poslovanja radi uštede. Bez obzira na takve primjere, zaključak je jasan: 2019. bit će godina nezavisnih stručnjaka.